Stigle nove satelitske snimke: 'Na žalost, ništa nisu uočili...'

Obitelj i prijatelji nestalih pomoraca s potonulog broda Bourbone Rhode uspjeli su prikupiti oko 76.000 eura kojima bi platili pretragu Atlantika zrakoplovom. Ipak, ta cifra nije ni trećina novca koji bi pokrio trošak ekipe koja traga za splavi za spašavanje s nestalim pomorcima.

Brodovi su, na čelu s tegljačem Alp Strikerom, i u petak nastavili pretraživati komad oceana velik kao najmanje dva Jadranska mora. Njihove pozicije cijelo su vrijeme pratili preko stranice Marine Traffic, na kojoj se vidjelo kako mijenjaju smjer plovidbe unutar područja na kojem pretpostavljaju da bi pomorci mogli biti.

Nove satelitske snimke s područja Atlantika gdje traje potraga. Za razliku od četvrtka, vrijeme je u srijedu bilo vedro i snimke su upotrebljive. No, na žalost, analizom nije uočeno ništa, potvrdio je predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, javlja Večernji list. 

Snimke za iduće dana su već naručene, a za pomorcima sad traga šest satelita. 

- Područje koje se pretražuje je 200 milja od mjesta potonuća broda i izvan je dometa francuskih zrakoplova iz Afrike te izvan dometa francuske jurisdikcije na Atlantiku. Francuski zrakoplovi iz Dakara nemaju taj domet i ne mogu sudjelovati, a s druge strane Francuzi nemaju zrakoplove. Zato su bili angažirani američki zrakoplovi s Floride koji su napravili veći broj preleta i pomogli u lociranju splavi na kojoj su pronađeni pomorci - objasnio je Frka-Petešić. 

POGLEDAJTE VIDEO: 

Pokretanje videa...

01:15

specijal dinu i ostale pomorce traže na području većem od jadrana, na potragu se osvrnuo i plenković

- Nadamo se da će danas nešto pokazati, ali svjesni smo da sateliti imaju ograničene mogućnosti i što se tiče rezolucije i što se tiče prostora koji pokrivaju, a koji je dosta uzak. Ovisi o putanji satelita hoće li se naći iznad tog područja - kazao je Zvonimir Frka-Petešić, šef kabineta premijera Andreja Plenkovića, za Večernji list.

Nažalost, snimke od četvrtka bile su neupotrebljive stručnjacima zbog oblačnog vremena. Potvrdila je to za 24sata Maja Markovčić Kostelac, izvršna direktorica Europske agencije za sigurnost mora (EMSA). Dodala je kako uskoro očekuju nove.

Smetaju im oblaci 

- U početku je vjerojatno korišten radarski satelit koji se inače koristi za detekciju brodova na moru, ali prostorna razlučivost podataka (piksel,
kako je navedeno) nije dovoljna kako bi se sa sigurnošću moglo utvrditi da je riječ o manjoj splavi ili interferenciji u detekciji, radi čega su na lokaciju upućeni zrakoplovi i brodovi te se područje pretražuje optičkim satelitima vrlo visoke rezolucije koji bi mogli utvrdili da je riječ o splavi, no njihov signal ne prolazi kroz oblake, što trenutačno
predstavlja problem na području potrage - pojasnio nam je pretragu satelitima Igor Magdalenić iz Hrvatske udruge kriznog menadžmenta.

NE ODUSTAJU Pomorac traži Dinu: 'Atlantik je golem, nismo vidjeli nikoga'


Ako ih satelit i ulovi, bit će važna brza koordinacija s brodovima u blizini, a iz Sindikata pomoraca Hrvatske smatraju da treba povećati broj plovila na tom dijelu Atlantika.


- Sindikat pomoraca Hrvatske, s kolegama iz Ukrajine, Francuske, Ujedinjenoga Kraljevstva i Nizozemske te s Međunarodnom federacijom transportnih radnika (ITF) cijelo vrijeme radi pritisak na francusku vladu i administraciju te kompaniju Bourbon Offshore. Tražimo da se potraga nastavi punim intenzitetom. Nažalost, operativni dio potrage ne može biti pod kontrolom sindikata - kazao nam je Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske. Rade to i zbog činjenice da iz kompanije Bourbon šute te se od utorka nisu oglasili o nastavku i provedbi operacije traganja i spašavanja.


