Znanstvenike smo pitali koje bi cjepivo za sebe odabrali - kažu premalo je podataka za odluku

Najdalje su u utrci za cjepivom dosad došli Biontech-Pfizer, Moderna, Oxford-AstraZeneca i ruski Sputnik V, i makar su konačni rezultati o njihovoj učinkovitosti, sigurnosti i kvaliteti još u ispitivanju, znanstvenike smo upitali koje bi cjepivo u ovome trenutku oni odabrali za vlastito cijepljene te jesu li, po njima, bolja cjepiva koja koriste novu, mRNA tehnologiju, ili ona konvencionalno proizvedena. Odgovorilo nam je šest znanstvenika koji rade u Hrvatskoj, ali i inozemstvu. 

Biontech-Pfizer je objavio, podsjetimo, da su završili treću fazu kliničkih istraživanja, u kojoj su na temelju 164 oboljela ispitanika od COVID-19 zaključili da njihovo cjepivo ima efikasnost od 95 posto. Od 40.000 ispitanika, pola ih je dobilo cjepivo, a pola placebo, odnosno tekućinu koja cjepivo ne sadrži. Moderna i Nacionalni institut za zdravlje SAD-a su objavili preliminarne podatke kliničkih istraživanja svoga cjepiva, koje također ima učinkovitost od 95 posto, dok je cjepivo Oxforda - Astra Zenece, najnoviji su podaci, preliminarno pokazalo učinkovitost do 90 posto. Četvrto je zasad u igri najbržih rusko cjepivo Sputnik V, čija je učinkovitost 92 posto. 

Moj je odgovor vrlo jednostavan - u ovom trenutku se ne bih odlučio niti za jedno cjepivo, jer rezultati od Pfizera/BioNTech, Moderne & AstraZeneca jos uvijek nisu prošli 'peer review' te nisu publicirani. Kad se to dogodi, u miru ću proučiti te publikacije i odlučiti. Sve ovo dosad su samo javne objave navedenih kompanija, pričekajno publikacije kao glavno mjerilo, odgovara nam Igor Štagljar, molekularni biolog  sa Sveučilišta Toronto, koji radi na lijekovima protiv karcinoma, primarno karcinoma pluća. 

ANKETA Biste li se cijepili protiv korone?

Gordan Lauc, također molekularni biolog i član Znanstvenog vijeća Vlade RH protiv korone isto napominje kako u ovom trenutku još uvijek ne znamo dovoljno da bismo mogli zaključiti koje je cjepivo najbolje.

- No to sad možda nije niti toliko važno, budući da je od toga koliko je koje učinkovito, puno važnije koliko je koje cjepivo dostupno. Nažalost, za jako velik broj ljudi cjepivo će doći prekasno da bi ih zaštitilo ove zime. Osobno bih izabrao prvo koje je moguće dobiti i cijepio bih se, iako sam već prebolio COVID-19. Bilo koje od ta tri cjepiva pruža određenu razinu zaštite, a to je u svakom slučaju bolje od nikakve zaštite.  

Bojan Polić sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci pojašnjava kako je zasad samo kolaboracija Biontech-Pfizer objavila da su završili treću fazu kliničkih istraživanja, u kojoj su rezultate predstavili na temelju 164 oboljela ispitanika od COVID-19. 

- Njihovo cjepivo je temeljeno na glasničkoj RNK molekuli. Druga kolaboracija Moderna - Nacionalni institut za zdravlje SAD je objavila preliminarne podatke kliničkih istraživanja njihove vakcine, prema kojima je zapažena učinkovitost od 95% na 90 ispitanika oboljelih od COVID-19. Njihova vakcina je također bazirana na glasničkoj RNK. Cjepivo kolaboracije Oxford - Astra Zeneca, utemeljeno na adenovirusnom vektoru, je prema preliminarnim podacima pokazalo učinkovitost do 90% na 130 oboljelih isiptanika. Tu imamo još i rusko cjepivo Sputnik V koje je također utemeljeno na adenovirusnom vektoru, i koje je pokazalo na manjemo broju oboljelih ispitanika (nekoliko desetaka) učinkovitost od 92%. Sve spomenute vakcine su pokazale izvrsnu i vrlo sličnu učinkovitost, premda još uvijek treba pričekati potpuni završetak tih studija i njihove rezultate kako bi se vidjeli svi učinci istih (efektivnost, nuspojave, i sl.) na temelju kojih će regulatorne agencije donijeti odluku o odobrenju za širu upotrebu, ističe prof.dr. Polić. Ukoliko spomenute studije potvrde prijavljenu preliminarnu učinkovitost i izostanak ozbiljnijih nuspojava, onda ih možemo smatrati jednakovrijednima po pitanju indukcije imunog odgovora i sigurnosti, dodaje.

