"Nismo navikli na ovakve stvari. Tu dolaze i razne psihološke faze, šok, stres, navikavanje, patnja, prilagodba. Nažalost, Harkiv je u puno gorem stanju od Kijeva. On je barbarski raketiran" ispričao je Kamenjecki
Život u Kijevu iz prve ruke: 'Grad je opustošen, metro je sada sklonište, ne spavamo..'
Prošlo je osam punih dana otkada je Rusija agresivno napala Ukrajinu. U međuvremenu se odvijao drugi krug pregovora, ali nije dogovoren prekid vatre.
Profesor, povjesničar i stručnjak za međunarodne odnose, Maksim Kamenjecki, je komentirao trenutnu situaciju.
CIJELI INTERVJU POGLEDAJTE OVDJE:
- Situacija je komplicirana, ali stabilna. Većih prodora nije bilo. Koliko mi je poznato, dogovoreni su humanitarni koridori u Hersonu, Mariupolju i navodno Harkivu. Što se tiče Kijeva, situacija je mirnija. Rusija je zaustavljena na otprilike dvadesetak kilometara od grada - rekao je.
Kijev od prvog dana ratovanja
S obzirom da se profesor Kamenjecki nalazi u Kijevu od prvog dana početka napada, objasnio je kako se život promijenio tamo promijenio.
- Velika je promjena. Otišlo je mnogo ljudi, napustili su svoje domove. Trenutno je u Kijevu policijski sat, tako da nema kretanja po noći. Metro cijelo vrijeme radi kao sklonište. Trgovine rade normalno, iako je u početku radi policijskog sata bilo problema s kruhom. Ljekarne rade normalno, svugdje je dozvoljeno plaćati s karticom - ispričao je.
- Ali moram priznati, nema više nigdje ljudi na ulicama. Primjerice, ja imam psa i moram ga prošetati. Moram paziti na rute kojima idem, ne odlaziti predaleko i ni slučajno koristiti dizalo - dodao je.
Komentirao je i stanje oko struje i grijanja.
- Sve normalno radi. Doduše, sinoć je bio pogođen cjevovod toplane, pa je par zgrada ostalo bez grijanja i struje, ali većinom svega ima - kazao je.
- Internet i mobiteli normalno rade - dodao je.
Ispričao je da kada se probudi da ima osjećaj kao da se ništa nije dogodilo.
- Kijev je bio bombardiran više puta, ali se ništa nije čulo, barem ne u mom kvartu. Velik je to grad – rekao je.
Naveo je i kakva je situacija sa sirenama za uzbunu.
- Po noći nisu zvonile ili ih ja zbog slušalica nisam čuo. U skloništu ih isto ne čujete - kazao je.
- Ali isto je to opasna situacija. Pitanje je vremena hoćete li se uspjeti sakriti s obzirom da je vremena malo kada krenu s raketiranjem grada - upozorio je.
-Zbog opasnosti većinu vremena provodim u skloništu - dodao je.
'Gradom vlada strah'
Opisao je i koji su ga osjećaji prolazili posljednjih osam dana.
- Naravno da me strah. Nismo navikli na ovakve stvari. Tu dolaze i razne psihološke faze, šok, stres, navikavanje, patnja prilagodba. Sve ima svoj slijed - pojasnio je.
- Nažalost, Harkiv je u puno gorem stanju od Kijeva. On je barbarski raketiran. Isto kao i Mariupolj. Grozno - dodao je.
Upitali smo profesora je li itko ostao u Harkivu nakon granatiranja.
- Ne znam stvarno. Znam za ljude koji žive u mjestima između Kijeva i Harkova, gdje je korištena termobarična bomba. Tamo je strašno, grozni prizori, civili raketirani. Teško je to gledati - ispričao je.
Što je s nastavom?
S obzirom da je trenutno ratno stanje, rekao je kako trenutno nastave nema.
- Imali smo nastavu do prije početka rata. Nakon rata, svaka vrsta nastave je obustavljena. Jedino nam je rečeno da održavamo kontakte sa studentima, da se međusobno podržavamo - izjavio je.
