Zbog muljaža na Braču protiv Kuščevića su proširili istragu

U rujnu prošle godine, protiv bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića, USKOK je pokrenuo istragu zbog sumnje da je kao općinski načelnik Nerežišća zahtijevao promjenu prostornog plana kako bi štalu prenamijenio u stambeni prostor, ali i kako bi šogoru Ivici Žuniću omogućio kupnju POS-ova stana. Zbog toga mu je, krajem veljače, saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) skinulo imunitet, a istraga je proširena na šogora Žunića, suprugu Zoranu te poduzetnika Ante Marinovića, piše Večernji list. 

Kuščevićevog šogora, suprugu i Marinovića, USKOK tereti za primanje i davanje mita, kao i zlouporabu položaju i ovlasti, poticanje na zlouporabu položaja i ovlaste. Samog bivšeg ministra, USKOK također sumnjiči da je oštetio državni proračun za 300.000 kuna kad nezakonito pribavio imovinu u visini od 4,7 milijuna kuna. 

Pročitajte USKOK-ovo priopćenje u cijelosti: 

Osnovano se sumnja da je I. okr., kao načelnik općine Nerežišća, od 10. kolovoza 2011. do 19. kolovoza 2015., u Nerežišćima i Splitu, a nakon što u postupku I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja te općine u kojem je bio koordinator, nije udovoljeno prijedlogu V. okr., odgovornoj osobi trgovačkog društva (dalje: društvo) iz Splita, da se područje uvale Grška na kojem je to društvo otkupilo poljoprivredno zemljište ukupne površine 105.242 m2 uvrsti u Prostorni plan radi izgradnje građevina u svrhu obavljanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, dogovorio s I. okr. da će mu isto osigurati prilikom predstojećih II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća.

Osim toga su dogovorili da će kao protuuslugu V. okr. prepustiti I. okr. vlasništvo na dijelu nekretnine na kojem se nalazila ruševna nastamba (vapnenica) koja udovoljava uvjetima za rekonstrukciju i adaptaciju u gospodarsku zgradu, a ujedno i dozvoliti pravo prolaza postojećim putem u vlasništvu tog društva. Kako bi prikrili sudjelovanje I. okr., s njegovim šogorom II-okr. su dogovorili da bude nominalno označen kao kupac i zaključi s društvom kupoprodajni ugovor za predmetnu nekretninu u kojem će se samo navesti cijena od 5.180 eura bez stvarne namjere plaćanja. Nakon toga je V. okr. u katastru ishodio promjenu podataka čestice čiju je kulturu promijenio iz šume u maslinik da bi potom 15. kolovoza 2012. V-okr. u ime društva i II-okr. kao formalni kupac, bez stvarne namjere plaćanja ugovorene kupoprodajne cijene, sklopili ugovor o kupoprodaji nekretnine površine 518 m2, po cijeni od 5.180 eura, kojim je V. okr. dopustio i upis prava služnosti prolaza postojećim makadamskim putem. Zatim je II. okr. u zemljišnoj knjizi 23. listopada 2012. ishodio upise prava vlasništva i služnosti na prethodno označenim nekretninama, a potom i rješenje o uvjetima građenja od 29. listopada 2013. kojim se odobrava rekonstrukcija gospodarske zgrade bruto tlocrtne površine 75,86 m2.

Sukladno opisanom dogovoru, I. okr. je stručnom izrađivaču prostornog plana predložio da se područje uvale Grška uvrsti u Prostorni plan uređenja Općine Nerežišća radi izgradnje građevina u svrhu obavljanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, što je i napravljeno jer je područje udovoljavalo osnovnim kriterijima iz Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije. Nakon toga je I. okr. 10. lipnja 2015. donio Zaključak o utvrđivanju konačnog prijedloga II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća, Općinsko vijeće je 30. srpnja 2015. donijelo Odluku o II. izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća, a društvo je 9. veljače 2017. ishodilo građevinsku dozvolu za izgradnju građevina za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u seljačkom domaćinstvu za pružanje ugostiteljsko turističke usluge na navedenim česticama u uvali Grška, dok je na temelju rješenja o uvjetima građenja od 29. listopada 2013. izdanog na ime II-okr. provedena rekonstrukcija gospodarske zgrade bruto tlocrtne površine 75,86 m2 na istom području. Na temelju kupoprodajnog ugovora navedenu nekretninu II. okr. je 6. prosinca 2017. prenio u vlasništvo oca I. okrivljenika.

Osim toga, sumnja se da je I. okr. kao načelnik Općine Nerežišća, od prosinca 2008. do 24. ožujka 2018. u dogovoru s VI. okr., svojom suprugom, s ciljem da si pribave značajnu nepripadnu korist stjecanjem poljoprivrednog zemljišta i potom njegovom prenamjenom u Prostornom planu i daljnjom prodajom, tijekom priprema i samog postupka I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća, znajući da su pojedine nekretnine zbog svojeg položaja i osiguranog pristupa s javnoprometne površine pogodne za uvrštenje u građevinsko područje naselja Nerežišća, radi njihove kupnje osobno stupio u kontakt s vlasnicima, prešućujući im pritom da njihove nekretnine udovoljavaju uvjetima za prenamjenu u građevinsko zemljište te im neistinito prikazao da ih planira koristiti u poljoprivredne svrhe.

