Ptica ćelavi ibis je u Europi i Hrvatskoj izumrla još u 18. stoljeću. U Hrvatskoj su se posljednje jedinke gnjezdile u Istri. Ptica je selica koja boravi u polupustinjskim ili stjenovitim predjelima, često blizu vodotoka
Ženka ćelavog ibisa 'Gipsy' doletjela u dolinu Neretve
Nakon što je odletjela s Brača i kratko se zadržala na Hvaru, ženka ćelavog ibisa (Gerinticus eremita) po imenu Gipsy nastavila je put i stala u Slanom, a potom stigla u dolinu Neretve, izvijestili su u ponedjeljak iz Dubrovačko-neretvanske županije.
Obavijest o tome županijska Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode dobila je od udruge Biom.
- Ponovne pojave ćelavog ibisa u Hrvatskoj moguće su zahvaljujući projektu LIFE Northern Bald Ibis, kojim se provodi reintrodukcija s jedinkama iz zatočeništva u Njemačkoj i Austriji. Za ove ptice uređeno je hranilište u sjevernoj Italiji, no ipak prije odlaska tamo odluče letjeti i našom zemljom- navode iz Županije.
Navode kako su sve jedinke opremljene GPS uređajima koji prate njihov let, a ovu rijetku pticu može se pratiti putem aplikacije Animal Tracker, u koju se mogu unijeti fotografije i informacije o njihovom opažanju.
Ptica ćelavi ibis je u Europi i Hrvatskoj izumrla još u 18. stoljeću. U Hrvatskoj su se posljednje jedinke gnjezdile u Istri. Ptica je selica koja boravi u polupustinjskim ili stjenovitim predjelima, često blizu vodotoka. Obožavali su je i drevni Egipćani, a danas bilježi svega 200-njak jedinki, koje žive na području Sjeverne Afrike te na Bliskom istoku, ističe se u priopćenju.
Kad se izlegne, ćelavi ibis ima perje na glavi. No kad poraste, to mu perje otpadne i glava mu ostane gola, po čemu je i dobio ime ćelavi ibis. Ostatak tijela prekriven mu je crnim perjem koje na suncu ima bakreno-zelen i ljubičast sjaj.
Ćelavi ibis ima crveni kljun i crvenu kožu na cijelom tijelu, izuzev samog vrha glave. Na stražnjoj strani vrata ima dugačko perje. U normalnim okolnostima živi između 25 i 30 godina. Hrani se kukcima, gušterima, pa čak i malim sisavcima.
Budući da Gipsy nije plaha i može joj se prići, iz Županije mole građane, ako je susretnu, da joj ne prilaze i ne uznemiravaju.
- Ako se možda odluči prespavati baš na vašoj kući ili negdje u blizini, promatrajte je iz daljine i pustite da sama odredi kada će krenuti dalje na put- ističe se u priopćenju.
- Ako je uočite ili kojim slučajem fotografirate, molimo da podatke dostavite na kontakt Javne ustanove info@zastita-prirode-dnz.hr, a sve kako bi smo zajednički doprinijeli očuvanju i ponovnom povratku te izumrle vrste u Europu- poručili su iz Županije.