'Žao mi je da predsjednica VS-a nije Ksenija Turković, koja je i bila prvi izbor i koja je pristala'

Nakon dva mjeseca odmora, koliko Ustav propisuje ljetnu stanku, zastupnici su se vratili u saborske klupe. Jesensko zasjedanje započeli su aktualnim prijepodnevom i postavljanjem pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i ministrima. 

Članovima Vlade pravo ima postaviti pitanje 39 zastupnika. Aktualac je otvorila SDSS-ova Dragana Jeckov, a zatvara ga HDZ-ov Ante Bačić.

A u političkim redovima niz je promjena. Donedavni predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro izašao je iz stranke, tako i saborskog Kluba i zajedno sa sestrom Vesnom Vučemilović prešao u Klub Suverenista. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin, pak, je izbacio iz stranke četvero saborskih zastupnika - Nikšu Vukasa, Zvanu Brumnića, Rajka Ostojića te Marinu Opačak Bilić - ali oni ne žele izaći iz saborskog Kluba. Pa su sad dio njega kao nezavisni. 

Nezavisna zastupnica Karolina Vidović Krišto prozvala je predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića što 11 mjeseci nakon isteka mandata tajnik Sabora i dalje radi taj posao.

- To je nedopustivo. Jandroković je odgovoran da već 11 mjeseci poslove tajnika Sabora obavlja neovlaštena osoba i mrtvo hladno kaže da nije problem - poručila je, a Jandroković istaknuo kako će uskoro to doći na dnevni red. 

Suverenist Marijan Pavliček pozvao je Jandrokovića da Sabor osudi inicijativu iz Srbije da svi Srbi izvjese danas srpske zastave gdje god bili. 

- Ta tema ne zaslužuje posebnu raspravu, promašena je sama inicijativa po sebi,  a predstavnici srpske nacionalne manjine su se jasno izjasnile o tome - rekao je Jandroković.

Ratna odšteta

Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta upitao je Plenkovića kada će podići tužbu protiv Srbije i tražiti ratnu odštetu podsjetivši na nedavnu hašku presudu Stanišiću i Simatoviću u kojoj se navodi da Hrvatska ima pravo na odštetu.

- To je tema koju smo mi podigli na bilateralnoj razini, na sastancima koji su bili održani u Zagrebu. Radi se na toj temi, nismo je ni na koji način smetnuli s uma. Dijalog koji ministri i ja osobno vodimo s udrugama hrvatskih logoraša su iskreni, konkretni i kontinuirani. Mi ćemo na tom procesu ustrajati i nastojati da pravda bude realizirana. Bitno je da istina o Domovinskom ratu nije nigdje upitna. Svjesni smo patnje koji su prošli u logorima, razumijemo to, nismo zaboravili, kao niti naše nestale - istaknuo je premijer naglasivši kako je Vlada toj temi predana. 

Mlinarić mu je odgovorio. 

- Država mora stati s pravničkim timom koji će voditi spor protiv Republike Srbije, a ne prepustiti to udrugama i davati novce da bi pojedinci tužili Srbiju. Oni gube te tužbe. Ja nemam ništa osobno protiv udruga logoraša i nestalih, no to je preozbiljno pitanje da se prepusti udrugama. Država to mora - poručio je. 

Hidroelektrana Lešće

Mostov Zvonimir Troskot ministra gospodarstva Tomislava Ćorića upitao je o hidroelektrani Lešće, podsjetivši na ispuštanje vode zbog čega je prije nekoliko godina mlada djevojka izgubila život, a nedavno je skoro ista sudbina snašla još jednu kupačicu te što će učiniti po pitanju gubitaka električne energije.

- HE Lešće je pogonu od 2010. i u tom kontekstu kao vršna elektrana obavlja svoju funkciju kao i sve ostale. Povezivati njezin rad s gubicima energije je besmisleno. Vezano za nemile događaje, nakon sastanka je dana uputa HEP-u da u koordinaciji s Karlovačkom županijom razrade sustav informiranja svih stanovnika kada dolazi do ispuštanja vode. Što se tiče budućnosti, izrađeno je idejno rješenje koje bi trebalo ukazati na optimalno rješenje nizvodno od HE Lešće - rekao je Ćorić na što mu je Troskot poručio da "samo budala može napraviti vršnu elektranu na brdskoj rijeci kao što je rijeka Dobra."