Kada su mu ovi, povjerovavši u istinitost njegovih navoda, pristali prodati zemljišta, u cilju prikrivanja vlastitog sudjelovanja u tim pravnim poslovima, s VI. okr. je dogovorio da ona zaključi kupoprodajne ugovore za predmetne nekretnine, pa je zatim VI. okr. kao kupac s prodavateljima sklopila ugovore za ukupan iznos od 60.000 kuna, odnosno po cijeni od 13,51 kunu po m2. Nakon što je 2. travnja 2009. Općinsko vijeće donijelo Odluku o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća, tijekom postupka izrade I. izmjena i dopuna u ožujku 2010. godine I. okr. je stručnom izrađivaču plana podnio prijedlog da se granice postojećeg građevinskog područja naselja Nerežišća prošire, među ostalim i na čestice zemlje u vlasništvu VI. okr. njegove supruge koja je nekretnine prethodno stekla na opisani način.

S obzirom na to da su te čestice zbog svog položaja i infrastrukturne povezanosti udovoljavale uvjetima, uvrštene su u građevinsku zonu naselja. Na osnovu takvih izmjena Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća donesenih 2011. godine, VI. okr. je tijekom 2013. godine podnijela zahtjeve te je u svibnju 2017. godine ishodila rješenja o uvjetima građenja i provela parcelaciju zemljišta. Potom je I. okr. dogovorio prodaju dijela tog zemljišta društvu iz Zagreba, slijedom čega je VI. okr. kao prodavatelj 24. ožujka 2018. s tim društvom kao kupcem zaključila ugovor o prodaji dijela zemljišta površine 1951 m2 za iznos od 200.000 eura, u protuvrijednosti 1.488.000 kuna, odnosno po cijeni od 762,68 kuna po m2, dok je preostali dio zemljišta površine 2491 m2 ostao u njezinu vlasništvu, čime su I. okr. i VI. okr. pribavili nepripadnu materijalnu korist od najmanje 3.327.846,77 kuna.

Također se sumnja da je I. okr., u cilju da si pribavi veliku imovinsku korist, od srpnja 2010. do 6. kolovoza 2013., u Nerežišćima i Splitu, znajući da je društvo iz Nerežišća, čiji je jedini osnivač bio do 31. ožujka 2010. kada je poslovne udjele prenio na svog brata, a za direktora još tijekom 2005. imenovao svog tasta, prijetila mogućnost otvaranja stečajnog postupka zbog stanja trajne nesposobnosti za plaćanje uslijed neprekidne blokade žiro-računa društva i nepodmirenih potraživanja vjerovnika, od odgovorne osobe društva, svog sada pokojnog tasta, u cilju pribavljanja velike imovinske koristi a ujedno i umanjenja buduće stečajne mase društva, zatražio da s njim sklopi ugovor o kupoprodaji četiri poslovna prostora u poslovnoj zgradi u Supetru, ukupne neto površine 328,63 m2, po cijeni nižoj od tržišne vrijednosti, iako je znao da se radi o jedinoj vrijednoj imovini tog društva.

Sukladno dogovoru s I. okr. njegov tast je kao odgovorna osoba društva zaključio ugovor o kupoprodaji i aneks od 12. srpnja 2010. kojim su I. okr. prodane navedene nekretnine za 1.085.000 kuna. U cilju da domaća poslovna banka kao založni vjerovnik ne pokrene postupak prodaje predmetnih nekretnina radi namirenja svojeg potraživanja po osnovi kredita, ugovoreno je da će I. okr. podmiriti kupoprodajnu cijenu tako da će preuzeti obvezu otplate preostalog dijela kredita društva u iznosu od 117.000 eura, dok će ostatak cijene od 236.000,00 kuna isplatiti na žiro-račun društva. Radi prikrivanja stvarne tržišne vrijednosti nekretnina u ugovoru su naveli da se radi o poslovnim prostorima u stanju grubih radova, iako su znali da je ona znatno veća od ugovorene kupoprodajne cijene od koje je I. okr. platio samo 117.000 eura u korist založnog vjerovnika, što je bilo nužno da se spriječi ovrha banke na tim nekretninama, dok ostatak od 236.000,00 kuna nije isplatio na račun društva.

Nakon što je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu od 30. studenoga 2012. otvoren i zaključen stečajni postupak nad društvom iz Nerežišća, koje je rješenjem tog suda od 5. srpnja 2013. brisano iz sudskog registra, I. okr. je kao prodavatelj s društvom iz Supetra zaključio ugovor o kupoprodaji tih poslovnih prostora za 301.000 eura, u protuvrijednosti od 2.259.536,87 kuna, čime je na štetu društva iz Nerežišća sebi pribavio protupravnu imovinsku korist od 1.410.536,87 kuna na ime razlike između ugovorene i stvarne tržišne vrijednosti opisanih nekretnina. Ujedno je za isti iznos umanjio stečajnu masu i oštetio vjerovnike tog društva, među kojima i Državni proračun Republike Hrvatske za najmanje 277.808,64 kune.