Obrtnici, odvjetnici i sve ostale samostalne djelatnosti imaju jedan račun i za sebe kao fizičke osobe i svoje djelatnosti. Traže pod hitno da se i njima uvedu zaštićeni računi: Naše obitelji nemaju od čega živjeti zbog ovrha
Obrtnici ostali na vjetrometini ovrha: Gube i privatnu imovinu
Obrtnicima se plijene i novci koje su dobili od države za radnike, a ovršava im se i privatna imovina koju su kupili nakon što su platili sve poreze državi. Ostali smo na vjetrometini, cijele obitelji ostaju bez novca i zato je sada vidljivo koliko je potrebno ono što godinama molimo, ali nas ne žele poslušati: da postoje odvojeni računi obrta i fizičke osobe.
Kaže nam to predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec. Sličan problem imaju i odvjetnici, umjetnici i svi drugi koji obavljaju samostalnu djelatnost. Unatoč višegodišnjih upozorenja, svi oni nemaju pravo na zaštićene ili odvojene račune za razliku od građana. Zaštićeni račun je posebni račun na koji se izdvaja novac potreban za život koji je zaštićen od ovrha.
Zavisno od visine plaće i svrhe ovrhe, zaštićeno je od jedne četvrtine do čak dvije trećine mjesečnih primanja. Cilj države je bio jasan: ne dopustiti da jedan ili više dugova odmah financijski pokopa dužnika, nego da dug vraća kroz duže razdoblje u ratama.
Obrtnici, samostalne djelatnosti i odvjetnici su, pojednostavljeno rečeno, dvije osobe u jednoj. Njihovo ime i njihov račun je jedan i za njih kao fizičke osobe i za njihove djelatnosti. A nema zaštićenog računa za njih kao osobe niti su oni zakonski odvojeni.
- Obrtnici odgovaraju svom svojom imovinom, a primjerice tvrtki za 10 kuna vlasnik ne odgovara i može natući dugove, a jako je teško dokazati i sudski ovršiti imovinu vlasnika. Kad nama sjednu sredstva na račun, može se naplatiti svatko i za privatni dug i to u iznosu koji je dostupan. Kod radnika to nije tako, nego ima novac za osnovni život – obrazlaže Ranogajec.
Ističe da on nije protiv plaćanja dugova, dapače, smatra da se oni trebaju platiti, ali da obrtnici moraju biti u jednakom položaju kao i ostali.
- Treba razlikovati imovinu obrta od imovine obrtnika kao fizičke osobe – zaključuje Ranogajec.
Poznata zagrebačka odvjetnica Radmila Bonifačić suočena je u ovoj krizi također s ovrhama njenog računa i kaže nam da suprotno percepciji u javnosti, za razliku od nekolicine poznatih ureda, većina preživljava i jako je pogođena krizom.
Njen ured je dodatno oštećen u potresu. Ona se bavi imovinsko pravnim sporovima koji traju godinama i zato treba jako dugo čekati na naplatu. Kaže da je sredinom ožujka naplatila spor koji je trajao 10 godina.
- Do lipe je sve otišlo ovrhom. Ne bježim od obveza niti mi treba zastara, ne računam ni na odgodu plaćanja. Ali meni moji dužnici izbjegavaju naplatu, a sve doprinose, PDV, režije i ostala davanja svaki mjesec moram platiti i zato sam blokirana. Zašto i mi ne bi imali zaštićeni račun na kojem bi ostajao barem dio novca. Sredstva potrebna za uzdržavanje odvjetnika i njihove obitelji nisu ni na koji način zaštićena od ovrhe. Neke ovrhe su odgođene, ali sve će tu u srpnju ponovno biti pokrenuto i onda će se dogoditi lavina ovrha i tisuće blokiranih – kaže Bonifačić.
Pisala je i Odvjetničkoj komori od koje traži da se upozore na problem Ministarstvo pravosuđa. Prije dvije godine je Ministarstvo pravosuđa obećalo uvrstiti i rješenje za obrtnike, odvjetnike i samostalne djelatnosti u Ovršni zakon. Ali on još nije donesen i ide u treće čitanje. Država je preporučila odgodu svih ovrha tri mjeseca, te se ali ih ona ne može zabraniti.
Kako objašnjava državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salapić, javni bilježnici su uglavnom pridržavaju naputka da ovrhe zastanu. Ali očito neće biti hitnog rješenja za problem zaštićenih računa za obrtnike i ostale djelatnosti.
- Želimo pomoći svima koji su pogođeni krizom. Ovrhe su zastale. A i problem zaštićenih računa za obrtnike i samostalne djelatnosti također prepoznajemo, te ćemo se njime pozabaviti u narednom razdoblju do konačnog prijedloga Ovršnog zakona – kaže nam Salapić.