Mogu li se ikako spriječiti jaki napadaji epilepsije kod psa?

Rubrika ZOOrdinacija mjesto je za sve ljubitelje životinja, vlasnike kućnih ljubimaca kao i one koji to tek planiraju postati. Želite li znati što muči vašu mačku, psa, papigu, zeca ili bilo koju drugu malu životinju veterinar Goran Azenić pronaći će odgovor. Stručnjaku za male životinje možete se obratiti sa svim pitanjima koja vas muče, bilo da ne znate kako prepoznati je li papiga doista mlada u pet centru, zašto je vaš ljubimac promijenio raspoloženje ili sumnjate na neku infekciju. 

Sva svoja pitanja šaljite nam na mail zoordinacija@24sata.hr, a Goran će vam odgovarati svaki utorak. Sve čitatelje koji su u mogućnosti molimo da pošalju i fotografiju ljubimca kako bi veterinar dobio što bolji uvid. Goran Azenić je vlasnik veterinarske ambulante za kućne ljubimce VET - svijet koju je otvorio 2009.

Teški napadaji epilepsije

Poštovani,

Imam kujicu maltezera od šest mjeseci koja je s četiri mjeseca dobila prvi napad epilepsije. Napadaj je bio blag, ali nakon nekoliko dana zaredali su se duži i jači. Tri tjedna je bilo dobro, a onda je opet imala jaki napadaj i trajao je dosta dugo. Sad uzima phenobarbiton 5 mg ujutro i 5 mg navečer. Mislim da je i to previše ali usprkos tome ona i dalje ima napadaje, obično kod uzbuđenja. Prilično su česti, dva do tri put na dan i traju jako kratko 10 do 20 sekundi i poslije toga je dobro. Mogu li se ti napadi spriječiti? Postoji li šansa da prestanu u zrelijoj dobi? 

Unaprijed hvala. 
Srdačan pozdrav, 
Melita

Odgovor: Napadaji se mogu i pogoršati, potrebne su redovite kontrole

Poštovana,

Idiopatska (primarna epilepsija - uzrok bolesti se ne zna) najčešće se javlja kod pasa. Karakteriziraju je ponavljajuće epizode napadaja bez osobitog razloga. Oboljeli psi normalno se ponašaju između napada. Idiopatska epilpsija može biti nasljedna npr. kod njemačkih ovčara, biglova, jazavčara, labrador retrivera, zlatnih retrivera, kolija, bernardinaca, koker španijela, irskih setera, boksera, sibirskih haskija, špringer španijela, aljaških malamuta, border kolija, mini pudle te sporadično kod križanaca.

Prvi napad obično se javlja između šest mjeseci i tri godine starosti, no mogu i kasnije. Napadi idiopatske epilepsije obično se manifestiraju kao generalizirani grčevi koji traju prosječno između jedne do dvije minute. Vremenski intervali pojavljivanja su obično pravilni, a sa starenjem životinje napadi mogu postati učestaliji dok se jačina napada može i pojačati.

Nalazi kliničkog, neurološkog i oftalmološkog pregleda su normalni kod idiopatske epilepsije. Životinje koje pokazuju neurološke abnormalnosti između napada treba pregledati na sistemske i metaboličke bolesti (pregled cerebrospinalnog likvora), a po potrebi, i u skladu s mogućnostima, napraviti CT i MR pretrage. Životinje koje su imale samo jedan napad ili koje su imale vrlo kratke i lagane napade vjerojatno neće trebati terapiju, dok u svim drugim slučajevima idiopatske epilepsije životinje se stavljaju na terapiju antikonvulzivnim lijekovima (obično phenobarbiton). Doza se prilagođava od slučaja do slučaja. Zbog redovitog uzimanja takvih lijekova potrebne su redovite kontrole krvi (svakih 6 mjeseci - enzimi jetre te određivanje koncentracije phenobarbitona u serumu).

Izraslina na šapi iz koje curi gnoj

Postovani dr. Azenić,

Moj pas sorte lagotto romagnolo ima pet godina. U roku od mjesec dana pojavila mu se poveća potkožna izraslina između prednjih šapa, da bi se zatim na sredini natekline otvorila rana iz koje dolazi gnojni iscjedak. Zadebljanje se smanjuje ali je rana još prisutna i jos uvijek ima isti iscjedak.

Pas se sam liže koliko je u mogućnosti zbog pozicije rane. Što bi to moglo biti, je li neka žlijezda upaljena ili što? Jedina moguća sumnja koju imamo je da je oteklina rezultat uboda škorpiona u Istri iako mi se čini kao pretjerana reakcija na takav ugriz.

Unaprijed zahvalna laggoto vlasnica.

Mogući uzrok je klasić divljeg ječma

Poštovana,

Prema opisu dalo bi se zaključiti da se radi o piotraumatskom dermatitisu, najvjerojatnije uzrokovana stranim tijelom (klasićem divljeg ječma ili nekom drugom suhom i oštrom travkom ili trnom). Strano tijelo izaziva upalnu reakciju koja se očituje crvenilom i otokom. Ako bakterije zagade ranu stvara se gnojni iscjedak. Rana se često zagadi samim lizanjem rane na način da pas prenese mikrofloru iz ustiju u ranu. Otvor rane iz koje se cijedi gnoj može biti zapravo otvor fistule (neprirodan kanal koji povezuje površinu kože ili sluznice s upalnim žarištem, dubljim dijelovima kože ili više organa među sobom).

Stoga Vam savjetujem da odete do veterinara koji će pregledati ranu, pokušati izvaditi strano tijelo ukoliko je prisutno te propisati odgovarajuću lokalnu ili ako je potrebno i sistemsku terapiju. Također bitno je i onemogućiti psu da liže ranu koju na taj način ponovno zagađuje.

Sva pitanja za Gorana o svojim ljubimcima ili onima koji će to tek postati šaljite na zoordinacija@24sata.hr. Sve čitatelje koji su u mogućnosti molimo da pošalju i fotografiju svog oboljelog ljubimca kako bi veterinar dobio što bolji uvid. Zahvaljujemo!