Odlaskom g. Duška Kečkemeta hrvatska kultura ostala je bez cijenjenog kulturnog djelatnika koji je svoju bogatu karijeru posvetio brojnim znanstvenim istraživanjima, stoji u priopćenju Ministarstva kulture
Obuljen izrazila sućut povodom smrti umjetnika Kečkemeta
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek uputila je u srijedu izraze sućuti u povodu smrti povjesničara i povjesničara umjetnosti Duška Kečkemeta.
- Odlaskom g. Duška Kečkemeta hrvatska kultura ostala je bez cijenjenog kulturnog djelatnika koji je svoju bogatu karijeru posvetio brojnim znanstvenim istraživanjima i objavljenim monografijama u području umjetnosti i kulturne baštine dalmatinskog kraja - stoji u priopćenju Ministarstva kulture.
- Pamtit ćemo ga po izraženom interesu za urbanizam i konzervatorstvo, a njegova ljubav prema očuvanju kulturne baštine iskazana je i kroz muzejsku karijeru koju je gradio kao dugogodišnji ravnatelj Muzeja grada Splita - dodaje se.
Po riječima ministrice, o njegovu radu govori ne samo pisana ostavština, već i brojna priznanja od strane struke poput Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 'Radovan Ivančević' za životno djelo 2011. godine za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti.
"Njegova iskrena i neumorna borba u očuvanju i zaštiti kulturne baštine ostavila je dubok trag u hrvatskoj kulturi te predstavlja snažnu motivaciju svima onima koji će tim putem nastavit“, zaključuje se u sućuti ministrice Obuljen.
Bogati opus posvećen splitskim temama
Duško Kečkemet preminuo je u Splitu, u 97. godini. Rodio se 1923. u Supetru na Braču, a gimnaziju je završio u Splitu. Diplomirao je na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu (povijest umjetnosti i kultura s klasičnom arheologijom).
Nakon toga od 1945. do 1949. radi kao kustos u Gipsoteci, (danas Gliptoteci HAZU) u Zagrebu, potom je bio kustos, a kasnije ravnatelj novoosnovanog Muzeja grada Splita, gdje je priredio 30-ak kulturno-povijesnih izložaba s popratnim katalozima.
Pamti ga se i po fotografiranju i dokumentiranju starog Splita i tamošnjih zbivanja, skupljao je slike, grafike, stare razglednice, arhivske i objavljene tekstove o Splitu, plakate i kazališne programe.
S Davorom Domančićem, muzeološki je postavio Pomorski muzej muzej JAZU Split, i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Muzej grada Trogira i dr. Napisao je vodiče Splita, Brača, Kaštela.
Njegova bibliografija obuhvaća oko 50 knjiga, 150 znanstvenih radova i tisuću popularnoznanstvenih radova, enciklopedijskih napisa, likovnih kataloga i prikaza izložaba.
U fokusu njegovih monografija i radova najčešće je povijest Splita, kao i putopisci, slikari, arhitekti i arheolozi Splita i Dalmacije.
Skupljao podatke i građu o životu i umjetnosti Ivana Meštrovića
Kontinuirano je skupljao podatke i građu o životu i umjetnosti kipara Ivana Meštrovića, o čemu je objavio 50-ak znanstvenih radova.
Bio je aktivan u poboljšanju konzervatorskih i urbanističkih okolnosti, upozoravao na nužnost zaštite prostora i spomenika, član mnogih republičkih komisija i radnih tijela, djelovao je u Društvu za zaštitu Marjana.
Od 1979. je počeo predavati, najprije honorarno, pa redovito, povijest svjetske i hrvatske umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu.
Nagrađen je Godišnjom nagradom grada Zagreba, Godišnjom nagradom grada Splita, Nagradom za životno djelo grada Splita i Nagradom Francuskog ministarstva kulture.