Novosel je upitao gdje je Vladin gospodarski plan koji je trebao pokrenuti gospodarstvo i zapošljavanje, no umjesto toga krenulo se u reformu zdravstvenog i mirovinskog sustava
Novosel (SSSH): Za prvih 100 dana ocjena za Vladu je nula
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel komentirajući u srijedu 100 dana rada nove Vlade s ekonomskog i socijalnog aspekta dao joj je ocjenu nula, jer ne može biti ni jedan, te dodao kako s političkog aspekta nema riječi i nikakve ocjene.
Novosel je upitao gdje je Vladin gospodarski plan koji je trebao pokrenuti gospodarstvo i zapošljavanje, no umjesto toga krenulo se u reformu zdravstvenog i mirovinskog sustava.
Povećanjem cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja započelo je uništenje zdravstvenog sustava, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje će se ugasiti, a građani će plaćati daleko više cijene zdravstvenih usluga. Što se tiče mirovinske reforme Vlada je skratila prijelazno razdoblje za odlazak u punu starosnu mirovinu (sa 65 na 67 godina) za deset godina, upozorio je Novosel na tribini organiziranoj u povodu prvih 100 dana rada nove Vlade održanoj u organizaciji SSSH i Zaklade Friedrich Ebert.
U Vladu su ušli bez pripreme
Ljudi su u Vladu ušli bez pripreme i političkog iskustva i znanja, rekao je Novosel dodavši kako su dobili povjerenje građana i da je premijer prihvatio dužnost u dobroj vjeri i namjeri, ali je upitno ima li autoritet i utjecaj. Sastavljanje Vlade trajalo je nevjerojatno dugo, ministar financija još uvijek nema zamjenika, a Vlada je najviše vodila računa o tome kako udobrovoljiti Europsku komisiju, odnosno smanjiti javni dug i deficit.
Direktor Zaklade Friedrich Ebert Max Branedle kazao je kako je iluzorno očekivati da će Vlada u 100 dana riješiti nagomilane probleme, no bilo bi dobro vidjeti u kojem smjeru i na koji se način nastoje riješiti problemi.
Govoreći o političkom aspektu 100 dana nove Vlade profesor s Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek rekao je kako je Vlada formirana od dva partnera s vrlo različitim političkim preferencijama od koje demokratski orijentirani birači Mosta očekuju provedbu reformi i stručnost, dok HDZ-ovo biračko tijelo to ne očekuje i te dvije orijantacije se nisu uspjele spojiti.
Vladin izborni legitimitet je relativno slab i ne može je se prozivati da je nešto obećala biračima, ocijenio je Zakošek. Smatra kako situacija u kojoj se nakon izbora pronalazi premijer koji nije poznat biračima, pokazuje deficit legitimiteta, jer ga nije dobio na izborima, ali ga može steći djelovanjem. No, to do sada nije uspio, budući da nije pokazao da želi odlučivati o svim aspektima rada Vlade, iako je pokazao da ne želi da ga se svede samo na ministra gospodarstva ili financija, kada se, primjerice, odlučivalo o čelnom čovjeku sigurnosnih službi.
Nije se opravdao u pogledu ekonomskih mjera i ponovno se pokazalo kako je problematično kada tehnokrat postane premijer. Čini se kao da problemi nadilaze njegova znanja i mogućnosti, drži Zakošek. Da bismo mogli valjano ocjenjivati rad Vlade trebali bismo vidjeti ostvarenje njezinih ciljeva, a reforme su potrebne kako bi građani vidjeli rezultate i bili spremni na odricanja, mišljenja je Zakošek.
Po njegovom sudu Vladu ćemo u prvih 100 dana pamtiti po ekstremističkim istupima nekih njezinih članova, odnosno vladajuće koalicije, pa čak i minornih, pri čemu Most nije na to reagirao, iako se ranije izjašnjavao protiv toga.
Neovisni stručnjak Vladimir Cvijanović upozorio je kako je nacionalni plan reformi donesen bez konzultacija sa socijalnim partnerima. Ciljevi Vlade su ostvarenje održivosti javnog duga, što smatra ostvarivim, te gospodarski rast i poticanje zaopošljavanja, za koje ne vidi kako će ga Vlada postići. Upozorio je kako nije provedena analiza socijalnih učinaka reformi.
'Nije izvorni Vladin program'
U ime SSSH, govoreći o socijalnom aspektu Vladinih prvih 100 dana, Ana Milićević Pezelj ustvrdila je kako nacionalni program reformi sadrži sve što je Europska komisija tražila i nije izvorni Vladin program te istaknula kako je ključno pitanje kamo reforme vode.
Upitala je koji su pokretači razvoja u Hrvatskoj, osim jeftine radne snage i olakšavanje otpuštanja radnika. Hrvatska ima malu ekonomiju i ne smije dopustiti rasipanje radne snage koja joj se događa i stoga bi Vlada trebala očuvati socijalni dijalog, naglasila je Pezelj. Zdravstvenu reformu smatra ključnom, jer će u slučaju komercijalizacije zdravstva očuvanje zdravlja, zdravstvene usluge građani morati plaćati sve više kao bi sačuvali zdravlje i vlastiti život.
Predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo Tihomir Domazet kazao je kako se stalno nameće teza da je uzrok krize javni dug, no da to nije tako. Naglasio je kako ni jedna zemlja nije rješavala krizu smanjenjem duga. Nacionalnim programom reformi nije utvrđen cilj ekonomskog rasta koji bi trebao biti primarini cilj.
Potreban nam je novi ekonomski sustav, puna zaposlenost i reforma javnih financija. Mirovinski sustav je neodrživ i treba ga reformirati da postane održiv. Nerješavanje problema hrvatsko društvo gura u još veće probleme, upozorio je Domazet.