Studija Instituta za mozak na Sveučilištu Virginia otkrila je povezanost centara za užitak u mozgu s našim biološkim satom, a dostupnost visokokalorične hrane omogućuje više jela što vodi do pretilosti
IMA LIJEKA
Nova studija tvrdi da je rješenje za pretilost intermitentni post
U modernom svijetu na raspolaganju su nam sitne pogodnosti poput hladnjaka i struje, a to nam zapravo otežava život. Razumijevanje načina kako sačuvati hranu, čak i spoznaja što smatramo hranom, zahtijevala je mnoge pogreške i pokušaje tijekom naših prvih 350.000 godina na ovom planetu, piše BigThink.
POGLEDAJTE VIDEO: Djeca su nam pretila
Pokretanje videa...
01:02
No ono što zovemo napretkom, ponekad to nije. Za svaki napredak plaćamo cijenu negdje drugdje. Pretilost je koncept koji bi naši preci teško razumjeli jer se ona tada nije mogla pojaviti. Napredak u skladištenju i čuvanju hrane poput pojave hladnjaka i procesirane hrane, otvorio je posve novo poglavlje u našem postojanju. Taj smo tehnološki napredak platili bolestima poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i drugih problema povezanih s gomilanjem kilograma. Ljudi nisu biološki dizajnirani da imaju stalno na raspolaganju hranu, a osobito ne visokokaloričnu hranu.
Nedavnu studiju financirao je The National Institute of General Medical Sciences and University of Virginia Brain Institute, a objavili su je u časopisu Current Biology.
- Široko rasprostranjena dostupnost nagrađujuće visoko kalorične hrane povezana je s povećanom pojavom pretilosti diljem planete, pojašnjava tim na čijem je čelu profesor biologije Ali Güler. Ustanovili su kako postoji veza između biološkog sata i centara za ugodu u mozgu, a ona vodi do pojave pretilosti.
Pretilost je rezultat savršene oluje. Ljudi su dizajnirani tako da proždiru hranu kad je dostupna jer prije nismo imali pojma kada ćemo imati sljedeći obrok. No sada to više nije slučaj. Hrana krcata kalorijama, uz dodatne šećere i ugljikohidrate, aktivira centar za ugodu u mozgu. Dobar osjećaj je biološki znak sitosti. Osjećamo sitost, a potom postajemo ovisni o tom osjećaju. Tu činjenicu već dugo iskorištavaju proizvođači procesirane hrane. Mogućnost da hranu čuvamo na dulji rok se proširila jer nas sljedeći obrok ili njih 50 čeka već u kuhinji.
Struja je pospješila rasprostranjenost hladnjaka, no i rasvjete kućanstva kao i pojavu pametnih telefona. I ona u svemu igra važnu ulogu. Sunce koje većinom služi kao prirodna budilica govorilo nam je kad je vrijeme za ustajanje i lijeganje. Sad to više nije slučaj jer naš biološki ritam spavanja se promijenio. Vrijeme koje biramo za odlazak na počinak može negativno utjecati na zdravlje, kao i stalna upotreba pametnih telefona. Zajedno utječu na cirkadijalni ritam, a loš san doprinosi širenju epidemije pretilosti.
Visoko kaloričnu hranu ranije je bilo teško osigurati, a danas to nije slučaj.
- Kalorije cjelovitog obroka sad mogu biti upakirane u manja pakiranja, poput kolačića ili soka. Zato je lako pretjerati u konzumaciji kalorija i postići višak kilograma što rezultira pretilošću i zdravstvenim tegobama - ističe Güler.
Spremna i dostupna visoko kalorična hrana potiče centar za užitak i uzrokuje prejedanje ne samo tijekom obroka, nego i tijekom međuobroka. To je jedan od najlakših načina za gomilanje kilograma, navodi studija. Usto, otkrili su da naše tijelo spremi daleko više kalorija koje pojedemo između obroka nego onih koje konzumiramo u redovnom objedu.
- Učimo da je ono što jedemo jednako važno kao i ono koliko jedemo. Kalorije nisu samo kalorije. Kalorije koje pojedemo između obroka ili u neko čudno vrijeme gomilaju se u obliku masnih naslaga, a to je recept za loše zdravlje - zaključuju znanstvenici.
Pretilost je problem koji zdravstveni sustav SAD-a godišnje stoji više od 147 milijardi američkih dolara. Čak i najbogatije nacije na Zemlji ne mogu si priuštiti takve troškove, osobito u svjetlu činjenice kako postoje i bolji načini za trošenje tog novca.
Važan način kako se boriti s tim trendom je smanjenje vremena tijekom kojeg jedemo. Istraživanja su pokazala da Amerikanci jedu oko 14,75 sati na dan. Intermitentni post pak uspješno pomaže u gubitku viška kilograma. Postoje debate oko toga koliko bi post trebao trajati, no čini se da ukoliko vrijeme hranjenja smanjite na 10 sati, rezultati su pozitivni za zdravlje. Neka istraživanja čak navode kao bi taj vremenski okvir trebao biti 12 sati.
Güler kaže da smo evoluirali zbog pritisaka koje više nemamo, odnosno pritisci su se promijenili. Sad možemo istraživati naše kapacitete za užitak. No komocija uvijek dolazi uz cijenu. Hladnjaci i žarulje nisu dugo vremena bili svakodnevni objekti. Danas je nemoguće zamisliti život bez njih, no svakako moramo naučiti kako bolje iskoristiti obje te mogućnosti.
Ukoliko usporedimo porast tjelesne težine ljudi i tehnološki napredak, svakako ćemo uočiti povezanost. Tako je i ova studija pokazala da je dio našeg genetskog naslijeđa spremnost jesti kad vidimo hranu. Poznato je kako manje porcije, manje ugljikohidrata i manje vremena za jelo doprinose gubitku kilograma, no potrebna je disciplina.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
