"Želimo iskoristiti moderna znanja u razvoju Slavonije"

Tko ne napreduje, nazaduje, moto je Srednje poljoprivredne škole “Matija Antun Reljković” iz Slavonskog Broda. Školu već 25 godina vodi Vlado Prskalo, vjerojatno jedan od najdugovječnijih ravnatelja srednjih škola u Hrvatskoj.

Obrazovanje učenika prema potrebama gospodarstva stalni je cilj škole i ravnatelja Prskala. Školu pohađa oko 1000 učenika u 12 usmjerenja. S upisom učenika nemaju problema jer osnovci masovno hrle u ovu školu.

Škola ima novu zgradu, u kojoj je oko 5000 kvadrata suvremeno opremljenih učionica. Krajem 2013. odobren im je novac za gradnju Centra za biotehnološka istraživanja i razvoj. Riječ je o projektu vrijednom 11 milijuna kuna. U njemu se đaci, između ostalog, bave proizvodnjom ukrasnog bilja, znanstvenim radom, ali i edukacijom za poljoprivredu uz nove tehnologije. Učenici kloniraju sadnice voćaka koje koriste voćari iz cijele Slavonije. Škola je među vodećima u regiji u obrazovanju iz područja poljoprivrede, šumarstva, veterinarstva, ekologije i kemijske tehnologije te prehrane. Postali su i škola mentor projekta zdravog školskog vrta, čiji je cilj promicati pravilnu prehranu u vrtićima i školama. Uzgajaju voće, povrće i cvijeće, a imaju i pčele.
- Preradili smo oko 13 tona jabuka, no proizvodit ćemo i sok od kupine, mrkve, jagode, cikle. I sve to ekološki, bez konzervansa i raznih dodataka - navodi ravnatelj Prskalo. Sve lako prodaju.

- Naša škola ima najveći školski vrt te ćemo u suradnji s Ministarstvom zdravlja i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo provoditi edukaciju i mentoriranje školskih vrtova u drugim školama, procjenjivat ćemo koliko lokalni proizvođači prehrambenih proizvoda sudjeluju u školskoj prehrani, razvijat ćemo partnerstvo između lokalnih proizvođača hrane, prehrambene industrije i škole u cilju izravne nabave hrane po nižim cijenama, osiguravati informacije o lokalnim prehrambenim proizvodima te procijeniti znanje i odnos učenika prema lokalnim prehrambenim proizvodima - objašnjava ravnatelj. Konačni cilj je uvođenje zdravije prehrane u školama kroz edukaciju o školskom vrtu. Europska unija je školi dala više od 40 milijuna kuna, odnosno oko 6 milijuna eura, jer obrazuje vrhunske stručnjake. Novac iz EU fondova su povukli za 20 različitih projekata.

- Prepoznali smo kao škola koja educira buduće stručnjake koji će se brinuti o proizvodnji hrane po najstrožim ekološkim standardima - rekao je Prskalo.

Orijentirana je prema gospodarstvu svojega kraja, pa njezina uspješnost ovisi o zainteresiranosti, potpori i suradnji okoline u kojoj djeluje. U školi se učenici potiču na slobodu stvaranja i poduzetničke ideje kako bi iskoristili prirodno bogatstvo Slavonije. Škola nastoji potpuno individualizirati odgojni proces, koji se odvija u skladu sa sposobnostima svakog učenika kroz mnoštvo kreativnih izbornih te fakultativnih programa.

- Jedina smo škola u Hrvatskoj sa strategijom razvoja do 2024. i svake godine ostvarujemo neki od planiranih projekata. Sva zanimanja u školi vezana su uz razvoj Slavonije, ali s novim tehnologijama, znanjima. Naša je vizija stvoriti školu koja će djeci nakon četiri godine dati znanja s kojima mogu samostalno zarađivati - kaže Vlado Prskalo.

‘Naši đaci mogu preuzeti poslove nakon školovanja’

Nakon završetka školovanja naši učenici imaju dovoljno iskustva i prakse da odmah počnu raditi u strukama za koje ih obrazujemo. Ističu to nastavnici Srednje škole Donji Miholjac. Ovu polivalentnu školu pohađaju gimnazijalci, ekonomisti, strojari i poljoprivrednici te svi sudjeluju u zajedničkom projektu Zadruge Celestina, koja je u samo godinu i pol dana postojanja proglašena najboljom u Hrvatskoj.
- Većina učenika koja izađe iz njihove škole uglavnom već ima osigurano radno mjesto - kaže ravnatelj škole Nenad Perić. 

Oni u školi proizvode svoje sireve i brinu se o 60 krava

Srednja gospodarska škola iz Križevaca jedina je u Hrvatskoj u kojoj učenici sudjeluju u cijelom procesu govedarske proizvodnje, od uzgoja mliječnih krava na farmi, pa do proizvodnje mlijeka i sira u vlastitoj sirani i to po najnovijim trendovima.
Škola raspolaže sa 38 hektara zemlje na kojim se površinama provodi praksa. Najveći dio otpada na površine koje služe u svrhu prehrane goveda na farmi. Dva su hektara pod nasadom jabuka, i vrt u površini od 1,5 hektara na kojemu učenici ratarskog smjera sade sve vrste povrća te ga prate do krajnje prodaje.
- Vrlo bitno je da saznaju kako voće i povrće treba izgledati da bi moglo konkurirati na tržištu. To je životna škola - kazala je Dragica Bužić, dipl. inž. poljoprivrede.