Zbog visokih temperatura i nedostatka vode, a i zbog glodavaca i ostalih životinja kojima se hrane, a koji se nalaze oko kuća u dvorištima, zmijama okućnice postaju odgovarajuće stanište gdje dolaze potražiti hranu i vodu
Znate li što nikako ne činiti kod ugriza zmije? Ovo su najčešće i najopasnije vrste u Hrvatskoj
Sve je veći broj intervencija građana zbog zmija, a u nesretnim situacijama dođe i do ugriza. Donosimo vam listu zmija i otrovnica u Hrvatskoj, savjete kako se ponašati kod ugriza i što nikako ne činiti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- Na pojavu zmija, među ostalim, utječu vremenske prilike te dostupnost hrane. Zmije su sastavni dio urbanog ekosustava. Korisne su jer doprinose smanjenju broja glodavaca - rekao je za N1 Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba, u čijem je sastavu Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu, koji navodi da nije uočen povećan broj intervencija zbog zmija.
Najčešće neotrovne zmije
Zbog visokih temperatura i nedostatka vode, a i zbog glodavaca i ostalih životinja kojima se hrane, a koji se nalaze oko kuća u dvorištima, zmijama okućnice postaju odgovarajuće stanište gdje dolaze potražiti hranu, vodu i zaklon. Tri su najčešće vrste neotrovnica s kojima se možemo sresti.
- U Zagrebu i okolici od neotrovnica žive bjelica, bjelouška i smukulja. Bjelica i bjelouška su sličnog izgleda – maslinasto zelene ili smećkaste boje s više ili manje izraženim bijelim šarama na stražnjem dijelu glave. Obje vrste mogu biti dulje od metra. Smukulja je manja zmija. Smeđa je s nepravilnim tamno smeđim šarama na leđima. Ona kao mlada ima crven trbuh. Po tome se razlikuje od ostalih vrsta - objasnio je Skok.
Što ne smijete raditi kad sretnete zmiju?
Iako susret sa zmijama može biti neugodan, pogotovo kod onih osoba koje ih se boje, treba ostati miran. Uz to, trebali biste znato što nipošto ne smijete činiti pri takvom susretu.
- Kad primijete ljude, zmije bježe. Ljudi ne bi smjeli uznemiravati zmiju ili je pokušavati uhvatiti. Tada se zmija može osjetiti ugrožom i pokušati ugristi. Sve su zmije zakonom zaštićene, pa molimo ljude da ih ako ih sretnu, puste da nastave svojim putem. Ako je zmiju iz kuće, zgrade ili nekog drugog građevinskog objekta potrebno premjestiti u prirodu, najbolje je da to naprave članovi terenske ekipe Skloništa u Dumovcu - savjetuje Skoko.
Zmije otrovnice u Hrvatskoj
U Hrvatskoj obitavaju tri zmije otrovnice iz porodice ljutica (Viperidae): poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) te planinski žutokrug (Vipera ursinii). Sve tri pripadaju rodu ljutica (Vipera), a mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza (od neotrovnica takve zjenice ima jedino crnokrpica), piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Poskok je pepeljasto-sive do smećkaste ili crvenkasto smećkaste boje, a naraste do 65 cm, rijetko do 90 cm. Na glavi ima karakterističan roščić na vrhu njuške. Uzduž hrpta se gotovo uvijek nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba ili „cik-cak“, a ide od glave do vrha repa. Poskok boravi na cijelom području Hrvatske na pogodnim staništima te na nekim otocima.
Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 cm, samo izuzetno do 90 cm i također ima „cik-cak” liniju uzduž tijela koja je ponekad izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Po obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Svijetlosive do smećkaste ili crvenkaste su obojenosti, ali često se mogu naći i potpuno crni (melanistički) primjerci.
Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i Šarskog sustava. Izgledom podsjeća na riđovku, ali je manja te najčešće naraste do 50 cm. U Hrvatskoj su poznate izolirane populacije, počevši od južnog Velebita, Lisac i Visibaba u Lici, Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica.
Dvije poluotrovne zmije
U Hrvatskoj obitavaju i dvije slabo otrovne zmije tzv. poluotrovnice – zmajur (Malpolon insignitus) i crnokrpica (Telescopus fallax).
