James Brendan Foley bio je američki veleposlanik u Hrvatskoj od 2009. do 2012. U kolumni za Express ovaj bivši diplomat piše o ratu u Ukrajini
POGLED IZ WASHINGTONA
'Žele izgladnjeti stanovništvo. Užasna je istina da je Putin spreman skroz uništiti Ukrajinu'
Ruski osvajački rat u Ukrajini ulazi u treći tjedan, što nitko - a ponajmanje Vladimir Putin - nije očekivao. Hvaljena, modernizirana ruska vojska doživjela je strahovit neuspjeh i još uvijek nije u stanju osvojiti Kijev i druge ciljane gradove. Čini se da je cijela operacija loše zamišljena, organizirana i izvedena. Rusija se još uvijek bori s opskrbom svojih snaga gorivom, hranom i vodom, a nije u stanju ni uspješno koordinirati svoje zračne i kopnene operacije. Isto tako, nesrazmjer u moralu – borbenom duhu – između dvije strane je golem. Zbog svega se toga u ovom trenutku može reći da su se sukobljene strane našle u pat poziciji.
VIDEO: Prelet iznad Hrvatske
Pokretanje videa...
VIDEO
Posrednici koji bi Putinu mogli spasiti obraz
Doista je teško zamisliti na koji bi način Rusija uopće mogla postići svoje političke ciljeve u Ukrajini, čak i ako na kraju uspije zauzeti Kijev i odnijeti pobjedu na bojnom polju.
Suočen s takvom situacijom, neki drugi vođa mogao bi odlučiti smanjiti svoje gubitke i potražiti dostojanstven izlaz. Na primjer, kada su Kinezi naišli na žestok otpor nakon invazije na Vijetnam 1979., naglo su se povukli nakon jednomjesečne borbe, mudro proglasivši pobjedu.
Putin na raspolaganju ima popriličan broj potencijalnih posrednika koji bi mu mogli pomoći postići sporazum koji bi mu spasio obraz; predsjednici Macron i Erdogan i izraelski premijer Bennett ponudili su svoje usluge.
Štoviše, sve se više razgovara o elementima ishoda pregovora. Predsjednik Zelenski je, na primjer, javno rekao da članstvo u NATO-u nije realna mogućnost, što znači da bi Ukrajina mogla zauzeti neutralan stav za pregovaračkim stolom – ključni ruski zahtjev.
Smatra da Ukrajina pripada Rusiji
Nekim drugim zahtjevima Rusije u pogledu Krima i spornih istočnih pokrajina Donjecka i Luganska bilo bi teže udovoljiti.
Kada bi postojala istinska politička volja za okončavanje sukoba, diplomati bi sigurno pronašli način da premoste razlike. I upravo je u tome problem: Vladimir Putin uopće ne želi razmišljati o nijednom ishodu osim o ruskoj pobjedi nad Ukrajinom i to iz više razloga.
Kao prvo, očito je njegovo duboko osobno uvjerenje da Ukrajina pripada Rusiji; njeno napuštanje značilo bi da je izdao ono što smatra svojom svetom povijesnom obvezom.
Drugo, Putinov izazov NATO-u – zahtjev Rusije da se Savez povuče iz istočne Europe – nije moguće učinkovito provesti bez širenja de facto granica Rusije na zapadnu Ukrajinu, u kojoj bi mogla stacionirati i isturiti svoje vojne snage.
I treće, Putin možda strahuje da bi išta manje od potpune pobjede u Ukrajini predstavljalo osobno poniženje koje bi moglo ugroziti stabilnost njegovog režima.
Drugim riječima, razočaravajući ishod mogao bi ljudske i ekonomske troškove rata učiniti nepodnošljivima za ruski narod.
Rusija sve više puca po civilnim objektima
Zbog toga se čini da je Putin odlučan ustrajati i naizgled preferira eskalaciju.
Obzirom na neuspješnost njene vojske u konvencionalnim borbama, Rusija se sve više okreće napadima na civilno stanovništvo i infrastrukturu glavnih gradova Ukrajine. Šokantna nebriga za nevine živote i nepoštivanje univerzalno prihvaćenih zakonskih standarda očigledno su namjerni. Cilj je terorizirati i izgladnjeti stanovništvo do pokornosti. Užasna istina je da je Putin možda spreman potpuno uništiti Ukrajinu ako je to cijena njene asimilacije u rusku domenu.