DEŽURSTVA NA COVID ODJELU Lice medicinske sestre prije i 8 mjeseci poslije početka korone

- I u slučaju gRNK vakcina, i u slučaju adenovirunsih vektora, imamo situaciju privremenog izražaja specifičnog virusnog proteina (ili dijelova proteina) u stanicama, koji dovodi do indukcije imunosnong odgovora. Dakle, unesena gRNK ili adenovirusna DNK je relativno kratko vrijeme prisutna u stanicama. Ono što još uvijek ne znamo i nećemo znati još neko vrijeme jest koliko će biti dugotrajna imunološka zaštita nakon cjepljenja s pojedinim vakcinama. No to sad i nije najvažnije pitanje, imajući u vidu razmjere epidemije i potrebe njenog brzog suzbijanja, zaključuje profesor. 

Andreja Ambriović Ristov, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju  Instituta Ruđer Bošković odgovara kako bi se cijepila, i cijepit će se bilo kojim od tri cjepiva koja su završila fazu tri kliničkih istraživanja (Pfiser, Moderna ili Astra Zeneca) tj. onim koje dođe prvo na tržište.

- Sva tri cjepiva su pokazala podjednaku učinkovitost u kliničkom pokusu (između 90 i 95%) i nemaju ozbiljne nuspojave, zaključuje dr.sc. Ambriović Ristov.

Ivan Đikić danas, s ovolikom količinom informacija, kaže, ne bi odabrao niti jedno cjepivo.

- Dok god ne vidimo sve konkretne podatke neodgovorno je i neozbiljno preporučiti sebi ili svojoj djeci iti jedno cjepivo. Budimo strpljivi, jer najbolje je cjepivo ono koje će imati najbolje podatke djelovanja, najmanje štetnosti i najveću dugotrajnost. A o tome ćemo znati više tek kad budu završena ispitivanja, i otvoreni svi podaci o kliničkim ispitivanjima, zaključuje prof.dr. Đikić s Max Planck instituta za biofiziku. 

Prof.dr. Dragan Primorac, također član Vladinog znanstvenog savjeta,  kaže da nitko od znanstvenika, pa tako ni on, neće moći formirati svoj stav o cjepivu prije nego što pročita cjelovitu znanstvenu studiju/publikaciju vezanu uz kliničke studije. Europske i Američke medicinske regulativne agencije su, dodaje, objavile jasne kriterije o učinkovitosti i sigurosti cjepiva, koji moraju biti ispunjeni prije nego što se ona odobre za korištenje.

- I tu su jasno istaknuli da kompromisa neće biti prema nikome, bez obzira odakle cjepivo dolazilo ili koja tehnologija se u njegovom nastanku/razvoju primjenjivala. U trenucima dok vodimo ovaj razgovor 37 cjepiva prolazi prvu fazu kliničkih istraživanja, 17 drugu, 13 treću, dok je šest cjepiva odobreno za korištenje, iako nisu prošla treću fazu kliničkih istraživanja. To su isključivo ruska i kineska cjepiva. Za svega nekoliko cjepiva imamo 'okvirne' podatke koje je naveo proizvođač o njihovoj učinkovitosti, a uskoro vjerujem da ćemo imati na raspolaganju znanstveno objavljen rad sa svim relevantnim podacima, ističe Primorac.

