Obavijesti

News

Komentari 148

Nova školska godina: Manje je učenika, cjelodnevna nastava, sindikati najavljuju već i akcije

Nova školska godina: Manje je učenika, cjelodnevna nastava, sindikati najavljuju već i akcije

Praznici su gotovi, učenici se vraćaju u klupe. U 62 škole starta i eksperimentalni četverogodišnji program cjelodnevne nastave. Ministar Fuchs uvjerava kako je sve spremno te da se ništa nije "zbrzalo"

Želim svim učenicima, roditeljima, nastavnicima, učiteljima, jedno poticajno okružje, puno veselja, znanja i igre. Mi smo stvorili tri važne pretpostavke koje pomažu našim obiteljima, a to su besplatan prijevoz učenika, besplatni udžbenici i besplatan obrok. Dakle, nema više gladne djece u našim školama, poručio je premijer Andrej Plenković povodom početka nove školske godine.

Praznici su završili, zvono se oglasilo, iz školskih hodnika ponovno se čuju smijeh, cika, žamor, a klupe je popunilo oko 445.800 učenika. U one u osnovnim školama smjestilo ih se malo više od 300.000, a u srednjim oko 145.000. Većini njih su dobro poznate, već znaju gdje i s kojim prijateljem sjede, znaju sva pravila i kutove svoje škole, no dio ih u njih sjeda prvi put. Veliki je ovo dan u životu prvašića. Nažalost, nemamo ih puno. I ove ih je školske godine manje nego godinu ranije, kada ih je, također, bilo manje nego godinu ranije i godinu ranije...

U prvi razred osnovne škole kreće oko 35.000 učenika, 790 manje nego lani, a gotovo 2000 manje nego prije dvije godine. Nastavak demografskog sloma najizraženiji je u slavonskim i dalmatinskim županijama. Treba se samo prisjetiti školske 2016./2017. godine kada je prvašića bilo 42.217. Gledajući ukupan broj učenika svih razreda prije 10 godina, danas ih je manje za čak oko 60.000, a ugašeno je 158 škola. Vukovarsko-srijemska županija je u deset godina izgubila čak 29 posto školaraca, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska 28 posto, Sisačko-moslavačka, 24 posto, Osječko-baranjska 20 posto, Splitsko-dalmatinska županija 10 posto  Pozitivan višegodišnji trend bilježe jedino Istarska županija, koja ima 2,47 posto više učenika te Grad Zagreb, u kojem je dva posto školaraca više.

Što se tiče srednjih škola, čije pohađanje nije obavezno, u prvi razred se ove godine upisao 39.961 učenik, oko 500 manje nego lani, ali i više nego dvije godine ranije kada ih se upisalo 38.229. Najviše ih se odlučilo za strukovno obrazovanje, njih 28.341, u gimnazije ih se upisalo 10.839, a u umjetničke škole 781.

Zagreb uvodi nove jelovnike u osnovnim školama: Povećat će kvalitetu i dostupnost obroka
Zagreb uvodi nove jelovnike u osnovnim školama: Povećat će kvalitetu i dostupnost obroka

HAK: 'Vozači, pazite na djecu'

Povodom povratka školaraca u klupe pa tako i na ceste, iz Hrvatskog auto-kluba vozače pozivaju na poseban oprez.

- Vozači, pridržavajte se prometnih propisa i pravila i poštujte prometne znakove. Pazite na djecu koja hodaju uz cestu jer su zaigrana kao da su još na odmoru i nisu usredotočena na promet. Podsjećamo vas da je brzina kretanja vozila u blizini škola i vrtića ograničena na najviše 40 km/h - poručili su iz HAK-a.