VIDEO: KOBNA OLUJA Ovako je nastao uragan koji je potopio brod kapetana Miškića

Kao jedna od mogućnosti u potrazi spominje se i ponovno uključivanje francuskih vojnih brodova. Na njihovim fregatama nalaze se i helikopteri, koji bi uvelike mogli pomoći u akciji traženja. Prema dostupnim podacima, jedna od njih nalazi se na Zelenortskim Otocima, koji se nalaze uz zapadnu obalu Afrike. Trenutačno je u mirovanju. Drugi brod, Ventose, koji je u početku bio sudjelovao u potrazi, povučen je, a njegova lokacija sad nije poznata. Upravo je helikopter s tog broda otkrio i snimio splav sa zasad jedina tri pronađena preživjela pomorca.


- To je vrlo složena operacija, udaljena više 2000 km od kopna, što je ograničavajući faktor za avione, kojima treba mnogo goriva da bi došli do tamo, ostali dva-tri sata i vratili se, a u ta dva ili tri sata mogu pokriti samo malo područje – ponavljao je Frka-Petešić i tako još jednom potvrdio da su vojni brodovi jedna od boljih opcija za spašavanje pomoraca.

Filipinski član posade trgovačkog broda koji je uključen u potragu je za morski.hr ispričao da je vrijeme dobro, ali da ne vide ništa.

ZADNJE SNIMKE NEUPOTREBLJIVE Potraga za Dinom se nastavlja: Nove snimke stići će popodne

- ALP Striker vodi i zadaje uzorke potrage, sad za pet brodova. Upravo su nam zadali novi uzorak. Dajemo sve od sebe. Nadam se da ćemo pronaći nešto - ispričao je i dodao da nije vidio letjelice dok je bio na straži. Podsjetimo, među nestalima je i njegov sunarodnjak, drugi časnik Edwin Furog.

Podigla rad agencije 

Inače, hrvatska diplomacija pouzdaje se puno u Markovčić Kostelac, koja od 1. siječnja 2019. vodi EMSA. Na toj će funkciji biti pet godina te je pokrenula operativne snage te agencije. Tako je početkom listopada okupila stručnjake koji bi se trebali suočiti sa scenarijem velikog zagađenja naftom u Atlantskom oceanu.

HRVATSKO SRCE Dalić: I Vatreni su uz kapetana Dinu, neka se sretno vrati kući

Inače, Markovčić Kostelac je do dolaska na novu funkciju bila državna tajnica za more u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Rođena je 1966. u Zagrebu, a diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. Magistrirala je 2008. na poslijediplomskom studiju pomorskog prava i prava mora na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu i obranila rad na temu “Primjena Međunarodne konvencije o balastnim vodama, 2004. u zatvorenim i poluzatvorenim morima s posebnim osvrtom na Jadran”.

Od 1990. do 1993. bila je zaposlena u Skupštini grada Zagreba na poslovima međunarodne suradnje i protokola, a potom je od 1993. do 2014. radila u Ministarstvu nadležnom za poslove pomorstva na različitim poslovima kao savjetnica, načelnica Odjela za međunarodne i pravne poslove, načelnica Odjela za sigurnost plovidbe, privremene ravnateljice Uprave pomorstva i načelnica Sektora za pomorsku plovidbu, međunarodne i pravne poslove. Od 2014. do 2016. ravnateljica je Udruge hrvatskih poslodavaca brodara u međunarodnoj plovidbi Mare Nostrum, gdje je radila na promicanju interesa hrvatskih brodara i razvoja pomorstva uopće.

Radi i za HAZU 

Sudjelovala je kao članica ili voditeljica hrvatskog izaslanstva na brojnim diplomatskim konferencijama, sjednicama odbora Međunarodne pomorske organizacije i Međunarodne organizacije rada, bila je supredsjedatelj Konferencije država stranaka Konvencije UNCLOS, sudjelovala je u pripremi i pregovorima radi zaključivanja dvostranih međunarodnih ugovora u području pomorstva.

TRAŽI IH 5 BRODOVA Filipinac sudjeluje u potrazi za Dinom: 'Mi dajemo sve od sebe'

Imala je i važan posao u pregovorima kod pristupanja Hrvatske Europskoj uniji u području pomorstva (Poglavlje 14 i Poglavlje 21). Radila je na izradi gotovo cjelokupnog hrvatskog pomorskog zakonodavstva, a posebno Pomorskog zakonika, Zakona o lukama i pomorskom dobru, Zakona o sigurnosnoj zaštiti brodova i luka te nizu podzakonskih propisa te zakona o ratifikaciji međunarodnih konvencija u području pomorstva. Članica je Hrvatskog društva za pomorsko pravo te Znanstvenog vijeća za pomorstvo HAZU.