Obnova

SDP-ov Peđa Grbin osvrnuo se na postpotresnu obnovu istaknuvši kako građani godinu dana od donošenja Zakona o obnovi slušaju samo izlike. Upitao je premijera kada će prestati s izlikama i početi sa stvarnom obnovom. 

Plenković je podsjetio kako se Zakon donio konsenzusom politike i stručnjaka. 

- I SDP je glasao za Zakon. Hrvatska je jedina zemlja u EU koja je osim šteta od Covida doživjela dva razorna potresa, a procjena šteta je Covid puta četiri. A Covid nas je do sad koštao 36 milijardi kuna. Ideja sa Zakonom je bila da on bude sveobuhvatan i da zadovolji dva temeljna načela - sigurnost, da zgrade ojačamo, i da damo našim sugrađanima mogućnost da država i lokalne jedinice stanu iza njih. Tu je i pravni aspekt - poručio je naglasivši kako ni on osobno nije zadovoljan dinamikom obnove.

- Osobito jer smo osigurali novac, imamo dovoljno sredstava, ali se pokazalo da imamo problem sa imovinsko-pravnim odnosima, nedorečenostima u postupku javne nabave, potrebu za izgradnjom zamjenskih objekata i da ćemo morati izmjenama apstrahirati pitanje legalnosti zgrada, dati više novaca ljudima za predfinanciranje cijelog tog procesa.. To je paket izmjena Zakona koje će Vlada predložiti, a koji ima zadatak učiniti proces propulzivnijim i bržim - rekao je premijer. 

Grbin mu je poručio da nije odgovorio na pitanje kada će početi stvarna obnova i naglasio da nemaju sve zgrade problema s imovinsko-pravnim odnosima. 

- Ako ovako nastavimo obnova će biti najveći fijasko koji je država doživjela - poručio je predsjednik SDP-a.

Predsjednik Vrhovnog suda

Zastupnica Možemo Sandra Benčić osvrnula se na izbor predsjednika Vrhovnog suda podsjetivši kako HDZ-u nije odgovarala profesorica Zlata Đurđević kao kandidatkinja predsjednika Republike Zorana Milanovića i upitala premijera oteže li sad namjerno s tim procesom i u slučaju novog kandidata Radovana Dobronića.

- Da li je vaša neodlučnost povezana s ocjenom suca Dobronića o tome da je vaša Vlada u aferi Agrokor propustila likvidirati faktoring društva kako bi dio štete, koja je nastala, među ostalim i malim dioničarima, mogla namiriti iz njihove imovine - upitala je. 

Pitanjem je dosta naživcirala premijera. 

- Ja uživam gledati kako NGO aktivizam transformiran u političke stranke sa enormnom potporom medija uvijek ide na najkreativnije i na najvjerojatnije scenarije. Uživam - najprije je poručio Plenković i istaknuo kako mu nije jasno po čemu je ona ocijenila da on ili HDZ ima nešto protiv suca Dobronića.

A potom i otkrio tko je zapravo bio prvi izbor predsjednika Republike Zorana Milanovića.

- Meni je žao da nova predsjednica Vrhovnog suda nije još uvijek aktualna potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava Ksenija Turković, koja je bila prvi pravi izbor i oko koje bi postigli konsenzus još u veljači prije profesorice Đurđević. A znate zašto nije izabrana? Ne zato što je ja kao netko iz kuta parlamentarne većine ne bi htio, naprotiv. Zato što je netko nije htio predložiti. Nakon što je ponudio to, a kada je ona kazala "može" u zakonitoj proceduri i uz širu privolu, više je nije htio predložiti. Vi nama imputirate da usporavamo proces izbora predsjednika Vrhovnog suda budući da ovo ne znate - otkrio je Plenković. 

Ponovio je da je Zlata Đurđević bila kandidatkinja u nezakonitoj proceduri te da se nije javila na prvi javni poziv.

