Dok pomoćnica šefa HZJZ-a Marija Bubaš pravda cijepljenje mimo plana i reda govoreći da nema neopravdanog cijepljenja dok je cilj procjepljivanje, znanstvenici pobijaju takve tvrdnje
ŠTO TI TO BUBAŠ?
Znanstvenici zgroženi tvrdnjom da nema cijepljenja preko veze: 'Preko reda doći će do nereda'
Od dugih cijevi koje prate prve doze cjepiva, nezaboravne slike šefa HZJZ Capaka kako sjedi na kutiji s dragocjenim dozama Pfizera dogurali smo do faze cijepljenje ‘da se ne baci’.
Do danas postoji respektabilan popis hrvatskih uglednika i moćnika koji su se prije ostalih domogli cjepiva. Pokazali su nezavidno razumijevanje i osjećaj za ‘višak’ jer su se neki potrudili obići bolnice i pričekati kraj radnog dana ne bi li u svoje tijelo pohranili tekućinu koja u pandemiji spašava život, a bez njihove žrtve vjerojatno bi završila u medicinskom otpadu. No, nemojte se zavaravati, reći će pomoćnica šefa HZJZ-a Marija Bubaš, nije to nikakvo cijepljenje preko veze.
POGLEDAJTE VIDEO Kako sad odjednom ima viška cjepiva?
Pokretanje videa...
01:26
- Nema cijepljenja preko veze i medicinski neopravdanog, ništa nije neopravdano ako nam je želja procijepiti - izjavila je Bubaš u ponedjeljak na HRT-u. Potom je pobila i cijeli plan Nacionalnog stožera koji je razradio faze i prioritete cijepljenje, no Bubaš zna bolje.
- Uvijek se traže one osobe koje pripadaju prioritetnim skupinama, međutim, možda je razboritije cijepiti nekoga tko ima neke teže komorbiditete, a koji je možda pri kraju neke druge skupine, a ne neku mladu osobu koja pripada prvoj prioritetnoj skupini - rekla je Bubaš. Imala je i opravdanje za procjepljivanje djela populacije koje spada u sedmu skupinu prioriteta prije nego su li cijepljeni svi zdravstveni djelatnici i korisnici domova za starije i nemoćne kao što su djelatnici zračne luke.
Nepovjerenje građana
- Očito da je netko razmišljao da oni ne smiju izaći iz funkcije. Ne bih to nazvala masovnim cijepljenjem jer se radi o cijepljenju 56 osoba. Za mene to ne zvuči masovno - smatra Bubaš. Znači li to da i druge županije u kojima su zračne luke mogu dopustiti cijepljenje kaže: “Pa županijski zavodi su zapravo koordinatori cijepljenja u svojim županijama i koordiniraju to s liječnicima obiteljske medicine. Dakako da najprije trebaju provoditi cijepljenje po planu cijepljenja, ali može se ponekad i ovako nešto napraviti.”
Ovakve izjave ljudi koji upravljaju i odlučuju kako ćemo izaći na kraj s pandemijom ulijevaju neviđeno nepovjerenje građanima.
Na spomen 'reda' većini je asocijacija neka uređena zemlja poput Njemačke. Ima li ondje pojma 'viška' i kako se oni s time nose pitali smo našeg uglednog znanstvenika s njemačkom adresom Ivana Đikića.
- Pravilo je da kada ostane “realni višak” cjepiva tada ga je najbolje iskoristiti za osobe koje su prve na listama prioriteta za cijepljenje i njih treba odmah pozvati. Ako one nisu u mogućnosti, tada se može davati i osobama koje su na radnim mjestima, a koja su voljna primiti cjepivo. Tek na kraju daje se onima koji moguće čekaju na višak cjepiva opet prema određenim pravilima i prioritetima koji su definirani. Sve se to može pripremiti unaprijed tako da se ne izgubi niti jedna jedina doza cjepiva i da se bude pravedan prema svima podjednako. Uspjeha u cijepljenju ovisi o pravednosti, transparentnosti i solidarnosti, a ne moći, utjecaju i vezama – pojasnio je Đikić. Cijepljenje preo reda za njega je nedopustiva praksa.
- Nedopustivo je da manja grupica samoproklamiranih "moćnika” unaprijed organizira cijepljenje preko reda za sebe i za svoje bližnje. Posebno kada se radi o osobama koje su na javnim pozicijama, a mlađe su od 50 godine i nemaju baš nikakve kriterije da budu cijepljene preko reda. Radi se o potpuno neprihvatljivoj praksi i te osobe moraju snositi ozbiljne konsekvence jer su javni dužnosnici. Posebice loš primjer je rektor Boras i njegova supruga koji su prema izjavama liječnika pozvani na cijepljenje iako su znali da krše pravila jer je rektor Boras prebolio Covid i prema dosadašnjim uputama nema pravo na cijepljenje. U takvim slučajevima i liječnici, a i oni koji budu cijepljeni se trebaju sankcionirati. Potrebno je utvrditi sve točne podatke kao sto je najavio ministar zdravstva i nakon toga vidjeti u kojem dijelu postoji i zakonska odgovornost – ističe Đikić.
Ističe da takvi loši primjeri na kraju urušavaju cijeli pozitivni sustav koji je velika većina odradila pošteno i vrlo stručno, a posebno urušavaju povjerenje građana u zdravstveni sustav.
