Umjetni organi i udovi zahvaljujući napretku omogućuju da zamijenimo oštećene organe, ali uskoro nije nemoguć scenarij i gdje ćemo povećati mogućnosti ljudi
Od umjetnih udova i organa napravili su bioničkog čovjeka
Nedavno smo mogli čitati kako su znanstvenici Britancu napravili potpuno novi nos koji mu trenutno raste na ruci te će mu ga kasnije presaditi na mjesto staroga, bez kojeg je ostao zbog raka. Napredak u razvoju umjetnih organa, bioničkih udova i robotike teško je pratiti, a zbog toga su u Velikoj Britaniji napravili Rexa.
Robotski egzoskelet na koji su spojili niz umjetnih udova i organa napravljen je za potrebe dokumentarca na Channelu 4 u kojem istražuju napredak najnovijih tehnologija. I dok je Rex iz dokumentarca daleko od Terminatora, pokazuje da napredak donosi i etičke prijepore jer ovim istraživanjima uskoro će biti moguće ne samo zamijeniti oštećene organe i udove već i poboljšati one zdrave.
Bertolt Meyer, koji i sam ima bioničku ruku, u dokumentarcu kaže kako je sve ovo uzbudljivo, ali i pomalo zastrašujuće. Kaže da smo sada vjerojatno u vremenu razvoja znanosti i tehnologije kada vidimo prve naznake mogućnosti koje idu dalje od evolucije.
- Kada se govori o ljudskim tijelima, opasnost je da bi mogli promijeniti što znači biti čovjek. Stvaranje novije vrste čovjeka moglo bi biti vrlo opasno - kaže George Annas, profesor bioetike za Daily Mail.
Bioničkog čovjeka za dokumentarac napravili su za milijun dolara.
Na njemu je umjetno oko koje se sastoji od mikročipa u mrežnici koji prima slike s naočala na pacijentu. Čip šalje impulse u mozak koji ih pretvara u oblike i uzroke.
Bionički čovjek ima i SynCardia umjetno srce koje već spašava živote onima koji ga privremeno nose dok čekaju donirani organ.
Implantat u uhu stimulira živčane stanice i prevodi signale u zvukove.
Umjetni dušnik prvi je pacijent dobio 2011. godine.
Čip u slezeni filtrira infekcije i sprječava trovanje.
Umjetna gušterača reagira na rast razine šećera u krvi i ispušta inzulin.
Bionička šaka i ruka reagiraju na električne impulse iz mišića koji omogućuju velik broj pokreta.
Potpuno umjetna krv dulje traje te nema infekcija.
Prototip umjetnog bubrega smanjio je stroj za dijalizu na veličinu šalice za kavu.
Bioničko stopalo sa senzorima koji čitaju pokrete tijela daju dovoljno snage, ovisno o hodanju, trčanju ili penjanju. Profesor s MIT-a Hugh Herr kaže da se s novim stopalom može penjati bolje no prije nesreće.