- A ovo za suca Dobronića, ja nisam čuo da je to rekao. Dosta mi je više tog imputiranja o HDZ-ovom pravosuđu. Radimo proces, konzultacije i odlučit ćemo - rekao je. 

Benčić mu je odgovorila kako ona posebno uživa u njegovim odgovorima o Agrokoru.

- Vaš odgovor uvijek je NGO aktivizam gdje je NGO aktivizam nešto loše, a to vas je vjerojatno naučio prijatelj Orban - poručila je.

Pandemija

HDZ-ov Hrvoje Šimić upitao je ministra zdravstva Vilija Beroša je li bolnički sustav spreman na četvrti val pandemije.

- Brojevi rastu, nalazimo se na početku četvrtog vala, današnjih 1835 novozaraženih je upozorenje. Od sedam preminulih samo je jedan cijepljen. Zdravstveni sustav bit će spreman, ali je pitanje koliko smo mi kao nacija spremni. Današnjih 52,2 posto cijepljenih odraslih nije dovoljno da bismo ušli u jesen. Adekvatno smo do sad odgovorili na ugrozu i imamo iskustva. No, napori zdravstvenih djelatnika su bili ekstremni i stoga smo malo promijenili strategiju da ne trpi i druga zdravstvena zaštita - istaknuo je Beroš. 

Naglasio je kako je do sada jadranski dio Hrvatske bio više opterećen, ali da se to opterećenje dolaskom jeseni seli na kontinent.

- I polako ćemo mi na kontinentu početi dobivati veće brojeve, ali sigurno je da će zdravstveni sustav na osnovu ranijih iskustava biti spreman. Cijepljenje je najbolji način u borbi protiv ove pandemije. Ne morate vjerovati meni, Vladi, Stožeru, vjerujte matematici, u brojevima dominiraju necijepljeni - poručio je.  

Reforma zdravstvenog sustava

SDP-ova Andrea Marić Beroša je upitala kada će konačno zaživjeti reforma zdravstvenog sustava.  

- Ova Vlada je svjesna situacije u zdravstvu i odlučna poduzeti reformske korake koji su nužni da bi stabilizirali zdravstveni sustav. Slažem se da je financijsko stanje neodrživo, no moramo uzeti u obzir tri i pol milijarde kuna neposrednih troškova koji su vezani uz Covid krizu. Ali ova Vlada je našla načina i mogućnosti u ožujku kako odgovoriti na traženje veledrogerija, tako ćemo raditi i u buduće - rekao je. 

Naglasio je kako je u tijeku priprema određenih reformskih koraka, koji su podijeljeni u tri faze. 

- Prva je od 2021. do 2022, druga je od 2023. do 2026. i treća od 2026. do 2030. godine, a odnose se na cjelokupni zdravstveni sektor. Ne mogu previše o detaljima, ali mogu reći da su već osnovane radne skupine za izmjenu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, o obveznom zdravstvenom osiguranju, koje su temelj ove reforme - rekao je dodavši kako su tri osnovna cilja reforme. 

- To je osiguranje dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite, zatim optimalno korištenje ograničenih resursa u zdravstvu, a isto tako i stabilizacija u organizacijskom i financijskom smislu. Kad je riječ o financijama, imamo nekoliko ciljeva, a to je postavljanje adekvatnih financijskih okvira i osiguravanje dovoljnih izvora financiranja. Imamo u tom području 17 specifičnih mjera, koje uključuju racionalizaciju troškova, optimalizaciju, osiguranje stabilnih i jasnih financijskih izvora - poručio je.

Kad je riječ o organizaciji, istaknuo je kako žele raditi na kvalitetnijoj i fleksibilnijoj organizacijskoj strukturi. 

- Tu imamo 10 specifičnih mjera, razgovaramo o geografskoj distribuciji određenih djelatnosti i njihovom grupiranju, otvaranju Centara izvrsnosti, o bolničkoj funkcionalnoj integraciji i vertikalnoj reorganizaciji povezujući sekundarnu primarnu zdravstvenu zaštitu u jedan cjeloviti okvir. Kad je riječ o ljudskim resursima, imamo sedam specifičnih mjera, koje se odnositi na definiranje odnosa rada u javnom i privatnom zdravstvenom sustavu, nagrađivanju djelatnika, kontroli njihova rada, potenciranju izvrsnosti te brizi za stalan broj specijalista - naveo je.