OSOBNO ISKUSTVO Primio sam oksfordsko cjepivo: Evo kako je to doista izgledalo

Nekoliko je različitih pristupa/metoda koje se trenutno koriste u razvoju cjepiva. Dio ih je temeljen na nukleinskim kiselinama, točnije sadrže virusnu mRNA, umotanu u lipidnu ovojnicu, sa ciljem da se kasnije virusna mRNA prepiše u S protein SARS-CoV-2, stručno pojašnjava. Najbolji primjer su cjepiva koja su proizveli Pfizer i BioNTech te Moderna, dodaje. Druga cjepiva pak rabe umrtvljen/inaktiviran SARS-CoV-2, koji ne može dovesti do bolesti, ali može potaknuti imunosnu reakciju organizma, dok treća cjepiva koriste nosač - najčešće adenovirus u koji se ugrađuje virusna mRNA, i to je strategija koju koriste AstraZeneca i University of Oxford. Četvrto cjepivo se temelji na  sintetiziranom S proteinu koronavirusa te ga koristimo kao direktno cjepivo.
 - Podatak koji navode Pfizer/BioNTech i Moderna vezano uz učinkovitost njihova cjepiva od 95 posto zvuči odlično, no mene i ostale znanstvenike zanima vidjeti cjelovite rezultate kliničkih istraživanja, posebice one vezano uz učinak cjepiva na humoralni i stanični imunitet, itd. Ono što za sad znamo je da BNT162b2 cjepivo koje su razvili Pfizer i BioNtech tijekom kliničkim ispitivanja u kojima je sudjelovala 43.661 osoba u 95 posto slučajeva postalo učinkovito 28 dana nakon davanja prve doze. S druge strane, od 170 potvrđenih slučajeva Covid-19, njih 162 je bilo vezano uz placebo skupinu, a svega osam za skupinu cijepljenih, kaže Primorac. Ono što je najznačajnije jest da „Data Monitoring Committee“ nije prijavio postojanje nikakvih ozbiljnih podatak vezano uz sigurnost cjepiva, dodaje. Značajno je istaknuti da su Pfizer i BioNTech prvi i zasad jedini dobili privolu da cjepivo mogu testirati na populaciji djece u dobi od 12 godina. Time su odgovorni iz FDA zapravo pokazali koliko imaju povjerenje u cjepivo, zaključuje. 

- AstraZeneca je malo konfuznije prikazala svoje rezultate javnosti. Ističe da su tijekom kliničke studije na 2.741 ispitaniku cjepivo davali prvo u pola doze, pa onda nakon mjesec dana u punoj dozi te postigli učinkovitost od 90 posto. S druge strane, u slijedećoj rečenici ističu da su tijekom kliničke studije istodobno koristili i drugi protokol na 8.895 ispitaniku te da su davali dvije pune doze cjepiva u razmaku od mjesec dana, ali da je učinkovitost cjepiva bila 62 posto. Do broja 70 posto, koji se navodi u medijima, došli su izračunavajući prosječnu učinkovitost cjepiva iz obje studije. Svaki proizvođač treba znati da bilo koji znanstveni iskorak koji se napravi u suzbijanju Covid-19 pandemije, pogotovo onaj vezan uz razvoj cjepiva je golem, ali da su regulatorne agencije postavile jasne kriterije te da oko učinkovitost cjepiva ili sigurnost cjepiva neće i ne može biti kompromisa, navodi Primorac.

S druge strane, kad je u pitanju mogućnosti transporta i čuvanja cjepiva, što će zasigurno odrediti njihovu raspoloživost na svjetskom tržištu, dodaje, važno je znati da se za Pfizer i BioNTech cjepiva -  kako za transport tako i za čuvanje  - treba koristiti tzv. suhi led koji temperaturu drži -70°C+10°C. S druge strane, tvrtka Moderna preporuča držanje svojih cjepiva na -20°C, te navodi da se na toj temperaturi cjepivo može čuvati mjesecima. AstraZeneca preporuča trasport i čuvanje svojih cjepiva na temperaturu 2-8 C, čak i kroz period od 6 mjeseci.