Žinić kaže da ne želi ništa što mu ne pripada?! Evo 10 razloga zašto ne bi trebao dobiti kuću

Ja sam zahtjev podnio još 2008. godine. Kao hrvatski branitelj, ništa ne tražim osim što mi pripada.I tada sam govorio da je sve po zakonu i žao mi je što sam završio kao najveći prevarant. Što se tiče najma od jedne kune, taj najam je simboličan jer bi mi kuća trebala biti darovana. Ako je po zakonu jedna kuna, platit ćemo jednu kunu. Ako je tisuću, platit ćemo tisuću -rekao je bivši HDZ-ov Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić za 24sata nakon što mu je ured županije koju je vodio odobrio pravo da dobije katnicu u Glini jer u vlasništvu nema niti jednu drugu nekretninu.

Plaćanje najma od 1 kune je samo prvi korak, jer mu odluka daje pravo na darovanje. Samo treba podnijeti zahtjev.

24sata su prošle godine u seriji tekstova otkrila da obitelj Žinić živi besplatno u državnoj kući u Runjaninovoj 7 u Glini. Zatim smo otkrili da je Žinić i suvlasnik imanja u Marinbrodu koje je država obnovila odmah nakon rata i u kojem je trebao živjeti. Zatim smo otkrili da bespravno koristi još od 1994. državni stan u Zagrebu površine 83 četvorna metra. Zatim smo otkrili i da mu je supruga Nena naslijedila kuću u Glini. Ali Žinić je ipak dobio kuću i svi se pravdaju da je sve po zakonima i pravilima koji su se u zadnjih 25 godina nebrojeno puta mijenjali. 

I SVE PO ZAKONU Žiniću kuća u Glini za kunu mjesečno: 'Nije mi neugodno, tražim samo što mi pripada'

Žinić kaže da ne želi ništa što mu ne pripada, a mi donosimo 10 nelogičnosti i pravnih rupa u cijeloj dugoj i kompliciranoj proceduri. O njima smo pitali i Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje koji vodi HDZ-ov Gordan Hanžek i Sisačko moslavačku županiju koja je donijela odluku da ima pravo dobiti kuću, a koju sada vodi HDZ-ov Ivan Celjak. 

1. Nakon rata, onima kojima je država gradila i dodjeljivala kuću su bili vezani cenzusom. Za četveročlanu obitelj se dodjeljivalo 65 četvornih metara. Kuća u Runjaninovoj koju je izgradio Jovan Paspalj ima tlocrtnu površinu 107 četvornih metara, ali i kat i podrum, dakle površinu veću od 200 četvornih metara. Žinićevi su zauzeli iza 1995.  kuću čovjeka koji se privremeno iselio, a zatim ju je država otkupila za 291.000 kuna.

2.  Kuću ne može dobiti nitko tko u svom vlasništvu ili suvlasništvu ima useljivu kuću na području. Ne može je dobiti ni ako član njegove obitelji s kojim je u istom kućanstvu ima takvu nekretninu. Sada je Žiniću kuća dodijeljena iako je njegova supruga Nena od majke naslijedila kuću u Glini. I danas joj je vlasnica. Bili smo ispred te kuće lani, ona je daleko od ruševine i da nije useljiva. Potres je nije ni oštetio, na prozorima su zavjese, u njoj se može živjeti i potrebno je staviti fasadu.
Na površini od skoro 12.000 četvornih metara u vlasništvu Nene Žinić je kuća od 101 kvadrat, dvije pomoćne zgrade, gospodarska zgrada, a ostatak je oranica. Čekamo odgovore zašto ta činjenica nije uzeta u obzir.

3. Otac Ive Žinića je za obnovu imanja u Marinbrodu prijavio da će s njim živjeti i sin Ivo sa suprugom i dva sina. Država je zato 1997. završila ogromnu kuću za 14 članova obitelji(uključujući Ivu, suprugu i djecu). Kuća je tlocrtne površine 176 četovornih metara, a ima dodatni kat i potkrovlje, dakle, stvarna površina je dva do tri puta veća. Ivo Žinić se trebao s obitelji preseliti na to imanje nakon što je država uložila 489.000 kuna u izgradnju, ali je on nastavio koristiti kuću u Runjaninovoj. I za to nije ni na koji način sankcioniran.

4. Ivo Žinić je trebao državi vratiti uloženo za četiri člana svoje obitelji, ali to nije učinio sve ove godine. Tek nedavno je to učinio kako bi ostvario pravo na kuću u Runjaninovoj. Izračunali su mu da treba platiti nešto manje od 91.000 kunu. Kako su u Središnjem uredu došli do tog iznosa ako bi, kada se podjeli uloženo s članovima obitelji, trebali vratiti 140.000 kuna? Čekamo odgovor.

5. U odgovorima Središnjeg državnog ureda prije godinu dana stoji da je trebao vratiti 91.000 kuna sa zateznim kamatama. Tada nam je ovlašteni sudski vještak izračunao da bi Žinić trebao vratiti 380.000 kuna. No, u Središnji državni ured nam u posljednjim odgovorima tvrdi da je ranije došlo do pogrešnog tumačenja i da treba platiti iznos bez kamata. 

6. Ako je tako, znači li to da svi kojima je država uložila nakon rata u novu kuću, sada mogu vratiti iznos bez kamata iz 1997. godine, a onda će im država dati novu kuću? Otvara se Pandorina kutija, a takvi slučajevi dosad nisu zabilježeni.

7. Ivo Žinić je naslijedio trećinu imanja u Marinbrodu, ali je to zatajio u svojoj imovinskoj kartici dok je trajao proces u kojem je tražio darovanje kuće u Runjaninovoj.

8. Osim spomenute kuće koju je izgradila država i za što je sad vratio 91.000 kuna, na imanju u Marinbrodu se nalazi još niz objekata kojim je suvlasnik Ivo Žinić s dvojicom braće. Primjerice, jedan od njih se vodi kao gospodarski objekt iako fotografije jasno ukazuju da se radi o stambenom objektu izgrađenom u dvorištu. Dakle, to su dodatni kvadrati kojima je suvlasnik.

9. Ivo Žinić je bespravno koristio 27 godina državni stan u Zagrebu površine skoro 83 četvorna metra. Pokušao ga je otkupiti, vodio je dugu bitku, a susjedi kažu da ga je i iznajmljivao. Pokušao je od novinara prikriti i svoje prezime na portafonu. 

Na kraju je prije koji mjesec odlučio taj stan vratiti državi. Ali sve što treba platiti je tek 27.000 kuna penala. To korištenje mu uopće nije umanjilo pravo da od iste te države dobije kuću.

10. Sin Dario je kupio zemljište s ruševnom kućom na kojoj sebi planira napraviti novi dom. Što znači da više neće biti u kućanstvu. Ipak, njegov otac je dobio katnicu u Runjaninovoj kao čovjek kojeg s obitelji treba stambeno zbrinuti.