Obavijesti

News

Komentari 285

Zelenski ne želi Rusiju na Olimpijskim igrama 2024.: Traži da se hitno pošalje još oružja

Zelenski ne želi Rusiju na Olimpijskim igrama 2024.: Traži da se hitno pošalje još oružja

Tvrtke i poslovni ljudi koji prevoze osoblje i vojnu opremu željeznicom u ime "države agresora" bit će kažnjeni, rekao je Zelenski u večernjem video obraćanju

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Live
Sortiranje događaja
22.15

Zelenski ne želi Rusiju na Olimpijadi, traži još oružja

Dopustiti Rusiji sudjelovanje na Olimpijskim igrama jednako je poruci da je teror prihvatljiv, rekao je u nedjelju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij te zatražio brže isporuke oružja i nove vrste kako bi se Ukrajinci oduprli ruskim napadima.

"Pokušaji Olimpijskog odbora da vrati ruske sportaše na Olimpijske igre pokušaj su poruke svijetu da je teror na neki način prihvatljiv", rekao je Zelenskij u noćnom obraćanju. 

Rusiji se ne smije dopustiti da se "koristi (Olimpijskim igrama) ili bilo kojim drugim sportskim događajem kao propagandom za svoju agresiju ili državni šovinizam", rekao je.

Ukrajinski predsjednik pozvao je saveznike da brže isporučuju oružje. 

"Stanje je jako teško. Bakhmut, Vuhledar i drugi sektori u regiji Doneck - izloženi su stalnim ruskim napadima", rekao je Zelenskij u noćnom obraćanju. 

"Rusija želi razvući rat i iscrpljivati naše snage. Zato moramo imati vlastito oružje. Moramo ubrzati događaje, ubrzati isporuke i otvoriti nove opcije oružja za Ukrajinu", rekao je Zelenskij.

22.15

Erdogan: Turska će možda odobriti kandidaturu Finske za članstvo u NATO-u 

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan natuknuo je u nedjelju da će Turska možda odobriti kandidaturu Finske za članstvo u NATO-u, ali da to neće učiniti za Švedsku.

"Ako treba, možemo poslati drukčiju poruku u vezi s Finskom. Švedska će biti u nevjerici kada pošaljemo drukčiju poruku o Finskoj", rekao je turski predsjednik odgovarajući na pitanje o kandidaturi dviju nordijskih zemalja za članstvo u NATO-u, u prigodi susreta s mladima na televiziji.

Ankara je tako prvi put dala do znanja da je o finskoj kandidaturi spremna razgovarati odvojeno od švedske.

Turska je do daljnjeg odgodila trilateralni sastanak sa Švedskom i s Finskom zakazan za veljaču, nakon prosvjeda tijekom vikenda u Stockholmu na kojem je spaljen Kuran, što je Ankara osudila.

Erdogan je u ponedjeljak najavio da Švedska ne može računati na potporu Turske za ulazak u NATO pošto je ekstremno desni političar spalio primjerak Kurana u Stockholmu.

Ne spominjući taj izgred, turski predsjednik je ponovio svoje zamjerke Švedskoj u vezi s turskim zahtjevima za izručenje.

"Rekli smo im: 'Želite li ući u NATO, morate nam predati te teroriste'. Dali smo im popis s imenima 120 ljudi (...) Ali oni su nam se narugali rekavši da su izmijenili Ustav", rekao je.

Ankara i još nekoliko glavnih gradova muslimanskog svijeta oštro su prosvjedovali pošto je protuislamski krajnji desničar prošlog tjedna spalio Kuran blizu turskog veleposlanstva u Švedskoj.

Stockholm je izrazio žaljenje zbog tog "krajnje nepristojnog" čina te izrazio "solidarnost" s muslimanima, istaknuvši da švedski Ustav zabranjuje takve postupke, što ipak nije stišalo turski gnjev.

Švedska i susjedna Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u u svibnju prošle godine nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Svih 30 članica NATO-a mora ratificirati švedsko članstvo u NATO-u, a to do sada nisu učinile samo Turska i Mađarska.

Turska optužuje Švedsku za podupiranje skupina koje smatra terorističkima - Kurdistanske radničke partije i organizacije Fethullaha Gulena koju smatra odgovornom za neuspjeli vojni puč iz 2016.

Ankara zahtijeva od Švedske izručenje niza ljudi.

Tenzije između Stockholma i Ankare posebno su porasle dva tjedna nakon prosvjeda na kojem je za noge obješen lutak s likom Erdogana u Stockholmu.

20.06

Proruske vlasti: četiri žrtve ukrajinskih napada kod Melitopolja

Četiri su osobe poginule, a pet je ranjeno u napadu ukrajinskih snaga na most u okrugu Melitopolj na jugoistoku Ukrajine, objavile su lokalne proruske vlasti u nedjelju. 

Agencija Reuters ne može potvrditi te navode.

Čelnik tog okruga kojega su postavile ruske okupacijske vlasti, Jevgenij Balicki napisao je na Telegramu da je projektil ispaljen iz sustava HIMARS pogodio željeznički most na rijeci Moločnoj u okrugu Melitopolju.

"Radilo se na obnovi mosta. Prema prvim podacima, od raketiranja poginule su četiri osobe, a pet je ranjeno", rekao je.

Regiju Zaporižje u kojoj se nalazi najveća nuklearna elektrana u Europi, djelomično su okupirale ruske snage otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu 24. veljače.

18.11

Troje poginulo u raketiranju Hersona

Troje ljudi je poginulo u nedjelju u ruskom granatiranju Hersona, na jugu Ukrajine, priopćile su regionalne vlasti dodavši da su u tom napadu oštećene gradska bolnica i škola.

"U današnjem ruskom granatiranju imamo troje poginulih i šest ranjenih, dva muškarca i jednu ženu," objavile su vlasti na Telegramu.

U neprijateljskom granatiranju, dodaje isti izvor, oštećen je niz infrastrukturnih objekata, uključujući regionalnu kliničku bolnicu, školu, autobusnu postaju, poštu, banku i stambene zgrade.

Herson je bio pod ruskom okupacijom od početka invazije do studenoga, kada je ponovo došao pod kontrolu ukrajinskih snaga.

Od tada je redovita meta ruskih snaga čiji se položaji nalaze s druge strane Dnjepra.

13.34

Ukrajina objavila ruske gubitke od 24. veljače do 29. siječnja.

Komentari 285