Za vrijeme raspada Jugoslavije 1992., JNA je naredila rušenje kompleksa kako ne bi ostao pod kontrolom vlasti BiH, ali je vojni odred odbio izvršiti naređenje i umjesto toga predao strukturu vladi...
Zavirite u Titov bunker: Samo su četvorica znala da postoji...
Atomska ratna komanda, također poznata kao ARK ili Titov bunker, bivši je nuklearni bunker i vojni komandni centar koji se nalazi u blizini grada Konjica u BiH.
POGLEDAJTE FOTOGALERIJU:
Prije nešto više od tri desetljeća na planini Zlatar blizu Konjica u BiH izgrađeno je atomsko sklonište koje je bilo glavno zapovjedno mjesto bivše JNA, a za objekt su znala samo četiri službena zapovjednika.
Radnici koji su pomagali u izgradnji DO Ark (Atomska ratna komanda), kako je službeni naziv Titovog bunkera, morali su potpisati i ugovore o šutnji.
Gradnja Titova bunkera trajala je od 1953. do 1979. godine i stajala je 4,6 milijardi dolara. Od početka gradnje objekt su skrivale priroda i tri kuće, te se po ničem nije dalo zaključiti da se upravo ispod njih nalazi najvažniji vojni objekt u SFRJ.
Za vrijeme raspada Jugoslavije 1992., JNA je naredila rušenje kompleksa kako ne bi ostao pod kontrolom vlasti BiH, ali je vojni odred odbio izvršiti naređenje i umjesto toga predao strukturu bh. vladi.
Tri dijela cjeline
Bunker je sastavljen od tri dijela. Prvi, maskirni dio vidljiv je izvana i to nadzorne rezidencije, objekta za uže osiguranje bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, te objekta za smještaj tehničke podrške.
Kada se prođe kroz hodnik prve kuće otvaraju se metalna vrata debljine 1,20 metara iza kojih je tunel koji vodi u srce atomskog skloništa na dubinu od 280 metara. Tuneli su veza između maskirnog dijela i atomskog skloništa koje može izdržati nuklearni udar od 20 kilotona. Posljednji dio objekta u obliku je potkove i ima 12 blokova.
Unutar njega su sustavi za zaštitu, protupožarni sustav, sustav za zaštitu od nuklearnog udara i klima.
Bunker ima alternativni izlaz kojeg nema na mapi, a vodi na 170 metara visoko brdo iznad objekta.
Titu izgradili luksuznu rezidenciju
Više od sto spavaonica raspoređeno je na ukupno 6854 četvorna metra površine u kojima je u slučaju nuklearnog udara moglo spavati 350 ljudi iz najvišeg političkog i državnog vrha SFRJ.
U njemu su mogli boraviti čak šest mjeseci bez ikakvih kontakata s vanjskim svijetom. Pored niza prostorija, značajno mjesto zauzima i Titova luksuzna rezidencija s pet prostorija.