Odgovorio je kako je tužno i čudno kada grad više ne može živjeti punim plućima.
- Razumiješ da to više nije normalno. Kada vidiš ovo sve razoreno, grozno je. Prije deset dana su tu normalno vozili auti. Počneš se preispitivati hoće li se ikada život vratiti u normalu. Hoće li išta biti isto - rekao je.
Usporedba Putina i Hitlera
- Oboje su autoritarni režimi, imaju slično nešto u sebi. Doduše, Putin sebe smatra povjesničarom jer je napisao par povijesnih članaka. Ali, mislim da se Hitler dosta drugačije odnosio prema svojim vojnicima. Nije ih bacao u vatru bez da imaju ikakve šanse za pobjedom - ispričao je.
Trenutne napetosti u Bosni i Hercegovini
- Rusima je u interesu da u Bosni i Hercegovini budu problemi. Ovako izdaleka gledati i čitati je teško za prosuditi i reći, ali treba doći na lice mjesta i neko vrijeme provesti i vidjeti je li ima šanse za ikakve dogovore - rekao je.
Ponavlja li se povijest?
- Nešto u tome ima. Putin je rekao da postoje zemlje koje nemaju iskustva i koje su umjetno stvorene. Možda je mislio o Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj. Ako smo mi umjetno nastali, on i dalje ići u napad – upozorio je.
- Ukrajina je za njega opasna. On misli ako Ukrajina dođe u NATO da će se odmah instalirati rakete usmjerene na Rusiju. Ali, ako on zauzme Ukrajinu, trebati će ići dalje, do La Manche-a. E to je onda luda logika - dodao je.
Nadovezao se i na ruske saveznike, točnije Srbiju.
- Rusija i Srbija su bili prijatelji. Rusija je pokušala prenijeti svoj utjecaj. To je nekakva politika korištenja mogućnosti. Možemo nabrojiti nekoliko saveznika koje Rusija ima, ali ih je vrlo malo. Utihnuli su - rekao je.
Ispričao je i o navodima da su ruski tenkovi ušli u Kijev.
- To su bila oklopna vozila, ne tenkovi. Upali su u ulicu koja vodi do centra. Ali su ih zaustavili i uništeni su. To je bilo već prvi dan, ali nisu uspjeli - govori profesor.
- Najveća opasnost je raketiranje. I to sa dva tipa raketa. Naime, Rusija je uništila velik broj radarskih stanica i sada samo mali broj protuzračnih strana brani Kijev - dodao je.
Rekao je i kako trenutne borbe koje se vode oko Kijeva on ne čuje.
Ne čujem ništa jer se odvijaju skroz suprotno od mjesta gdje živim. Ali prvih dana kada su letjeli avioni i rakete, sve sam to vidio svojim očima. Čak i prvi pogodak Kijeva raketom - kazao je.
Kupuju li ljudi jod?
- Jod je specifična stvar. Ne smije se uzimati tek tako. Istina je da je povećan stupanj pripravnosti u Rusiji, ali nije najveći. Pa oni cijelo vrijeme stoje u pripravnosti, čak i prije rata - rekao je.
- To je najvjerojatnije bila prijetnja Rusije drugim zemljama da se ne miješaju, a ne Ukrajini. Ne vjerujem da će Putin krenuti u nuklearni rat - dodao je.
Saveznici sa Zapada
- Je li Zapad mogao nešto više napraviti? Pa naravno da je. Ali eto. Sada većina podržava Ukrajinu, uključujući i slanje oružje. Ali i to pomaže, jer konstantno trošimo municiju, rakete - naveo je.
Prijatelji iz Hrvatske
- Naravno da su me zvali prijatelji da dođem u Hrvatsku jer sam tamo studirao. Drago mi je da misle na nas i da nam žele pomoći - ispričao je.
- Ne razmišljam o napuštanju Kijeva, prvenstveno radi obiteljskog razloga. Ovo je moja zemlja, moram ju podržati - zaključio je.