Obavijesti

News

Komentari 89

Nekima rastu mirovine, u slučaju smrti supružnika moći će se primati osobna i dio njegove

Nekima rastu mirovine, u slučaju smrti supružnika moći će se primati osobna i dio njegove

Ne zaboravljamo da današnju Hrvatsku dugujemo našim umirovljenicima, mi ćemo učiniti što možemo kako bi živjeli kvalitetnije, rekao je Plenković nakon što je predstavio novi model mirovina

Vladi je održivost mirovinskog sustava uz povećanje adekvatnosti mirovina jedan od glavnih ciljeva kojim nastavljamo skrbiti za više od milijun i 230.000 naših građana, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavljajući zakonske izmjene vezane uz novi model obiteljske mirovine i povećanje najnižih mirovina.

Rezultat je to suradnje sa zastupnikom HSU-a Silvanom Hreljom koji je u Sabor ušao kao oporba pa najednom odlučio podržati parlamentarnu većinu, a upravo kako bi nešto napravio po ovom pitanju. 

PRATITE UŽIVO: 

- Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju poseban naglasak stavljaju na korisnike obiteljskih mirovina, čime se omogućuje pravedniji izračun mirovine, kao i mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine u slučaju smrti supružnika. Samo ovim dvjema izmjenama ćemo obuhvatiti gotovo 300.000 umirovljenika - istaknuo je premijer dodavši kako će za to u proračunu za iduću godinu izdvojiti 1,1 milijardu kuna. 

- Radi se o velikom broju umirovljenika koji će ostvariti povećani mirovinski prihod. Tako će se za više od 136.000 korisnika obiteljska mirovina povećati za 10 posto, odnosno za oko 250 kuna prosječno. Ukupno je to oko 375 milijuna kuna u 2023. - rekao je Plenković. 

Time Vlada šalje jasnu poruku, naglasio je, da im je u okolnostima preklapajućih kriza prioritet osigurati socijalnu sigurnost svim građanima, a posebno umirovljenicima.

- Poseban prioritet je smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti korisnika obiteljske mirovine. Izmjenama Zakona se omogućuje korištenje osobne i dijela obiteljske mirovine i time će se već početkom iduće godine za više od 155.000 korisnika obiteljskih mirovina ukupna mirovina povećati u prosjeku za oko 500 kuna mjesečno. Ove izmjene predstavljaju značajan iskorak u mirovinskom sustavu koji do sada nije omogućavao istovremenu isplatu dvije mirovine - rekao je Plenković naglasivši kako će obiteljske mirovine nastaviti rasti usklađivanjem, a korisnici će moći raditi i na pola radnog vremena. 

Dok se ruga oporbenjacima, HDZ kukavički šuti o 200 tisuća iseljenih i 16 tisuća preminulih
Dok se ruga oporbenjacima, HDZ kukavički šuti o 200 tisuća iseljenih i 16 tisuća preminulih

- Dakle, vlastita mirovina, druga mirovina kroz ovu mjeru obiteljske, plus usklađivanje, plus mogućnost rada do pola radnog vremena, sve kumulativno - rekao je Plenković. 

Povećava se i iznos najnižih mirovina

Uz reformu obiteljskih mirovina, dodao je, povećava se i iznos najniže mirovine. Iduće godine za 1,5 posto te od 2025. za još 1,5 posto.

- Samo u 2023. će se povećati mirovina za 288.000 korisnika najniže mirovine, za što smo osigurali dodatnih 100 milijuna kuna. Podsjetio bih da su prosječne mirovine u mandatu ove Vlade  povećane za 20,15 posto i one su sada na razini prosječno 3470 kuna, a najniže mirovine za 26,41 posto pa su one sada na 2.008 kuna -  rekao je dodavši kako to nije posljedica samo usklađivanja mirovina nego brojnih mjera mirovinske reforme koje je Vlada donosila. 

