Sat otkucava: zelena gradnja postala je prijeko potrebni trend

Organizacije diljem svijeta bude svijest o pozitivnom poslovanju i utjecaju na okoliš i društvo. Iako zrelost društva i spremnost na promjene varira, neosporna je činjenica da se tržište na svjetskoj razini zeleni. No, tom ekološkom buđenju prethodilo je dugo razdoblje u kojem smo ignorirali alarm i okretali se na drugu stranu. Razbudila nas je zapnjujuća činjenica da je razina CO2 u posljednjih 50 godina više nego u proteklih 650,000 godina, a iz osušene i pregrijane zemlje možemo očekivati da iznikne tek GMO plod neke otporne biljčice. 

Kako bi se izbjegao ovakav kataklizmički prizor, diljem svijeta brojne institucije promiču energetsku učinkovitost uvođenjem kontrolnih mjera, prvenstveno potrošnje električne energije, emisije CO2, reciklažu otpadnog materijala i voda. Zgradarstvo je odgovorno za 40% ukupnog stakleničkog plina koji se emitira u atmosferu, što znači da na klimatske promjene utječe više od transporta i industrije. Upravo zato zgradarstvo ima najveći potencijal za ublažavanje emisije CO2 od bilo kojeg drugog sektora.

„Činiti pravu stvar“ je motiv koji pokreće tržišta zelene gradnje u svijetu. Nakon što je 2005. uragan Katrina uništio 4000 domova u New Orleansu, pokrenuta je inicijativa od strane projektanata, arhitekata i graditelja, predvođena Brad Pittom, zaštitnikom projekta „Make it Right“. Projekt je privukao veliku medijsku pažnju ali i investitore, te je izgrađeno dosad najveće, najzelenije naselje niskoenergetskih kuća u Americi. Ove godine predsjednik Obama i nekadašnji predsjednik Clinton su za zelenu gradnju izdvojili 4 bilijuna $.

Europa je vođena motivom uspostave zakonske regulative u zelenoj gradnji. Upravo je zato Europa i stabilizirala emisiju CO2 za razliku od ostatka svijeta. Europski Akcijski plan ima cilj smanjiti godišnji trošak po kućanstvu uvođenjem kontrole potrošnje energenata te educirati stanovništvo o energetskoj učinkovitosti, poboljšati industrijsku konkurentnost Europe i otvoriti 3 milijuna radnih mjesta u zelenoj ekonomiji, te smanjiti emisiju CO2 za 740 milijuna tona, odnosno 20% do 2020. godine.

Zelena gradnja postala je globalni pokret. Primičemo se ideji da zelena gradnja nije SF niti želja onih koji su spremni platiti više da bi živjeli bolje i kvalitetnije. Ljudi žele živjeti u skladu s prirodom, ali da ne čekaju 10 – 15 godina da im se investicija isplati. Stoga je izazov s kojim se projektanti i graditelji u svijetu suočavaju danas: Kako živjeti kvalitetnije i graditi zelenije za manje novaca? 

„Zarada ide onima koji se okrenu zelenom. Oni koji se ne okrenu zelenom, u tržišnoj utrci sigurno gube“, kaže Jerry Yudelson, "Kum" zelene gradnje i član Upravnog odbora američkog Savjeta za zelenu gradnju

U Americi zelena gradnja stagnira u odnosu na prethodne godine, ali rastu ulaganja u postojeće građevine kako bi funkcionirale po principima energetske učinkovitosti. U ovom trenutku najveće tržište je Azija, gdje se postotak kompanija koje se posvećuju zelenoj gradnji penje s dosadašnjih 36% na 73% u 2013. Od 2004. godine europsko zeleno investicijsko tržište raste u prosjeku 20% godišnje, a procjenjuje se da će do 2014. vrijednost tog tržišta doseći 573 milijardi Eura.

U svijetu se ekološka svijest pretvara u unosan posao. Kako stoji Hrvatska na tržištu zelene gradnje, i jesmo li spremni za strogu europsku regulativu, slijedite link i saznajte.