Sve to ide presporo, poručila mu je Marić.

- Čekamo da se pokrenete, vrijeme je da nešto napravite - rekla je SDP-ova zastupnica.

IZ REMETINCA U SABORSKU KLUPU Matija Posavec nakon ostavke ide u Sabor! A vjerojatno će se opet kandidirati i za župana

Hitna helikopterska služba

Zastupnica Nove ljevice Ivana Kekin pitala je ministra Beroša o hitnoj helikopterskoj službi. 

- To je obećanje ostalo neispunjeno. Kada će biti raspisan natječaj, rok je bio 1. ožujka ove godine, toga još nema, i kada će te službe početi letjeti - upitala je. 

Ministar je istaknuo kako je svoj mandat i započeo, kao otočanin, s naglaskom na uspostavi HEMS-a te da je Vlada fokusirana na to.

- Raspisan je jedan međunarodni iskaz interesa sa poslovnim subjektima, da nam pomognu utemeljiti međunarodni natječaj za uspostavu HEMS-a u RH. Imamo određenog iskustva s pilot projektom, koji je prekinut iz određenog razloga, ne zbog toga što je bio neadekvatno dizajniran već zbog toga što su se pokazale disfunkcionalnosti - rekao je dodavši kako nije upoznat s rokom koji je iznijela Kekin.

- Postoje izraziti napori u Ministarstvu zdravstva da se taj natječaj raspiše na onaj način koji najbolje odgovara Hrvatskoj. To je jedan smjer kretanja. Imperativ u budućem vremenu je uspostava genoine Hitne helikopterske službe, za to morate imati vlastite helikoptere i vlastiti letački kadar, a znate i sami kakva je situacija s letačkim kadrom u RH - istaknuo je. 

rekao kako su napravljene pripreme za raspisivanje natječaja. 

HDZ-ov Marin Piletić pitao je ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek kako Vlada misli vratiti balans u kulturnoj i kreativnoj industriji.

- Evo nas na početku četvrtog vala i održavamo stalnu komunikaciju s tim sektorom. Jedini put da se opet počnemo baviti tim poslom je cijepljenje. To su prepoznali i umjetnici i djelatnici, ali i publika. Vjerujemo da će sve veći broj događanja biti uz Covid potvrde. Mislim da smo pravovremenim i ispravnim mjerama uspjeli to da sektor preživi - poručila je ministrica.

Uvođenje eura

Suverenist Marko Milanović Litre osvrnuo se na uvođenje eura naglasivši kako treba raspisati referendum da se narod izjasni želi li zamijeniti kunu eurom. 

- Pratimo ovo što vi radite i govorite. Vi ste novi zastupnik u Saboru, prvi put ste tu, ovaj Sabor je postojao i prije vas, postojali su ljudi u sedmom sazivu koji, ne samo da su u to doba bili pozvani građani da se na referendumu očituju o našem članstvu u EU, nego su i vaši prethodnici sa 150 glasova za potvrdili ugovor o pristupanju. Vaša kolegica Ruža Tomašić, zahvaljujući kojoj vi sjedite ovdje, je bila od 2013. u Europskom parlamentu. Vaš kolega Junčić je pohrlio u Europski parlament. I tamo su euri, on prima plaću u eurima - poručio je Plenković pa dodatno bocnuo Suvereniste. 

- Za razliku od vas novopečenih Suverenista, mi u HDZ-u koji smo najviše kao stranka pridonijeli hrvatskom suverenizmu i samostalnosti, gledamo na ovaj proces strateški, dugoročno. Mi smo formalno preuzeli obavezu ulaska u europodručje pristupanjem u EU - podsjetio je premijer naglasivši kako je uvođenje eura tu te da se narod o tom pitanju izjasnio na referendumu za pristupanje EU.