Eskalacija bi se mogla odvijati i na druge načine.
Američki obavještajci su navodno otkrili ruske planove za upotrebu kemijskog oružja u Ukrajini, za koju bi potom okrivili Ukrajince. Moskva je isto tako lažno optužila Ukrajinu da pokušava nabaviti nuklearno oružje, što bi Rusiji moglo poslužiti kao opravdanje za detonaciju taktičkog nuklearnog oružja.
Opet, svrha takvih očajničkih mjera bila bi teroriziranje Ukrajinaca dok ne kapituliraju.
Ne može se isključiti napad na susjedne zemlje
Konačno, ne može se isključiti da bi isfrustrirani Putin u slučaju dugotrajnog sukoba u kojem ruska vojska i dalje ne bude u stanju ostvariti vojnu pobjedu mogao odlučiti ciljati susjedne zemlje – posebice Poljsku – iz kojih se Ukrajini dostavlja napredno oružje. Putin se za sada suzdržava od ovog radikalnog koraka, baš kao što se suzdržava osvetiti za ekonomske sankcije Zapada, usprkos prijetnjama upućenima prije početka rata. Čini se da Kremlj nije bio spreman riskirati eskalaciju sa Zapadom dok su njegove snage u poteškoćama. Međutim, računica bi se mogla promijeniti ako Putin ne uspije ostvariti vojni napredak. Ovotjedni ruski zračni napad na vojnu bazu koja se nalazi svega 20 kilometara od poljske granice mogao bi ukazivati na to da se Putin kreće u ovom zabrinjavajućem smjeru. Napad na teritorij članice NATO-a mogao bi potencijalno izazvati širi rat nepredvidivih razmjera.
U Washingtonu, predsjednik Biden hoda izuzetno tankom linijom između pružanja maksimalne moguće podrške Ukrajini i kažnjavanja Rusije bez izazivanja općeg sukoba. Sankcije Moskvi su pooštrene, a Ukrajini se isporučuje smrtonosno oružje koje uništava ruske oklope i ubija ruske vojnike. No, Biden se uporno opire pozivima demokrata i republikanaca da uvede zonu zabranjenog leta ili pošalje borbene zrakoplove Ukrajini. Odlučan je izbjeći svaku situaciju koja bi dovela do izravnog sukoba američkih i ruskih snaga, za koji je svjestan da bi mogao eskalirati u svjetski rat. Biden u Washingtonu uživa opću podršku u pogledu upravljanja situacijom u Ukrajini, ali to bi se moglo brzo promijeniti u slučaju da Rusija upotrijebi kemijsko ili nuklearno oružje ili počini zločine velikih razmjera – ili ako se učini da je vlada Zelenskog na rubu kolapsa.
Rat u Ukrajini - utrka s vremenom
U tim okolnostima, Biden bi se vjerojatno suočio s ogromnim pritiskom da intervenira.
Duboko svjestan svoje odgovornosti za zaštitu sigurnosti Sjedinjenih Država i samoga planeta, vjerujem da bi se odupro pritiscima, bez obzira na političke posljedice. No, nitko ne može biti siguran što bi se dogodilo u tako bremenitom trenutku.
Rat u Ukrajini postao je utrka s vremenom.
Koliko dugo Ukrajinci mogu izdržati suočeni s glađu, masakrom civila i uništenjem svoje infrastrukture? Koliko dugo ruska vojska može izdržati na terenu prije nego što bude potpuno iscrpljena ukrajinskim napadima, nedostatkom zaliha i demoralizacijom trupa?
Koliko dugo sam sukob može trajati bez opasne eskalacije ili širenja na susjedne zemlje?
Jasno je da je pronalaženje diplomatskog rješenja od najveće važnosti, ali to će se realno dogoditi samo ako i kada Putin zaključi da je stanje njegove vojske neodrživo i da je za njega rizičnije nastaviti ratovati, nego pristati na nezadovoljavajuće okončanje sukoba.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