I u ovogodišnjem školskom kalendaru bit će dosta vremena za predah. Na prvi mini odmor u trajanju tri, odnosno pet dana kada se uračuna i vikend, učenici će već u ponedjeljak 30. listopada. Nastava im opet počinje u četvrtak 2. studenog, a traje do 22. prosinca, kada završava prvo polugodište. U školu se vraćaju 8. siječnja, a onda opet slijedi red odmora u tjednu od 19. do 23. veljače. Potom su vrlo brzo i proljetni praznici oko Uskrsa, koji je iduće godine 31. ožujka. Slobodni su od Velikog petka 29. ožujka, a u klupe se vraćaju 8. travnja. I to je to što se tiče 'ferija.' Drugo polugodište, uz još pokoji slobodan dan obzirom na Praznik rada i Dan državnosti, traje do 21. lipnja. Za učenike završnih razreda srednje škole do 24. svibnja. Osim ovih rascjepkanih mini odmora, koje je 2019. uvela ministrica Blaženka Divjak, njezin nasljednik Radovan Fuchs krenuo je s eksperimentima koji bi trebali biti osnova za reformu obrazovnog sustava.

Od ove se jeseni u hrvatsko školstvo uvodi jedna od većih promjena zadnjih desetljeća. Već danas su pojedine škole startale s novim, za sad eksperimentalnim, četverogodišnjim programom cjelodnevne nastave. Točnije, njih 62, a ne 64 kako je bilo najavljeno. Sve je spremno, uvjerava Fuchs. - Nije se brzalo, pripreme su trajale dvije godine. Provedena je kompletna edukacija nastavnika i učitelja u odabranim školama, prvi dio novaca koji smo obećali su već i dobile, knjige su u školama, a u dvije će biti dostavljene - kazao je ministar gostujući u Dnevniku Nove TV.

Ideje kako urediti prvašića za prvi dan škole - lijepo i ležerno
Ideje kako urediti prvašića za prvi dan škole - lijepo i ležerno

'Roditelji su bili zavedeni'

U eksperimentalni program uključeno je 12.373 osnovnoškolaca, a plan je da se cjelodnevna nastava uvede u sve škole do 2027. Nije još ni krenula, a razbjesnila je neke roditelje, ali i učitelje. Građanske inicijative roditelja učenika dvije škole, OŠ Novi Marof i OŠ Draganići, podnijele su i tužbu Ustavnom sudu, kojom traže da se u njihovim školama obustavi ovaj program. Spremni su, najavili su, i na prosvjede. - Uvijek ima roditelja koji nešto neće. A ima tu i politike koja se umiješala. Roditelji su bili dovoljno informirani, ali su bili poprilično zavedeni od jednog cijelog segmenta koji su govorili da će djeca biti do 18 ili 19 sati u školama. Znamo odakle je vjetar puhao i ta stvar se smirila - odgovara ministar.

A kako će uopće ovaj eksperimentalni program izgledati u praksi, podsjećamo u kratkom vodiču s najbitnijim detaljima. Udžbenici, radni materijali, prehrana - sve je besplatno, a s vremenom će biti organizirane i izvanškolske aktivnosti. U cjelodnevnoj nastavi trebali bi učenici jesti tri obroka, od kojih je jedan kuhani.

- Škole koje zasad nemaju mogućnost pripreme hrane već su dogovorile zajedničku pripremu s lokalnim vrtićima i slično te dostavu. Cilj financiranja ovog projekta je upravo da se baš sve škole u Hrvatskoj opreme kuhinjama, blagovaonicama, sportskim dvoranama, a škole u cjelodnevnoj nastavi dobit će oko 18 milijuna eura za opremanje. Svaka škola, ovisno o veličini, dobit će između 150.000 i 550.000 eura - ističu u ministarstvu.

Taj novac škole mogu iskoristiti za opremanje kuhinja, sportskih dvorana, kabineta, učionica, nabavu informatičke i bilo koje druge opreme, odnosno prema potrebama i viziji samih škola. 