- Osim tih osoba koje direktno krše pravila, veliku štetu društvu čine oportuni “stručnjaci” i politički "glasnogovornici” koji opravdavaju odgovorne bizarnim izgovorima. Oni ne samo da relativiziraju vrlo štetno djelovanje manjine koja osvećuje većinu, nego u isto vrijeme pronalaze dežurne krivce i prebacuju teme s odgovornosti sustava na pojedince. Ovaj puta dežurni krivci su novinari koje se kolektivno nazivaju medijskim hijenama. Zašto? Zato što rade svoj posao i javno postavljaju direktna pitanja osobama koje su odgovorne za pravilnosti provođenja cijepljenja. Budimo iskreni i zahvalimo se novinarskoj struci koja u teškim uvjetima pronalazi većinu afera i nezakonitog djelovanja dužnosnika, što je jedan od glavnih razloga (ne odgovornost pojedinaca i političkih struktura nego javni pritisak na stranke), koji dovode do smjena političara i uvođenja neophodnih promjena u Hrvatskoj – zaključio je.
Otkud višak kad ni liječnici nisu cijepljeni?
Viška cjepiva nikako ne može biti u Hrvatskoj jer niti jedna županija nije završila procjepljivanje prve i najugroženije skupine. Kako je cijepljenje na dobrovoljnoj bazi doznajemo da je u našem zdravstvenom svijetu najveća potražnja među djelatnicima Covid bolnice Dubrava. Cijepit će ih se, doznajemo, oko 90 posto, za razliku od recimo KBC-a Zagreb gdje je navodno i do 30 posto manji interes od Dubrave. Iz razgovora s liječnicima i medicinskim sestrama možemo zaključiti da oni koji su radili s najtežim pacijentima prije se odlučuju za cijepljenje jer znaju do kakve kliničke slike korona može dovesti i da nema pravila koga će kakav oblik bolesti zahvatiti. Pitali smo i naše liječnike da li se cijepili i jesu li tragali za 'viškom'.
- Apsolutno mi je nejasna definicija viška cjepiva. Kako ima viška kad i mi zdravstveni djelatnici na covid odjelima, koji smo u prioritetnoj skupini, još nismo procijepljeni. Osobno idem u petak na prvu dozu u KB Dubrava primiti Pfizerovo cjepivo iako sam se bio zabilježio za AstraZeneca no cijepim se s prvim koje je moguće – kaže nam pulmolog Saša Srića te dodaje: "I ja imam staru majku i bližnje koje bih rado cijepio, ali mi ne pada na pamet ići preko reda. Red se treba poštivati." Ni Švicarci ne znaju za 'višak'.
Štagljar: U Hrvatskoj se sve temelji na vezama
Cijepljenje preko reda u Hrvatskoj uopće ne iznenađuje Igora Štagljara, profesora i direktora na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu.
- Budimo realni, u Hrvatskoj se život na dnevnoj bazi temelji na vezama, protekcijama i poznanstvima. Ne želim nikoga opravdavati, ali ovdje se radi o tipičnom 'balkanskom' sindromu koji djeluje u svim državama bivše Jugoslavije, a također i ostalim istočnim bivšim socijalističkim državama. Naravno da postoje prioritetne liste cijepljenja i zna se jako dobro kako postupati s takozvanim viškom cjepiva, no mi jednostavno nismno dovoljni sređena država da se pridržavamo takvih zakona. Bit ću slobodan kazati da, ako ne možemo kontrolirati poštenu raspodjelu cjepiva, kako ćemo onda javne nabave, zapošljavanje preko reda, uhljebljivanje, političku trgovinu, i kriminal općenito?, pita se Štagljar.
Dodaje da ima mamu staru 79 godina, koja ima samo jedan bubreg te zato povišen krvni tlak, ali ipak nije nazvao nikog da je "pogura" na cijepljenje.
- Znam, mnogi će misliti da sam budala, ali ja još uvijek vjerujem u bolju i pravedniju Hrvatsku nego ovakvu kakva je sad, zaključuje Štagljar.
- Kad se bočica s cjepivom odmrzne i otvori, samo je stvar dobre organizacije da se tim dozama onda cijepe ljudi s liste prioriteta, kaže prof. dr. Nenad Ban, molekularni biolog na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu u Zürichu.
- Za ilustraciju, avionske su kompanije to već davno riješile tako da malo prebukiraju letove, budući da se nikad ne pojave svi putnici. Tako i s cijepljenjem - ako se ne pojavi jedna osoba iz rizičneskupine, u redu čekanja treba biti još netko drugi iz iste te skupine, a ne da cjepivo dobije netko tko još nije na redu, ističe Ban. Istu usporedbu, s avionskim letovima, daje i naš najpoznatiji klinički farmakolog, prof. dr. sc. Igor Francetić.
- Da, na tim letovima ponekad netko 'izvisi' jer su bili 'prebukirani', ali je onda odmah na redu za sljedeći. Nitko ne može znati hoće li se pojaviti svi naručeni za cjepivo, zato se pozove i druge iz iste kategorije prioriteta, koji žive najbliže. Izrael ima jako dobru digitalizaciju zdravstva, i riješio je to na takav način, napominje dr. Francetić.
Cijela je Europa zakazala, dodaje, ispala je naivna u pregovorima o nabavci cjepiva, a Hrvatska se zato i sama trebala djelomično pobrinuti za svoje građane. Jako je važno, kaže, da se zbog turizma prije ljeta možemo reklamirati kao zemlja čiji su građani dovoljno procijepljeni. Nažalost, ispod stola se svašta radi, a reda neće biti dok god ne bude i kazni, zaključuje farmakolog.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
