Inženjeri Hrvatskih voda započeli su istraživanje površinskih učinaka odmah nakon glavnog udara, dok je skupina talijanskih istraživača započela s istraživanjem koseizmičkih učinaka tla 10.siječnja 2021.
POSLJEDICA POMICANJA PLOČA
Znanstvenici otkrili: Za Petrinju još uvijek postoji opasnost
Krajem travnja skupina talijanskih istraživača s više sveučilišnih i javnih ustanova i institucija objavila je u časopisu Nature znanstveni rad naslova „Konjugirani koseizmički površinski rasjed povezan s potresom magnitude 6.4 u Petrinji“ te prikazuju detalje i posljedice potresa.
U znanstvenom radu opisuju se promjene u krajoliku kao i iskustva očevidaca koji su izjavili da su se goleme rupe pojavile još nekoliko sati prije glavnog udara kao i manji gejziri podzemnih voda. Prenosimo sažetak njihove studije.
Dva glavna geološka područja
Na području dvaju glavnih geoloških područja Hrvatske, planinskog pojasa Dinarida i Panonskog bazena dogodio se potres sa epicentrom u Petrinji i jačinom 6.4 rihetara. Rezultat su alpskog sudara euroazijske i jadranske tektonske ploče.
Najistaknutije strukture Dinarida su nabori u smjeru sjeverozapad-jugoistok koji su izloženi duž jugozapadnog ruba Panonskog bazena, široke udubine smještene u unutrašnjosti lučnog karpatskog planinskog lanca. Potonji se pridružuje Alpama na zapadu i Dinaridima na jugozapadu.
Hrvatski je sektor Panonskog bazena na jugozapadu ograničen podslivom Save. Sve sedimentne jedinice Panonskog bazena deformirane su tektonikom klizanja i karakteriziraju ih pozitivne cvjetne strukture, koje su danas još uvijek aktivne i seizmogene. Taj geodinamički okvir proizašao je iz prestanka normalnog rasjeda u Panonskom bazenu i stalne rotacije jadranske mikroploče u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, oko pola smještenog u zapadnim Alpama.
Petrinjska zona rasjeda
Glavna morfotektonska značajka u epicentralnom području potresa u Petrinji je izduženi greben u smjeru sjeverozapad-jugoistok, koji se razvija između rijeke Kupe na sjeveru i sela Blinja na jugu, duljine od oko 30 km. Taj greben kulminira oko sredine svoje duljine s vrhom Cepeliš (415 metara nadmorske visine) i zahvaćen je rijekama. Potoci koji protječu grebenom i ulijevaju se u podnožju izgledaju lokalno preusmjereni, mijenjajući svoj smjer iz pravokutnog u paralelni sa zapadnom padinom.
Glavni udar 29. prosinca, čiji je epicentar bio blizu Petrinje, proizveo je površinske koseizmičke efekte raspoređene na području između Petrinje i Siska. Koseizmički učinci sastojali su se od primarnih puknuća površine, izravno povezanih s klizanjem duž potresnog rasjeda, i drugih koseizmičkih učinaka izazvanih podrhtavanjem tla. Potonji su ostavili općenito umjeren trag u krajoliku, kako trajan (klizišta i vrtače) tako i kratkotrajan (vrenje pijeska povezano s pojavama likvefakcije).
Najveći pomak, od 36 cm, uočen je duž državne ceste 37
Uzorak površinskih pukotina u opsegu 15 km duž postojeće zone rasjeda uočen je jugozapadno od Petrinje. U okolici sela Župić, mapirano je više od dva kilometra kontinuirane površinske pukotine, karakterizirane manje od 20 cm. Najveći pomak, od 36 cm, uočen je duž državne ceste 37 što je proizvela bočno-desno pomicanje površine ograde uz cestu.
Kupski rasjed
Duž ravnice rijeke Kupe, između Petrinje i Siska, mapiran je obrazac primarnih površinskih pukotina, u razmjeru od oko 8 km te je nazavan Kupsi rasjed.
