Očekivanja za europsko gospodarstvo u srpnju su izrazitije pogoršana, a smanjena su i u Hrvatskoj, pokazalo je u četvrtak istraživanje Europske komisije
KRIZA
Očekivanja za EU gospodarstvo u srpnju su izrazitije pogoršana
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj smanjen je u srpnju za 2,8 bodova u odnosu na lipanj, na 106,5 bodova, pokazuje izvješće EK-a.
Najviše se pogoršalo ozračje u industriji, što se očituje u padu pripadajućeg indeksa za 8,6 bodova u usporedbi s mjesecom ranije.
Među potrošačima je raspoloženje blago pogoršano, uz pad indeksa za 1,9 bodova. Slijedi građevinski sektor, s blago pogoršanim raspoloženjem i padom indeksa za 1,7 bodova.
S druge strane, poslovni čelnici u maloprodaji i uslugama iskazali su veći optimizam u srpnju, koji se očitovao u rastu odgovarajućih indeksa za 6,7 odnosno 3,4 boda.
Indeks očekivanja zapošljavanja EEI u srpnju je značajnije smanjen, za 6,8 bodova u usporedbi s lipanjskom razinom, na 108,2 boda.
Poslovni čelnici procjenjuju ujedno da je neizvjesnost u poslovanju znatno izraženija nego u lipnju, što se očitovalo u rastu indeksa EUI u srpnju za 3,2 boda, na 12,8 bodova.
Izrazitije pogoršanje u Europi
U EU je u srpnju značajno smanjen indeks ekonomske klime (ESI), za 4,2 boda na 97,6 bodova, što se pripisuje značajnom pogoršanju ozračja u industriji, uslugama i maloprodaji, te među potrošačima, dok je blagi pad povjerenja zabilježen u građevinskom sektoru, navodi se u izvješću EK-a.
U eurozoni je indeks ESI pao za 4,5 bodova, na 99 bodova. Indeksi ekonomske klime tako su na oba područja kliznuli ispod dugoročnih prosjeka, navodi se u izvješću.
Među najvećih šest gospodarstava u EU najviše je pao indeks ekonomske klime u Španjolskoj, za pet bodova. Blizu je i Njemačka, najveće gospodarstvo, s padom ESI-ja za 4,9 bodova.
Slijede Italija i Poljska, s padom ESI-ja za 3,4 odnosno 3,2 boda.
Gotovo nepromijenjena situacija po pitanju očekivanja za gospodarstvo u srpnju je zabilježena u Francuskoj, što se očituje u padu indeksa za tek 0,1 bod u odnosu na mjesec ranije. Slijedi Nizozemska, gdje je čak porastao za 0,2 boda.
Menadžeri na oba područja procjenjuju da će manje zapošljavati u idućim mjesecima, što se očitovalo u značajnom padu odgovarajućih indeksa (EEI) u srpnju u odnosu na mjesec ranije, premda su se zadržali iznad svojih dugoročnih prosjeka, navodi se u izvješću Komisije.
Izraženiji pad pripisuje se značajno pogoršanim planovima o zapošljavanju u maloprodaji i uslugama, te u industriji, premda u manjoj mjeri. U građevinskom su sektoru blago poboljšani, pokazuje izvješće.
Tako je na razini Unije EEI pao za 3,6 bodova, a u eurozoni za 3,2 boda, na 106,6 odnosno 107 bodova, pokazalo je izvješće.
Neizvjesnost u poslovanju dodatno je pojačana u srpnju, uz rast pripadajućeg indeksa EUI za 1,2 boda u Uniji, na 25,1 bod, potaknut većom neizvjesnošću u uslugama, maloprodaji i među potrošačima, dok se nije bitnije promijenila u industriji i građevinskom sektoru, navodi se u izvješću EK.
U eurozoni EUI je porastao za 1,3 boda, na 26,1 bod, pokazalo je istraživanje Komisije za srpanj.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