- U ovim izazovnim vremenima poduzimamo sve kako bismo našim umirovljenicima omogućili dostojanstvenu starost. Isplatili smo im za vrijeme pandemije Covid dodatak, a sada i energetski dodatak. Ovime realiziramo reforme u sklopu Plana oporavka, kao i ciljeve Nacionalne razvojne strategije do 2030. Siguran sam da će predložene izmjene dugoročno imati pozitivne utjecaje, do 2025. ćemo uložiti oko 4,4 milijardi kuna - rekao je.

Naglasio je i kako svi možemo zadovoljni jer je na današnji dan broj osiguranika najveći unazad 20 godina.

- Imamo milijun i 622.000 osiguranika, što je dobra vijest i za naš mirovinski sustav i to nam osigurava veću održivost i sigurnost. Kao i do sada ćemo nastaviti skrbiti o umirovljenicima, o njihovoj zdravstvenoj i socijalnoj skrbi u svim dijelovima Hrvatske. Ne zaboravljamo da današnju Hrvatsku dugujemo našim umirovljenicima, a mi ćemo učiniti ono što možemo u ovakvim gospodarskim okolnostima kako bi oni živjeli kvalitetnije - rekao je Plenković. 

Tri ključne promjene oko mirovina 

Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić još je jednom podcrtao tri ključne promjene u novom Zakonu o mirovinskom osiguranju koji stupa na snagu 1. siječnja iduće godine - povećanje osobne mirovine, omogućavanje korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu te povećanje najniže mirovine za tri posto do 2025. 

- Ukoliko imamo jednog korisnika obiteljske mirovine, mirovinski faktor s 0,70 ide na 0,77, ukoliko su dva korisnika taj faktor s postojećih 80 se povećava na 88 posto, a tamo gdje su tri ili više korisnika obiteljske mirovine povećava se s postojećih 90 na 100 posto. Druga važna promjena je omogućiti korištenje dijela mirovine preminulog supruga, dakle obiteljske mirovine, uz osobnu mirovinu. Do sada u Zakonu o mirovinskom osiguranju nije bilo moguće koristiti dvije mirovine paralelno, a sada, usklađujući se s europskom praksom, to omogućujemo - rekao je. 

Iznos dijela obiteljske mirovine ovim se izmjenama određuje u visini od 27 posto od obiteljske mirovine, dodao je ministar.

- S tim da se propisuje najniži i najviši iznos. Predviđeni najviši iznos predlaže se da bude 80 aktualnih vrijednosnih mirovina ili 5850 kuna, kumulativno osobna i dio obiteljske mirovine po ovom postojeću modelu ne bi moglo prijeći taj iznos. Međutim, donošenjem Zakona očekujemo da će biti provedena indeksacija 1. srpnja ove godine pa očekujemo da ovaj iznos bude nešto veći, čak i da prijeđe iznos od 6000 kuna - rekao je dodavši kako se predlaže da najniži iznos dijela obiteljske mirovine bude tri aktualne vrijednosne mirovine, što bi iznosilo po postojećem modelu 219 kuna. 

- Ponovno napominjem da će i taj iznos porasti kada Zakon stupi na snagu - rekao je dodavši kako će ovo biti rekordno usklađivanje od 2019. 

 Naglasio je i da se obiteljske mirovine koje koriste djeca umrlog osiguranika izuzimaju od ovrhe.

Što se tiče najniže mirovine, ministar je istaknuo kako će se od iduće godine ona povećati za 287.000 umirovljenika. 

Pojasnio je kako povećanje obiteljske mirovine za 10 posto i povećanje minimalne mirovine ide automatizmom.

- To ljudi ne moraju podnositi zahtjeve. Za ovaj drugi dio korištenja i osobne i dijela obiteljske mirovine će se rješavati po zahtjevu korisnika. Oni mogu vidjeti koji im je model povoljniji, da li ostati u obiteljskoj ili se vratiti u osobnu i koristiti dio obiteljske. Moraju zatražiti izračun. Predviđeno je da zahtjev mogu podnijeti do kraja iduće godine. Ukoliko prekorače taj tok, imat će pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine, ali unazad šest mjeseci otkada su podnijeli zahtjev - rekao je. 

