Ministarstvo vanjskih poslova ne samo da se ne drži Ustava po kojem je predsjednica sukreator vanjske politike, nego je uopće ne izvještavaju o bitnim potezima koje povlače
Novi rat 'Koli' i Vlade: U zraku visi 40 veleposlanika i konzula
Sukob predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i Vlade o imenovanju HNS-ovog manekena Borisa Blažekovića za generalnoga konzula u New Yorku, otkrio je novi rat između dva brda hrvatske moći: Pantovčaka i Markova trga.
Grabar Kitarović i Andrej Plenković već su pokazali da prilično različito gledaju i na unutarnje i vanjske probleme zemlje, ali sad je zapelo i na veleposlanicima i konzulima. Predsjednica smatra da nova ministrica vanjskih poslova, Marija Pejčinović Burić, ne radi svoj posao kako treba. A upravo u nju je Plenković položio punu nadu i predstavio kao vrhunsku stručnjakinju.
- Jako smo nezadovoljni inertnošću Ministarstva vanjskih poslova – kažu nam u Uredu predsjednice.
Iako je lista zamjerki poduža, Grabar Kitarović se nedavno u intervjuu Globusu požalila da se
Ministarstvo vanjskih poslova ne samo da se ne drži Ustava po kojem je predsjednica sukreator vanjske politike, nego je uopće ne izvještavaju o bitnim potezima koje povlače.
'Ignoriranje boli'
Predsjedničke ovlasti u Hrvatskoj su veoma skučene, a vanjska politika je teritorij u kojem je propisano najviše mogućnosti. Ako se predsjednica odsiječe od vanjske politike, ostaje joj samo vojska, kojoj je formalno vrhovna zapovjednica,ali i tu HDZ-ov ministar vodi glavnu riječ. Na unutarnjem planu čelnik države može samo slati incijative, iznositi stavove, ali nema skoro nikakve mogućnosti. Zato to ignoriranje posebno boli. No u Uredu predsjednice nam kažu da to šteti i Hrvatskoj.
- Još 40-ak veleposlanika, ali i konzula, čeka imenovanje. Pa nije li apsurdno da su od 2016. godine prazna veleposlanstva u Turskoj, Švicarskoj, Izraelu, Belgiji? Već tad je trebalo zamijeniti veleposlanike u Kuvajtu, Alžiru, Kataru, Argentini – nabraja naš sugovornik iz Ureda predsjednice zemlje u kojima Hrvatska nema svog predstavnika.
Ali ni to nije sve. Podsjeća da su prošle godine istekli četverogodišnji mandati u Sloveniji, Poljskoj, Kini, Španjolskoj, Češkoj, Indoneziji, Bugarskoj, Australiji, BiH, stalnom predstavništvu u EU.
– Tu su i tri zanimljiva konzulata u Muenchenu, Hamburgu i Stuttgartu.. Pa ljudi, treba bar napraviti rotaciju da ne ispadnemo neozbiljni u očima drugih zemalja – objašnjava naš sugovornik nezadovoljstvo predsjednice ignoriranjem. Izgleda da je dio problema i u tome što je Marija Pejčinović Burić krenula s nekim promjenama u radu ministarstva, a maknula je ljude koji su već uhodano znali procedure i bili spremni na odrađivanje posla.
Teško je očekivati da ministrica Pejčinović Burić sve radi na svoju ruku i da samostalno ignorira predsjednicu.
Previše je animoziteta
Iako su i Plenković i Kolinda Grabar Kitarović proeuropski i prozapadni političari iz HDZ-a, očito se njihovi animoziteti prelijevaju i na funkcioniranje unutar zemlje i vanjske politike. U svoje tri godine ovo nije prvi put da se Kolinda žali i na diplomaciju i rad Vlade. No ljetos se mislilo da je taj sukob gotov. Da se Vlada i predsjednica mogu dogovoriti barem o tome tko bi trebao predstavljati zemlju u državama Europske unije i svijeta. Sad je slučaj Borisa Blažekovića, koji je sa srednjom cestarskom školom trebao postati konzul u New Yorku, pokazao da je otvorena nova fronta. Prepucavanje zbog njega još traje, a različite su informacije tko ga je predložio.
