Zdravstveni turizam u procvatu: 'Covid je u prvi plan stavio zdravlje, ali i brigu o sebi'

Više od 15 godina europska lječilišta i toplice ostvaruju rast prometa iznad 10 posto na godinu, a iako ih nije zaobišao pad zbog pandemije i dalje su popularna i među najposjećenijim odredištima te važna za održiv cjelogodišnji turizam, pokazuje istraživanje europskog spa udruženja ESPA.

Komentirajući to istraživanje i ulogu toplica i zdravstvenog turizma za razvoj održivog i cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj, turistička stručnjakinja, konzultantica i organizatorica međunarodne konferencije „Turizam 365” Ivana Kolar najavljuje da će se i o tim temama razgovarati na konferenciji u Termama Tuhelj koja se održava sutra.

- Zdravstveni turizam u pandemiji koronavirusa dobio je svojevrsni novi zalet jer je bolest covid-19 uzrokovala gomilu problema, izravno nanoseći velike štete zdravlju i kvaliteti života, što se može i dalje očekivati i kao posljedica gospodarske krize. Naravno da će financijski i platežni moment biti važan, ali zdravlje i kvalitetniji život svima su važni - kaže Kolar za Hinu uoči konferencije.

Bolesti stila života

Osim sve starijeg stanovništva u mnogim zemljama koje treba određenu njegu, tretmane i liječenje, postoje, kako kaže, i sve prisutnije bolesti stila života uzrokovane nedovoljnom aktivnošću.

Tu su i posljedice covida i dugotrajnog covida o čemu se još malo zna i što stvara motive i potrebe za češću potragu i korištenje usluga zdravstvenog turizma i pojačane brige o sebi.

- Covid je u prvi plan stavio zdravlje, sigurnost i brigu o sebi, potrebu za kretanjem, boravkom na svježem zraku i revidiranje životnih navika. Iskustva europskih toplica pokazuju koliko je prevencija važna u održavanju zdravlja i zadržavanju vitalnosti te su wellness i spa usluge u većini država EU postali i sastavni dio zdravstvene zaštite - iznosi Kolar.

Dodaje da bi s obzirom na visoke cijene liječenja, uključivanje wellnessa u preventivu moglo znatno spustiti troškove zdravstvenog sustava i pravovremeno pomoći ljudima.

Iznosi primjer Slovenije gdje se usluge vezane uz sport i održavanje zdravlja oporezuju povlaštenom stopom PDV-a. To je zadnjih dvadesetak godina dovelo do razvoja zdravstvenog i outdoor turizma , a svi uvjeti za takav razvoj postoje i u Hrvatskoj koja napreduje zadnjih deset godina, ali još je daleko od potencijala koje ima.

Sve mlađi korisnici i sve više potrebe i za tretmanima za mentalno zdravlje

Istraživanja pokazuju da se mijenja dob korisnika toplica i lječilišta, jer to nisu više samo starije generacije, nego sve mlađi ljudi koji također trebaju snažnu podršku za svoje zdravlje i vitalnost.

Stoga i destinacije zdravstvenog turizma imaju priliku proširiti djelokrug rada i razvoja usluga te osim za zaštitu zdravlja i jačanje imunološkog sustava, što se pojačano traži, uvesti i nove holističke tretmane i usluge za više mentalnog, emocionalnog i duhovnog pristupa.

- Ljudi se u krizi manje fokusiraju na površne aspekte života poput materijalne dobiti i estetike, a više se okreću sebi i svojem mentalnom i duhovnom zdravlju. U tom smislu zdravstveni turizam je i u Hrvatskoj ne samo odličan odgovor na posljedice pandemije i nove trendove potražnje, nego i najveći turistički potencijal i prilika za razvoj održivog turizma u suradnji s prirodom, cijele godine i na prostoru cijele Hrvatske - poručuje Kolar.