'Kompromisni model'

Hrelja je naglasio kako se u slučaju smrti supružnika i odabira primanja osobne mirovine i dijela njegove neće primati dvije mirovine nego će se taj iznos integrirati u jednu mirovinu. 

- Zakon će uskoro u javno savjetovanje i vjerojatno ćemo primiti puno kritika, a manje pohvala jer su očekivanja puno veća, ali ja moram izraziti zadovoljstvo suradnjom i radom radne skupine Ministarstva na ovom projektu jer je doista zahtjevan i s time da smo puno, puno računali i došli do ovog kompromisa. Jer ovaj model jest kompromis između pravičnog i solidarnog. Nisam euforičan, ali sam zadovoljan jer su ovo primjereni koraci onome što smo politički dogovorili da ćemo napraviti - rekao je dodavši kako je ovo vrlo blizu slovenskom modelu.

- Neka ovo bude na zadovoljstvo svih onih koji su godinama trpjeli tu nepravdu da po pokojnom supružniku nisu imali ništa, ovako dobivaju i u jednom i u drugom slučaju. Svi koji su u obuhvatu, a doista će biti oko 300.000 korisnika u obuhvatu, svi su na dobitku od najmanje 10 posto - rekao je zastupnik Hrelja. 

Ministar Piletić je istaknuo kako umirovljenici ne mogu biti nezadovoljni ovim povećanjem. 

- Bilo je u okvirima mogućeg fiskalnog kapaciteta - rekao je. 

Obzirom da su premijer i ministar otišli, novinari su Hrelju upitali ima li Vlada plana dodatne pomoći umirovljenicima u ovoj krizi. 

- Da, o tome se razmišlja, ali se neće ništa napraviti naglavačke. Ja imam osobno mišljenje da bi se moglo još više pravičnosti uvesti u sve to i da bi se mogli uvesti prihodovni cenzusi jer nisam još primijetio da je netko s prihodima od 3000 kuna i prihodima od najma stanova ili vikendica rekao da mu, obzirom da ima veće prihode, ne treba dati. A bilo bi fer jer ako su mjere za najsiromašnije onda se fokusiramo točno na one koji odgovaraju tim kriterijima. Kad bi uveli prihodovni cenzus po članu obitelji onda bi to bilo pravičnije, a izostavljeni su i naši građani koji primaju mirovinu iz Srbije, BiH i drugih zemalja, a plaćaju tu porez i žive od visokih cijena - rekao je. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 89
Njemačka u Hrvatsku želi deportirati 16.000 migranata, prvi avion već sletio u Zagreb
UREDBA DUBLIN III

Njemačka u Hrvatsku želi deportirati 16.000 migranata, prvi avion već sletio u Zagreb

Njemačke vlasti žele povećati broj deportacija u druge zemlje EU-a. Najviše migranata bi trebalo biti vraćeno u Hrvatsku. Takve deportacije unutar EU-a su predviđene Uredbom Dublin III.
Ruska agencija: Putin uskoro priprema ubojicu kontinenata 'Sotonu' u borbenu pripravnost
RAKETA OD 100 TONA

Ruska agencija: Putin uskoro priprema ubojicu kontinenata 'Sotonu' u borbenu pripravnost

Rusi tvrde da Strateške raketne snage već imaju 88 posto moderne raketne opreme. Raketa Sarmat teška je više od sto tona i zovu je 'ubojicom kontinenata'
Rusi ne mogu provesti blitzkrieg i  pomesti snage NATO-a. Ali Putin ima na umu drugi plan...
EKSKLUZIVNO: RATNA STUDIJA

Rusi ne mogu provesti blitzkrieg i pomesti snage NATO-a. Ali Putin ima na umu drugi plan...

Novi Express donosi detaljnu studiju Urlicha Pilstera (NATO, Bruxelles) i Olesya Vinhas de Souze (NATO Defence College, Rim), doktora znanosti, o šansama NATO-a u mogućem ratnom srazu s Moskvom