Slučaj Blažekovića je sablaznio javnost baš zbog toga jer on nema više nego stručnu školu, a on je obrazložio i da mu nije potrebna. Tek kad su se pojavili komentari da mladi i školovani odlaze zbog takvih uhljebljavanja, i politika je odlučila povući ručnu. Ali HDZ i predsjednica sad peru ruke. Blažekovića čak ne štiti ni njegova stranka HNS, ali on je, iako se nije javio nama za komentar, poručio za Novi list da se i dalje sprema za odlazak u SAD.
Predsjednica je odlučila da jednostavno neće dati supotpis za to imenovanje i to je jasno rekla Plenkoviću.
Imenovanje bez životopisa
Nakon što je takva njezina odluka objavljena, neki HDZ-ovci su nam u razgovorima, iako tvrde da ne žele dodatne sukobe s predsjednicom, tvrdili da je odbijanje imenovanja čisti populizam. I to zato što je ona i bila upoznata, a navodno čak i sama predložila Blažekovića.
U Uredu predsjednice takve tvrdnje opovrgavaju.
- Blažeković je izbor Vlade, a postojao je tak načelan dogovor - kažu nam, uz napomenu da predsjednica nije čak ni dobila njegov životopis na stol iz kojeg bi bilo jasno da ima tek srednju školu.
Propisana procedura je inače takva da se oko svakog imena prvo usmeno dogovaraju Ministarstvo vanjskih poslova i Ured predsjednice. Tek nakon toga imenovanja idu na Vladu. Nakon što zemlja u koju se šalje veleposlanik ili konzul prihvati osobu, onda je još potvrđuje Odbor za vanjsku politiku. I tek nakon toga potpisuju premijer i predsjednica.
Cijeli postupak je tajan pa javnost nema uvid o tome tko se šalje u koju zemlju. Blažeković je prošao cijelu proceduru pa je jasno da je postojao dio konsenzusa. Sve dok imenovanje nije iscurilo u javnost.
Za razliku od toga, imenovanje 40 novih konzula i veleposlanika je zapelo očito na prvom koraku: konzultacijama Ministarstva vanjskih poslova i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.
Veleposlanici su, naravno, tek posljednji u nizu sukoba koje imaju predsjednica i premijer Plenković.
Vrkić: Karamarko me želio
Brojni analitičari su zbog toga ustvrdili da Hrvatska nikad prije nije imala tako iskusne diplomate na čelu države, Vlade i Ministarstva vanjskih poslova, a ne uspijeva imati jasnu i usklađenu vanjsku politiku. U problemima smo sa svim susjedima.
I posljednji posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića je to zorno pokazao. U Zagreb ga je pozvala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a onda su iz Vlade i HDZ-a počele stizati primjedbe da za taj posjet još nije vrijeme.
Čak su i teme koje je predsjednica dogovorila, poput dokumentacije za nestale, u Vladi nadopunili pitanjem ratne odštete. A Ured predsjednice je poručio da se ne može na takav način i bez pripreme rješavati problem ratne odštete.
Zato je nakon posjeta Vučića Zagrebu i bilo ocjena da je u biti on najviše profitirao. No činjenica je da je Vučić primio izaslanstvo udruga nestalih i obećao predati barem dio dokumenata o 1945 nestalih.
S druge strane, nakon posjeta Vučića, Kolinda je izgubila potporu desnice. I to one koja je uvijek nju podržavala kao državnicu, dok je u Plenkoviću vidjela mlakog europskog birokrata koji u HDZ dovodi liberalne struje neprihvatljive demokršćanskoj stranci.
HDZ uskoro sigurno neće podržati Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima za dvije godine.
Zanimljiv je u tom kontekstu i intervju osječkoga gradonačelnika Ivice Vrkića koji je otkrio da ni Tomislav Karamarko nije želio Kolindu za predsjedničkog kandidata.
- Ponudio mi je da ja budem kandidat - rekao je Vrkić za N1.
Karamarkovi protivnici su to spriječili u HDZ-u, a Kolinda je došla kao uglađeni izbor koji je za dlaku pobijedio Ivu Josipovića. Sad joj zamjeraju da je to zaboravila. Predsjednica će zbog svega toga na sljedeće izbore bez potpore HDZ-a.