Glavne površinske rupture duž Kupskog rasjeda sastoje se od prijeloma manjih od pet cm, kao i od prijeloma i otvorenih pukotina manjih od 10 cm duž ravnice rijeke Kupe. Ovdje su prijelomi uglavnom bili povezani s pojavama likvefakcije pijeska, koje su oštetile obale i branu uz rijeku Kupu.
U epicentralnom području između Petrinje i Siska utvrđeni su površinski efekti povezani s podrhtavanjem tla, dugotrajni ili kratkotrajni (klizišta, vrtače i likvefakcija pijeska). Ukapljivanje pijeska bilo je posebno rašireno duž sjeveroistočno-jugozapadno orijentirane zone rasjeda unutar aluvijalne ravnice rijeke Kupe. Te su pojave jasno povezane s površinskim puknućima i otvorenim prijelomima. Sjeverozapadno od Petrinje pojave površinskog pucanja i likvefakcija ozbiljno su oštetili obale i branu uz rijeku Kupu, zbog čega je bilo potrebno izgraditi nasip za zadržavanje potencijalnih poplava.
Klizišta su izazvala izrazito velike pukotine na cestama i putovima. Odron kamena i krhotina dogodio se u krunama kamenoloma i na strmim padinama. Najveći se dogodio u kamenolomu u blizini sela Hrastovica, ukupne zapremine veće od 70 prostornih metara i pojedinačnih kamenih blokova do dva do četiri prostorna metra. Zabilježeno je i nekoliko manjih klizišta u selu Viduševac i uz cestu Kravarsko - Donji Hruševac. Duž riječkih nasipa klizišta su se isto aktivirala.
Rupe su se otvorile prije potresa
Urušavanje i otvaranje malih vrtača u tlu svjedočili su stanovnici područja Petrinje. Muškarac koji živi u Župiću rekao je da su se neke rupe otvorile već četiri do pet sati prije glavnog udara, na cesti u blizini kuće njegove kćeri u Petrinji, a dubina je dosezala šest metara.
Oko 20 km jugoistočno od Petrinje, na području Mečenčana, otvoreno je oko 30 vrtača. Imale su različite dimenzije, promjera od jednog do više desetaka metara i bile su duboke nekoliko metara. Činilo se da su sve vrtače ispunjene vodom do dubine od oko tri metra od površine. Prema riječima mještana, urušavanja su se dogodila nakon potresa, a neke vrtače su aktivirane nekoliko sati ili dana nakon potresa.
Mnoge potencijalne vrtače mogu se dodatno identificirati zračnim snimanjem. Tu preliminarnu analizu potrebno je nadopuniti geofizičkim istraživanjima kako bi se dovršilo mapiranje zona koje su najsklonije tom vrlo opasnom fenomenu, piše Nature.
Dva slučaja hidrološke anomalije uočena su na području, jugoistočno od Petrinje blizu sela Hrastovica, gdje je obilni protok vode s pijeskom niknuo iz garaže, a obližnje vodene fontane slične gejzirima, visine 50 do 70 cm, dovele su do snažnog povećanja brzine protoka odvodnog jarka. Učinci slični gejzirima dogodili su se u Brestu Pokupskom.
Nakon potresa u Petrinji 29. prosinca 2020. vidljiv je složen obrazac površinskog rasjeda koja sugeriraju da koseizmički rasjed uglavnom kontrolira postojeća, aktivna Petrinjska zona rasjeda u okviru trajnog potiskivanja Jadranske ploče prema sjeveru uz rubove Panonskog bazena.
Brzo i precizno mapiranje koseizmičkih pukotina povezanih s ovim potresom pridonosi poboljšanju razumijevanja procesa potresa i boljoj prognozi utjecaja snažnijih potresa koji se očekuju u orogenu Alpe-Dinaridi-Albanidi, gdje je znanje o takvim pojavama još uvijek skromno, zaključuje Nature.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
