'Živimo na trusnom području, potresa će biti još, ali nadam se da će biti slabijeg intenziteta'

Ovo nije jedino podrhtavanje. U sljedećim danima očekujem ih još. Baš kao što je bilo u zagrebačkom potresu 22. ožujka.

POGLEDAJTE VIDEO: 

Pokretanje videa...

01:21

Novi potresi u Zagrebu i okolici | Video: 24sata/pixsell

Rekao nam je to seizmolog dipl. ing. Tomislav Fiket s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Podsjetimo, sisačko i petrinjsko područje jučer u 6.28 sati pogodio je potres od pet stupnjeva prema Richteru. Mnoge kuće i zgrade u tim mjestima zadobile su oštećenja. Padali su crepovi, dimnjaci, žbuka... Potres se osjetio i u široj okolici, pa i u Zagrebu. Nakon tog potresa uslijedila su još dva manja. Sa seizmologom Fiketom razgovarali smo o uzrocima tih potresa, o tome ima li povezanosti između ovog potresa i onog od ožujka te što građani mogu očekivati u sljedećim danima.

Potres nije bio slab. Osjetio se dosta daleko od samog epicentra. Što možemo očekivati nakon ovog potresa, hoće li ih biti još?

Pa ako se stvari budu odvijale onako kako mi seizmolozi očekujemo da budu, možemo očekivati niz naknadnih potresa. Neki od tih naknadnih potresa mogu biti čak i malo jači. Znači mogu biti i preko četiri stupnja po Richterovoj ljestvici. Vidjeli smo da su takva dva udarila nakon onog u 6.28 sati. Međutim, većina naknadnih potresa ipak bi trebala biti slabija od toga.

Je li ovo posljedica nekog ranijeg potresa?

Nije izravna posljedica jer onaj potres u ožujku, iako 5,5 po Richteru, nije bio dovoljno jak da potakne neke druge potrese. Međutim, generalno gledajući, postoji mala veza, to je točno. Prvenstveno zbog nakupljanja napetosti i pritiska litosfernih ploča jedne u drugu. O tome možemo govoriti, ali bilo bi pretjerano govoriti da postoji neka direktna veza između zagrebačkog potresa od ožujka i ovog potresa na sisačkom području.

Bila je vrlo slična snaga potresa u Sisku i onog u ožujku, ali koliko smo uspjeli popratiti, sad nema većih oštećenja na zgradama u Zagrebu. Zbog čega je to tako? Mogu li se uspoređivati ta dva potresa?

Moram vas ispraviti. Prvo, zagrebački potres je bio znatno jači od ovoga u Sisku. Tih 0,5 stupnjeva prema Richteru ne izgleda mnogo, ali je u energiji to puno više. Znači, u potresu u Zagrebu oslobođeno je 15 puta više energije nego u potresu na sisačkom i petrinjskom području. Tako da se može zaključiti da je ovo ipak mnogo slabiji potres od onog u ožujku. Potres na sisačkom području više je usporediv s onim drugim potresom koji je udario u sedam sati 22. ožujka, tj. nakon onog razornog od 5,5 po Richteru. Nadalje, Zagreb je sad ostao čitav i zbog toga što je sad bio mnogo udaljeniji od epicentra nego što je to bilo u ožujku, kad je epicentar bio na obroncima Medvednice. Treba istaknuti da ta udaljenost od epicentra pomaže i da se oslobođena energija potroši putovanjem zemljom. S te strane logično je da u Zagrebu nema šteta. Nažalost, vidim da u Sisku i Petrinji ima šteta. Nadao sam se da će se to izbjeći, ali vidim da su se rušili dimnjaci, padali su crepovi i zabatni zidovi. Nadam se da je bar sve prošlo bez ozlijeđenih i bez većih materijalnih šteta.

POGLEDAJTE TRENUTAK POTRESA:

Kolika je to sreća u nesreći da je epicentar ipak bio u rijetko naseljenom, gotovo nenaseljenom području?

To je velika sreća, naravno. Nije isto kad vam se potres dogodi u povijesnoj jezgri gusto napučenoga grada i kad se dogodi ipak u manje napučenom kraju. Isto tako, tamo su uglavnom obiteljske kuće, koje su općenito manje podložne većim oštećenjima kod ovakvih potresa. Dotrajale kuće i zgrade će, naravno, imati nešto štete na sebi. Vjerojatno je da će se srušiti i dimnjaci, možda i zabatni zidovi, a možda će se i koji zid urušiti. No treba reći da je to teško predvidjeti dok se ne izađe na teren i izvidi kakve su kuće sad i kakve su bile prije potresa. Ali bilo bi mnogo lošije da se to dogodilo u gusto naseljenom povijesnom gradu, sa starim zgradama koje su natiskane jedna na drugu. U takvim situacijama stvara se i opasnost kad ljudi istrče na ulicu u strahu i panici, pa im onda može nešto i pasti na glavu. Tako da možemo govoriti o toj nekakvoj sreći u nesreći.

Govorili smo na početku intervjua o nizu naknadnih potresa nakon ovog, nazovimo ga, glavnog. Zna li se koliko bi daljnja podrhtavanja moga potrajati?

Ako se bude sve odvijalo kako očekujemo, može nastati jedna serija potresa koja bi mogla potrajati dulje vrijeme. Kao i ona zagrebačka serija. Sjetimo se, imali smo podrhtavanja mjesec, čak i dva mjeseca nakon potresa u ožujku. Nije to nešto što će danas prestati i da više neće biti ničega. Bojim se da će to potrajati neko vrijeme.

Što biste poručili našim sugrađanima u Petrinji, Sisku, okolici, ostatku Hrvatske? Ima li razloga za brigu ili trebaju nastaviti normalno sa svojim životom?

Ovo je vrlo nezgodno pitanje. Nažalost, Republika Hrvatska je trusno područje i imamo uvijek razloga za brigu. Tako da su mogući i mnogo jači potresi od ovih koje smo do sada doživjeli. Nadajmo se da ih ipak nećemo doživjeti. Ali da mogu reći da se možemo opustiti i da više ništa neće biti, to nažalost ne mogu reći. Vrlo rado bih to rekao, ali ne mogu. S druge strane, za sada izgleda kao da je ovaj potres od pet stupnjeva po Richteru bio glavni udar i da je sad ovo standardno smirivanje situacije. Toplo se nadam da će tako i ostati.