Ključan uvjet za cjelodnevnu nastavu je da su svi učenici u jednoj smjeni, jutarnjoj. Nastava se dijeli na obavezni (A1 i A2) te neobavezni (B1 i B2) dio. Obavezni podrazumijeva nastavu kao i dosad te dodatna četiri sata tjedno za pisanje zadaća, ponavljanje gradiva, dodatni ili dopunski rad s učenicima. Planiraju se i četiri izborna sata tjedno za učenike koji će htjeti dodatnu ili dopunsku nastavu. Taj dio za niže razrede završava do 14.05, a za više do 14.45 sati. Neobavezni dio uključuje izvannastavne aktivnosti (školske skupine koje vode nastavnici) te izvanškolske aktivnosti. Nitko ga od učenika nije obavezan pohađati, što znači da su djeca slobodna najkasnije do 14.45 sati.

Ove škole će imati cjelodnevnu nastavu: Uređujemo sportsku dvoranu, imat ćemo TV studio
Ove škole će imati cjelodnevnu nastavu: Uređujemo sportsku dvoranu, imat ćemo TV studio

Učitelji i nastavnici će za tu dodatnu nastavu biti dodatno plaćeni. Učenici bi s tom dodatnom nastavom trebali sve školske obveze riješiti u školi. Zamišljeno je da i knjige ostavljaju u školi. U cjelodnevnoj nastavi svi učenici dobivaju i po jedan dodatni sat tjedno iz hrvatskog jezika i matematike, po pola dodatnog sata likovne i glazbene kulture te jedan dodatan sat geografije tjedno. Uvode se i novi predmeti, ali samo u prvom i petom - Prirodoslovlje te Društvo i zajednica umjesto prirode i društva (odnosno prirode, zemljopisa i povijesti u petom), Informacijske i digitalne kompetencije umjesto informatike, Svijet i ja za djecu koja ne idu na vjeronauk te Praktične vještine (samo za prvašiće). Novost je drugi obvezni strani jezik od četvrtog razreda, kao i to da će tjelesni voditi kineziolozi, a u četvrtom ga razredu dobivaju i jedan sat više.

U projekt su se većinom uključile male škole iz manjih sredina. Primjerice, iz Zagreba je uključena samo jedna škola, iz Rijeke i Splita nijedna.

Moguće i sindikalne akcije

Izazovima u novoj školskoj godini tu nije kraj. Počinje s jeseni i nova runda pregovora o materijalnim pravima, a prosvjede i akcije najavljuju već neki školski sindikati. - Naše su plaće unatrag tri godine smanjene 10-15 posto. To više tako ne može. Čekaju nas pregovori o povećanju osnovice, o božićnici i uskrsnici - poručuje čelnik Preporoda, Željko Stipić, koji ne podržava novi Zakon o plaćama, a koji se treba usvojiti do kraja godine.

- Mi njime nismo zadovoljni. Ako prođe, nama se u školstvu crno piše jer će po prvi put 30 posto plaće radnika u školi ovisiti o procjeni ravnatelja. Sindikati moraju sve učiniti da se taj najcrnji scenarij ne dogodi, trenutno mobiliziramo članstvo, nakon toga ćemo prosvjedovati, a možda i nešto teže ako izostane dobra volja Vlade da se dođe do boljih rješenja - naglašava.

Ministar, s druge strane, poručuje kako ova Vlada sustavno povećava plaće.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 148
EKSKLUZIVNO Prve fotografije s mjesta sudara na A3: 'Zabijali su se jedni u druge. Strahota!'
JURE, A MAGLA!

EKSKLUZIVNO Prve fotografije s mjesta sudara na A3: 'Zabijali su se jedni u druge. Strahota!'

Na tom dijelu autoceste magla smanjuje vidljivost na oko 100 metara. U vrijeme nesreće, nešto malo iza 5 sati jutros vidljivost je bila i manja. Srećom, nitko nije poginuo
Nikola je nestao kod Vrlike, iz policije upozorili građane: Ako ga vidite, ne približavajte se!
POLICIJA TRAŽI POMOĆ

Nikola je nestao kod Vrlike, iz policije upozorili građane: Ako ga vidite, ne približavajte se!

Molimo građane da, ukoliko su vidjeli muškarca, odmah nazovu policiju 192 te da mu se ne približavaju, objavila je policija