Ova je godina bila jedna od najizazovnijih godina u modernoj povijesti, ona koja je uzela danak na našem mentalnom i fizičkom zdravlju. No, ponekad je teško utvrditi kad nam je 'postalo previše' za funkcionirati...
NAUČITE RAZLIKU
Obična tjeskoba ili vam treba pomoć? Evo kada ići stručnjaku
Možete li sami upravljati tjeskobom ili biste trebali posjetiti psihologa? To nije jednostavno pitanje, kao što nije ni jednostavan odgovor, jer svako od nas ima individualne 'granice pucanja' i reakcije na stres. Ipak, mbg donosi vodič s kojim ćete to lakše prepoznati.
Prije svega, važno je napomenuti da je zdrava razina anksioznosti normalna. Različite okolnosti (recimo razgovor za posao, prvi spoj ili dan vašeg vjenčanja) mogu potaknuti osjećaj sumnje, iščekivanja ili nervoze.
POGLEDAJTE VIDEO: Psihičko suočavanje s epidemijom
Pokretanje videa...
01:29
Znak da trebate pomoć
Međutim, ako te tjeskobne misli počnu ometati vašu sposobnost spavanja, fokusiranja ili obavljanja svakodnevnih zadataka, možda je vrijeme da potražite pomoć stručnjaka. Uz to, ako doživite napade panike, izgubite voljenu osobu, izgubite financijsku sigurnost ili ste nedavno prošli kroz veliku životnu tranziciju, terapija vam može biti od pomoći.
Općenito, ako se vaša anksioznost pojavi prije ili nakon stresnog događaja, relativno brzo se rasprši i osjeća se manjom i upravljivom, tada se najvjerojatnije može samostalno upravljati odgovarajućim alatima.
5 alata za upravljanje anksioznošću kad se javi:
1. Prestanite sa 'što-ako'
Jedan od najvećih alata za smanjenje anksioznosti je prestati zamišljati scenarije 'što-ako' i umjesto toga uzimati podatke - zvane činjenice i stvarnost dane situacije. Budući da je relevantan, poslužimo se primjerom COVID-19:
Pokušajte ne misliti ovako: 'Što ako imam virus? Što ako ga dam baki kad je posjetim? Što ako umre?'
Umjesto toga učinite ovo: Prikupite podatke. Ako ste bili izloženi COVID-u i želite se testirati imate li ga - umjesto da sjedite okolo i brinete se je li test pozitivan, poduzmite mjeru samokarantenom dok ne saznate rezultate. Video chatom nazovite prijatelje i obitelj kako biste se za to vrijeme osjećali manje usamljeno.
Nedostatak kontrole glavni je pokretač anksioznosti, pa umjesto da se usredotočite na različite ishode koji su izvan vaše kontrole, usredotočite se na ono što je sigurno i radnje koje možete poduzeti u datoj okolnosti.
2. Povratak u sadašnji trenutak
Kad smo zabrinuti, amigdala u mozgu emitira hormone stresa koji aktiviraju borbu, bijeg ili smrzavanje. Da biste aktivirali parasimpatički živčani sustav ili odgovor 'odmori se i probavi', važno je vratiti se u sadašnji trenutak.
Rad na slagalici, duboko disanje, kuhanje obroka koji volite, šetnja ili provođenje vremena u prirodi samo su nekoliko načina da budete prisutni.
3. Angažirajte svoja osjetila
Angažiranje pet osjetila pomaže aktiviranju limbičnog sustava koji je odgovoran za regulaciju osjećaja. Evo kako to preporučuju:
- Vid: Priroda. Bez obzira idete li u šetnju, njegujete li svoje sobne biljke ili gledate fotografije biljaka, pokazalo se da priroda smanjuje stres, poboljšava samopoštovanje i podiže raspoloženje.
- Miris: Eterična ulja. Opći okvir za odabir pravih esencijalnih ulja su lavanda za spavanje, citrusi za raspoloženje i eukaliptus ili pepermint za stres. Ipak, preferencije za miris variraju od osobe do osobe, pa je važno pronaći ulja koja vam donose utjehu.
- Slušajte: podcastovi, audioknjige, zvukovi prirode ili glazba. Kad idete u šetnju, slušajte audioknjigu ili podcast koji uključuju um. Zvukovi prirode i pjev ptica također mogu biti smirujući. Kada odlučujete koju ćete glazbu slušati, izbjegavajte pjesme koje izravno proturječe vašem raspoloženju (tj. Ljubavnu pjesmu kad imate posla s prekidom), kao i one koje izravno izazivaju tjeskobu kad osjećate tjeskobu. Savjet: Sastavite popis pjesama za poboljšanje raspoloženja ili smirivanje unaprijed, tako da odlučivanje što ćete slušati ne mora biti dodatni stres.
- Dodir: Mekana odjeća. Odijevanje u vunu, mekani pamuk ili flanel može biti ugodno za tijelo, a time i za um.
- Okus: umirujuća hrana. 'Hrana za utjehu' često se koristi usred tjeskobe, ali postoje i druge prehrambene mogućnosti bogate hranjivim tvarima, kao i umirujući čajevi.
4. Vježbajte progresivno opuštanje mišića
Progresivno opuštanje mišića tehnika je koja ne samo da pomaže u opuštanju tjelesne napetosti u tijelu već i usmjerava um daleko od tjeskobnih misli. Da biste to učinili, stisnite svaki mišić u tijelu tri sekunde, a zatim otpustite. Započnite s nožnim prstima, pomaknite se do bedra i nastavite raditi uz tijelo dok ne dosegnete tjeme glave.
5. Idite u šetnju
Pokazalo se da fizički čin hodanja poboljšava stanja raspoloženja. Čak i odlazak u kratku šetnju može vam pomoći da povratite vrijeme tijekom dana, upijete vitamin D i posluži kao meditativni trenutak. Samo pripazite da vaše šetnje budu ležerne, jer brzi tempo može povećati anksioznost.
Poanta
Mali napadi tjeskobe sasvim su normalni, pa bez obzira na to dobivate li profesionalne smjernice ili ne, važno je imati alate koji će vam pomoći u upravljanju njima. Pet gore navedenih tehnika općenito je korisno u tim trenucima.
Ako se anksioznost osjeća kronično - što znači da se javlja izvan stresnih trenutaka i počne ometati vaše cjelokupno zdravlje i dobrobit - dobro je vrijeme da pronađete terapeuta.
Iako terapija može biti skupa, dostupne mogućnosti postoje. Ako imate osiguranje, posjetite izravno web mjesto davatelja osiguranja i pronađite terapeuta koji je u vašem dometu. Većina gradova također ima lokalne centre za mentalno zdravlje koji pružaju usluge po nižim cijenama, ili čak besplatno. Napokon, zbog COVID-19, mnogi terapeuti nude niže cijene za termine za terapiju.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
