Ukrajinski predsjednik pozvao je Europu da proširi sankcije Rusiji te rekao da Rusija vodi "otvoreni plinski rat" protiv Europe. Smijenio je i zapovjednika specijalnih operacija na istoku zemlje
Johnson Zelenskom uručio nagradu Winston Churchill
Britanski premijer Boris Johnson usporedio je vodstvo Volodimira Zelenskog s ratnim pothvatima Winstona Churchilla.
Premijer je rekao da vjeruje da bi Churchill "navijao i vjerojatno plakao" kad je ukrajinski predsjednik inzistirao da treba "streljivo, a ne vožnju" iz Kijeva kad je započela ruska invazija u veljači.
Dodao je da može zamisliti duh Sir Winstona "kako hoda s vama" i "kako svojim štapom" prolazi kroz sve nedaće.
19.10
Daleko od Ukrajine, Rusija planira velike vojne vježbe sljedećeg mjeseca
Rusija planira održati strateške vojne vježbe na istoku zemlje počevši od kraja kolovoza, reklo je ministarstvo obrane, tisućama kilometara daleko od rata u Ukrajini.
"Vostok" (Istok) vježbe će se održati od 30. kolovoza do 5. rujna. Svrha im je, čini se, da pošalju poruku da Rusija, unatoč skupom petomjesečnom ratu u Ukrajini, i dalje ostaje fokusirana na obranu cijelog svog teritorija i da je u vojnom smislu sposobna uobičajeno funkcionirati.
U priopćenju je ministarstvo naglasilo da na njihovu sposobnost da održe takve vježbe ne utječe ono što zovu "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini.
Rečeno je da Rusija nije otkazala nikakve aktivnosti obuke ili međunarodne suradnje, i da će na vježbama sudjelovati svo potrebno osoblje, oružje i oprema.
"Skrećemo vam pozornost na činjenicu da je samo dio oružanih snaga Ruske Federacije uključen u vojnu operaciju u Ukrajini, a to je sasvim dostatan broj da ispuni sve zadatke koje je postavio vrhovni zapovjednik", rečeno je u priopćenju.
Neki strani mediji su širili lažne informacije o "nekim navodnim mobilizacijskim aktivnostima", dodano je.
Unatoč teškim gubicima Rusije i sporom napretku u Ukrajini, predsjednik Vladimir Putin nije naredio mobilizaciju rezervista u zemlji, a to je, po procjenma, dva milijuna ljudi koji su u posljednjih pet godina služili vojsku.
Nadolazeće vježbe će se održati u istočnom vojnom okrugu, u koji spadaju dijelovi Sibira a stožer mu je u Habarovsku blizu kineske granice.
Bit će uključene i neke strane snage, reklo je ministarstvo obrane, ali nije reklo točno o kojim zemljama se radi. Prošle godine su u velikim vojnim vježbama u Rusiji i Bjelorusiji sudjelovale vojne postrojbe iz Armenije, Kazahstana, Kirgistana i Mongolije
18.38
NASA: Rusija nam nije priopćila da se namjerava povući s Međunarodne svemirske postaje
Rusija nije priopćila NASA-i svoju namjeru povlačenja s Međunarodne svemirske postaje 2024., rekao je Reutersu viši dužnosnik agencije. Novi ruski svemirski šef ranije je tvrdio da se Moskva planira povući iz dva desetljeća starog svemirskog partnerstva.
Odnosi između Rusije i NASA-e zaoštrili su se nakon što su se ranije ove godine tri ruska kozmonauta pojavila sa zastavama nepriznatih odcijepljenih država koje su okupirale istočnu Ukrajinu dok su bila na ISS-u. NASA je objavila priopćenje u kojem stoji da agencija snažno zamjera Rusiji korištenje Međunarodne svemirske postaje u političke svrhe kako bi iskazala podršku za svoj rat protiv Ukrajine.
17.30
Putin će se sastati s Erdoganom u Sočiju 5. kolovoza
Ruski predsjednik Vladimir Putin održat će sastanak s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom u crnomorskom odmaralištu Soči 5. kolovoza, prenosi novinska agencija Interfax riječi glasnogovornika Kremlja, Dmitrija Peskova.
Dvojica čelnika raspravljat će o regionalnim problemima i bilateralnim odnosima, prenijela je agencija.
Erdogan je odigrao ključnu ulogu u dogovaranju sporazuma koji su potpisale Rusija i Ukrajina u Istanbulu prošli tjedan kojim se dopušta nastavak izvoza ukrajinskih žitarica putem Crnog mora.
Ovo je drugi sastanak dvojice čelnika unutar mjesec dana.
