Iz Oš Draganići ispričali zbog "nenamjerne" podjele poslova na ženske i muške. No Ured pravobraniteljice ističe kako u školi uopće ne razumiju u čemu je problem, te da nastavnici u Hrvatskoj nisu dovoljno educirani
Zbog muških i ženskih poslova Ured za ravnopravnost spolova zatražio očitovanje škole
Zbog više pritužbi na objavljenu fotografiju, Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u RH u srijedu je Osnovnoj školi Draganići uputio zahtjev za očitovanjem o "kutku za domaćinstvo" koji i dalje izaziva pravu buru u javnosti.
- Nastavno na više zaprimljenih pritužbi, OŠ Draganići uputili smo zahtjev za žurnim očitovanjem, u kojem bi nam trebala objasniti cjelokupnu situaciju. Nakon što zaprimimo povratnu informaciju Škole, Pravobraniteljica će donijeti odluku o sadržaju preporuka koje ćemo uputiti Školi - stoji u odgovoru koji potpisuje Višnja Ljubičić, pravobrniteljica za ravnopravnost spolova.
Iako su se iz škole ispričali zbog podjele poslova na ženske (posloži/čisti/kuhaj/stvaraj/zamuti/peci/šivaj/peglaj) i muške: (razvrstaj/posloži/rastavi/sastavi/oboji/popravi/zašarafi/izumi), iz Ureda upozoravaju kako se u školama ovakvi propusti baš nikako ne bi smjeli događati.
'Škola ne razumije u čemu je problem'
- Temeljem uvida u medijske članke, možemo zaključiti da sve što je navedeno u reakciji Škole ne predstavlja opravdanje za očigledno promicanje rodnih stereotipa načinom opreme prostora za domaćinstvo. Iz izjava koje su objavili mediji nije razvidno razumijevanje problematike ravnopravnosti spolova u području odgoja i obrazovanja i potrebe izbjegavanja rodno stereotipnih obrazaca ponašanja u vidu podjele na tipično muške i tipično ženske uloge, poslove i zanimanja. Zbog toga će Pravobraniteljica Školi uputiti odgovarajuće upozorenje i preporuke - navode.
Na pitanje o sličnim slučajevima, Ured ističe kako su se ranije pritužbe odnosile na udžbenike i druge edukativne materijale, ali da ovakvog primjera nije bilo.
A samo neke primjere seksističkih i omalovažavajućih poruka proslijedile su nam administratorice Facebook stranice "Seksizam naš svagdašnji" i koje su već ranije objavljivane u medijima:
'Nastavnici ne znaju dovoljno'
Ured ističe i kako djelatnice i djelatnici u nastavi nisu dovoljno educirani o pitanjima ravnopravnosti spolova, o čemu svjedoči i ovaj slučaj. Posebno stoga što su dužni slijediti odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova, prema kojima sadržaji vezani za pitanja ravnopravnosti spolova predstvljaju integralni dio odgoja i obrazovanja na svim razinama.
- Prema informacijama kojima raspolažemo, edukacije o temama iz područja ljudskih prava se provode, međutim, u vrlo ograničenom obimu koji očigledno ne odgovara stvarnim potrebama odgojno-obrazovnog sustava. Zbog toga smatramo da se trebaju pojačati aktivnosti vezano uz stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika/ca o pitanjima ravnopravnosti spolova - navode, uz zaključak kako će pravobraniteljica i dalje raditi na savjetovanju i edukacijama djelatnica i djelatnika u školama.
Škole su ključne u promjeni stavova
U Hrvatskoj su žene neravnopravne u praktički svim područjima, od zapošljavanja, opterećenja u obiteljima, do političke zastupljenosti i plaća. To pokazuje i Indeks rodne jednakosti, analiza u zemljama EU koju od 2013. provodi Europski institut za rodnu jednakost. Indeks ispituje šest ključnih područja: rad, novac znanje, vrijeme, moć, zdravlje, te od 2021. nasilje i intersekcionalnost (podaci preuzeti iz publikacije "(Ne)jednakosti u Hrvatskoj", objavljene u lipnju 2021.). Hrvatska je svih ovih godina na začelju EU, jedina lošija je Grčka.
- Preporuke Vijeća Europe (CM/Rec(2019)1) zemljama članicama, između ostalog, navode da djeca i mladi usvajaju rodne stereotipe u školi kroz kurikulum, nastavne materijale, ponašanje i jezik te stoga škole trebaju biti ključni subjekti u mijenjanju stavova i ublažavanju razlika - navode u Forumu za slobodu odgoja, koji je od rujna do prosinca provodio projekt "KUTIJA PROMJENA - osnaživanje učitelja:ica i učenika:ca u promicanju rodne ravnopravnosti u školama".
'Prostorna organizacija je posve neprihvatljiva'
Komentar smo zatražili i od Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
- Najprije bismo htjele istaknuti da preduvjetom dubinske analize svih problema koji se pojavljuju u odgojno-obrazovnoj praksi držimo dobro poznavanje konteksta u kojemu je neka pedagoška odluka donesena. S obzirom na to da nam taj kontekst ovdje nije poznat, možemo tek ukazati na načelne implikacije spomenute prostorne organizacije, koju iz pedagogijske perspektive držimo posve neprihvatljivom.
Iako uvođenje aktivnosti usmjerenih na osnaživanje uloge učenika u donošenju odluka u školi i lokalnoj zajednici, koje je škola stvaranjem poticajnijega prostorno-materijalnog okruženja za izvannastavnu aktivnost domaćinstva željela stimulirati, držimo hvalevrijednim nastojanjem, način na koji je prostor uređen, doslovno slijedeći rodno stereotipnu diviziju na muške i ženske aktivnosti, perpetuira rodnu nejednakost, šaljući učenicama i učenicima eksplicitne poruke o njihovim očekivanim ulogama u društvu kojega su dio. Radi se o problemu čiji su različiti aspekti zahvaćeni brojnim istraživanjima, rezultati kojih ukazuju na različite negativne učinke rodno neosviještenoga obrazovanja na učenice i učenike, poput prisvajanja rodno stereotipne slike o sebi, često uparene s rodno stereotipnim odlukama vezanima za nastavak obrazovanja, odabir profesije, pozicioniranje u međuljudskim interakcijama i ostalim bitnim sferama života.
Sve navedeno, čini nam se bitnim naglasiti, može biti porobljujuće za autentičnu samoaktualizaciju i učenica i učenika. U konkretnome primjeru, pedagoški autoritet prenosi poruku da su usmjerenost spremanju hrane i brizi za odjeću ženske, a interes za manipuliranje predmetima i izumi muške domene, pri čemu se dokida potencijal da predviđena izvannastavna aktivnost bude prostor za vlastitim interesom vođeno učenje i istraživanje svih subjekata. Ipak, ne držimo konstruktivnim ovo pitanje tretirati kao izolirani problem jedne škole, već smatramo da je za njegovo razumijevanje i rješavanje potreban sustavan pristup, koji uključuje uvođenje rodno osviještene politike u obrazovanje na svim razinama, uključujući razine pripreme budućih odgojno-obrazovnih djelatnika i profesionalnoga razvoja stručnjaka u praksi - navode doc. dr. sc. Marija Bartulović i doc. dr. sc. Barbara Kušević.