Zmajur je najčešće crvenkastosmeđe, maslinaste ili crnkaste boje, uglavnom jednolično obojen, s velikim očima i istaknutim nadočnim pločicama (“obrvama”). Može narasti do dva metra, a pokušate li ju uloviti, glasno sikće. Dolazi u priobalju sve od Istre do južne Dalmacije te na mnogim otocima.
Crnokrpica je najčešće sivkasta ili smećkasta s tamnim mrljama. Lovi najčešće u sumrak i noću, izvlači plijen iz zaklona. Poluotrovnice, imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, no ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov.
Na području Hrvatske obitava 15 vrsta zmija, a samo 3 su otrovnice. Od toga je 12 vrsta zmija u Hrvatskoj strogo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode zbog čega je zabranjeno ozljeđivati ih, ubijati, uznemiravati i hvatati ili ih držati u zatočeništvu.
Zaštićene vrste u Hrvatskoj su: smukulja, žuta poljarica/smičalina, četveroprugi kravosas, šara poljarica, crna poljarica/crnica, ribarica, šilac, crnokrpica, bjelica, crvenkrpica, poskok, planinski žutokrug.
Simptomi nakon ugriza zmije
Otrovi poskoka i riđovke su pretežito hemotoksični jer izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol od ugriza i oticanje koje se širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i simptomi kao nesvjestica, mučnina, povraćanje, znojenje zato što se u otrovu, iako u puno manjem opsegu, nalaze komponente koje djeluju neurotoksično, navodi HZJZ.
Poluotrovnice imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, no ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov. Nakon ugriza zmajura nastaje samo blaža lokalna reakcija s bolom na mjestu ugriza. Iako crnokrpica ima otrovan ugriz, zbog malih usta ne može iskoristiti svoje otrovne zube, pa je klinička slika ista kao i nakon ugriza zmajura.
No, i u slučaju njihova ugriza preporuča se odlazak liječniku radi čišćenja rane i dopunske doza cjepiva protiv tetanusa, ako je prošlo više od pet godina od prethodnog cijepljenja.
Otrovni zmijski ugrizi su medicinsko hitno stanje koje se mora odmah liječiti. Ako je došlo do ugriza bitno je ostati miran i priseban, ne trčati i ne paničariti, jer se time izaziva brže širenje otrova po tijelu. Ruku treba postaviti u razini srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti oticanje, rub otekline potrebno je označiti, a mjesto ugriza pokriti čistim, suhim oblogom.
Hrvatska ima dovoljne količine zmijskog antitoksina za ovu sezonu u zdravstvenim ustanovama, otkrili su iz Ministarstva zdravstva za N1.
Što ne činiti pri ugrizu zmije?
HZJZ je detaljno naveš što ne smijete činiti prilikom ugriza zmije:
- Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već odmah potražite liječničku pomoć.
- Nemojte primijeniti ​​podvezivanje jer sprječava protok krvi i može uzrokovati nekrozu.
- Nemojte rezati ranu nožem ili je rezati na bilo koji način.
- Ne pokušavajte isisati otrov.
- Nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu.
- Nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova.
- Nemojte uzimati lijekove protiv bolova (kao što su aspirin, ibuprofen).
- Nemojte pokušati uhvatiti zmiju zbog rizika dodatnog ugriza.
- Ne pokušavajte zmiju uhvatiti, jer točna determinacija vrste nije potrebna, liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstven protuotrov.
Zaštićene vrste
Na području Hrvatske obitava 15 vrsta zmija, a samo 3 su otrovnice. No, važno je napomenuti da je 12 vrsta strogo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode zbog čega je zabranjeno ozljeđivati ih, ubijati, uznemiravati i hvatati ili ih držati u zatočeništvu.
Zaštićene vrste u Hrvatskoj su: smukulja, žuta poljarica/smičalina, četveroprugi kravosas, šara poljarica, crna poljarica/crnica, ribarica, šilac, crnokrpica, bjelica, crvenkrpica, poskok, planinski žutokrug.
Za kršenje Zakona o zaštiti prirode prijete visoke novčane kazne. Ako inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata utvrdi povredu odredbi Zakona o zaštiti prirode koje se odnose na strogo zaštićene vrste, kaznit će svaku fizičku osobu novčanom kaznom u rasponu od 7.000,00 do 30.000,00 kuna (od 929 do 3981 eura) odnosno pravnu osobu od 25.000,00 do 200.000,00 kuna (3318 do 26544 eura), ovisno o težini prekršaja.