Putin i Erdogan posljednji put su razgovarali na samitu u iranskom glavnom gradu Teheranu 19. srpnja. U to vrijeme, glavna tema bila je situacija u Siriji u kojoj Ankara i Moskva imaju različite stavove po pitanju rata.
Osim Sirije, Ukrajina bi također trebala biti na dnevnom redu na sastanku u Sočiju.
16.12
Bez smanjenja proizvodnje, uštede njemačkih tvrtki na plinu ograničene
Njemačke kompanije pokušavaju već sada smanjiti potrošnju plina i tako odgovoriti na vladinu molbu da štede, no udruženja automobilske, kemijske i inženjerske industrije upozoravaju da bi postizanje značajnijih ušteda podrazumijevalo smanjivanje proizvodnje.
Prebacivanje s plina na druge energente, poput ugljena ili nafte, kao kratkoročno rješenje moguće je za tvrtke koje energiju troše u pogonima, ali vlada treba pomoći ubrzavanjem izdavanja dozvola za veće emisije ugljika, navode iz tih udruženja.
Automobilski gigant Mercedes-Benz objavio je da zamjenjuje svoje kombinirane toplinske i elektrane na prirodni plin električnom energijom iz obnovljivih izvora, no nije htio precizirati o kojim se izvorima radi.
Njemačka automobilska udruga VDA priopćila je da i ostale kompanije razmatraju sličnu mjeru, ali ako cijela automobilska industrija napravi promjenu, njezina potražnja za električnom energijom porasla bi do 15 posto.
Foto: DADO RUVIC/REUTERS
"Obje opcije podrazumijevaju povećanje troškova za industriju i zahtijevaju stabilnu elektroenergetsku mrežu, kao i brz birokratski postupak za dozvole za promjenu goriva", rekla je predsjednica VDA Hildegard Mueller, govoreći o prijelazu na električnu energiju ili na naftu.
U nastojanju da obuzda svoju ovisnost o ruskom plinu nakon invazije Moskve na Ukrajinu, Njemačka je već u ovoj godini smanjila udio plina u domaćoj proizvodnji električne energije na oko 6 posto, u odnosu na 15,2 posto u 2021. godini, a dopustila je i ponovno spajanje na mrežu elektrana na ugljen.
Njemačka kemijska industrija, koja guta plin, mogla bi svoju potrošnju plina smanjiti promjenom goriva za između svega 2 i 3 posto, navela je njemačka nacionalna udruga kemijske industrije VCI.
Njemački energetski regulator Bundesnetzagentur trenutno pregledava podatke od 2500 najvećih industrijskih potrošača plina u zemlji o njihovim potrebama i hitnim planovima za smanjenje potrošnje, kako bi uspostavio takozvanu "plinsku sigurnosnu platformu", koja bi se trebala aktivirati u listopadu.
Vlada će također velikim plinskim potrošačima omogućiti aukcijsku prodaju ugovorenih količina plina koje neće koristiti, a sve kako bi stabilizirala tržište.
Ipak, iz industrijskih udruženja upozoravaju da s obzirom na ograničenja u promjeni goriva, značajnije uštede plina vjerojatno će zahtijevati smanjenje proizvodnje ili njezino premještanje u inozemstvo.
Hoće li se tvrtke odlučiti za smanjenje proizvodnje radi uštede energije ovisit će o modelu dražbe i o tome hoće li potencijalna vladina naknada za uštedu plina premašiti troškove proizvodnih gubitaka, rekao je VCI-jev energetski stručnjak Joerg Rothermel.
"U oba slučaja proizvod se više ne bi proizvodio ili možda kupovao negdje drugdje na globalnom tržištu. Izgubili bismo dodanu vrijednost", naveo je Matthias Zelinger iz njemačke inženjerske udruge VDMA.
Njemačke inženjerske kompanije kratkoročno bi se mogle nositi s 20 do 40 posto manjim količinama plina, ali pritom bi se morala smanjiti birokracija vezana uz promjenu goriva, promjene smjena ili smanjenje temperature na radnom mjestu, smatra Zelinger. "Vrijeme istječe... ovo je vrijeme za štednju i skladištenje plina kako bismo imali dovoljno zaliha za zimu", naglasio je.
I BMW je objavio da smanjuje potrošnju plina, ali daljnje su uštede moguće samo u ograničenom razdoblju ako se ne želi ugroziti proizvodnja.
Bosch, najveći svjetski dobavljač za automobilsku industriju odlučio je sniziti temperature u uredima i logističkim prostorima, kao što su to učinili i u Volkswagenovom luksuznom brendu Audiju.
"Svaki daljnji rez uključivao bi dalekosežne intervencije u proizvodnji, s posljedicama za zaposlenike i za dobavljače", rekao je Mueller iz VDA-e.
