Više je razloga zbog kojih žene i danas teško dolaze do vodećih pozicija, a dio zastupnica smatra da je to nesretna kombinacija društvene klime i slike koju žene imaju same o sebi
Zastupnice koje su doživjele neumjesne komentare kolega kažu: Ignoriranje je nabolji lijek
U 9. saziv Sabora ušlo je 19 žena, što je najmanje u posljednjih 20 godina, no promjenama u klupama kraj mandata dočekali smo s 29 zastupnica. Prošli saziv imao je i to samo godinu dana jednu potpredsjednicu Sabora, ali i nju je kasnije zamijenio muškarac. Na izbornim listama njih 39 nije zadovoljilo zakonu kvotu o zastupljenosti 40 posto žena, a na dvije su podzastupljeni muškarci. Rekorder u neispunjavanju tzv. ženske kvote je HDZ koji s partnerima na izbore niti u jednoj od 11 izbornih jedinca nije ispunio uvjet od 40 posto žena. SDP koji na izbore sa svojim partnerima tzv. žensku kvotu nije ispunio u dvije izborne jedinice. Domovinski pokret Miroslava Škore nije ispunio u jednoj izbornoj jedinici. Zbog neispunjavanja zakonske kvote strankama prijeti kazna od 50.000 kuna po listi. Kako je bilo biti žena u politici, posebno u posljednjem sazivu Sabora, pitali smo neke od zastupnica.
Sabina Glasovac (SDP) stava je da Hrvatska nazaduje po pitanju zastupljenosti žena, ali ne samo u tome. No priznaje da danas puno rjeđe doživljava neumjesne komentare od kolega, dok je to prije 20 godina bilo puno češće.
- To ne znači da ih nema i da se kolegice s njima ne suočavaju. Ne samo u politici - kaže Glasovac.
Teško joj je procijeniti jesu li napadi političkih protivnika rezultat političkog neslaganja ili su napadi motivirani činjenicom da je žena.
- Nikada ne možete biti do kraja sigurni u motive drugih – napominje SDP-ovka.
U proteklom sazivu Sabora, kaže, svjedočili smo višku uvreda, a manjku sadržaja, destrukciji umjesto konstrukciji, iznošenju zastupnika iz sabornice pa i nasrtaju premijera na zastupnika.
- Oni koji dugi niz godina prate rad Sabora tvrde da je posljednji saziv najlošiji do sada. Ne ponovilo se! - poručuje Glasovac.
Neke žene, koje su došle u poziciju odlučivanja, smatra Glasovac, pomogle su ženama, neke su odmogle, a dio kao žene za žene nisu ostavile nikakav trag. Kao pozitivan primjer u borbi za žene SDP-ovka izdvaja istup zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić, koja je svoje bolno i osobno iskustvo kiretaže iskoristila kako bi upozorila na loš tretman žena, posebno trudnica u zdravstvenom sustavu.
- Pokrenula je lavinu istih ili sličnih svjedočanstava, otvorila prostor za pritisak na sustav i sitne, ali bitne promjene – napominje Glasovac.
No sad već bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, nastavlja, propustila je u pet godina mandata svoju poziciju "moći" usmjeriti prema otvaranju za žene bitnih tema, kao i za njihovo osnaživanje, dok je bivša ministrica Nada Murganić relativizirala opasnost problema nasilja u obitelji te institucionalno dodatno oslabila poziciju žena žrtava koje svakodnevno trpe nasilje.
Više je razloga zbog kojih žene danas teško dolaze do vodećih pozicija. S jedne strane, žene se teže odlučuju za aktivno bavljenje politikom jer nemaju podršku sustava koji bi im olakšao i omogućio balans privatnog i profesionalnog života. Kada se i odluče na taj korak, slabije se interesno umrežavaju, za razliku od muškaraca kojima je "umrežavanje" na neformalnim druženjima dio političkog stila života.
- Žene su često previše samokritične i "teže", s puno više vaganja prihvaćaju odgovorne uloge i pozicije. I posljednje, budimo realni, u našem društvu još uvijek postoje nepisana pravila patrijarhata u kojima, nešto manje nego prije, ali još uvijek postoje podjele na "muške" i "ženske" poslove i pozicije u kojima su ove više/bolje rezervirane za muškarce – navodi Glasovac.
Podsjeća da će su žene tako će se susresti kao većina zaposlenih u školama, bolnicama, na fakultetima, trgovinama, firmama, ali rjeđe na čelnim pozicijama tih istih bolnica, škola, fakulteta, sveučilišta, trgovina, uprava, nadzornih odbora.
- Tako i u politici. Često su pomoćnice, državne tajnice, a rjeđe ministrice – napominje SDP-ovka.
Očekuje da se Hrvatska više neće svjesno odricati 51 % svog potencijala, kojeg čine žene, nego ga priznati i pametno koristiti i tu to svim segmentima.
Anka Mrak Taritaš (GLAS) smatra da bi bilo bolje da je u posljednjem sazivu bilo više žena jer bi to sigurno utjecalo na kvalitetu rasprave. Priznaje da se susrela s neumjesnim komentarima.
- Svaka javno angažirana žena se nauživa raznih neumjesnih komentara. Naučila sam ih ignorirati, to je najbolji lijek - ističe Mrak Taritaš.
Kada su u pitanju napadi politički protivnici, navodi, tu je bilo svega, ali uglavnom su bili umjereni na njezino političko djelovanje i stavove. Stava je da je Hrvatska, kada su u pitanju žene na visokim pozicijama, ipak napredovala u zadnjih deset godina, jer bilo ih je na raznim visokim pa i najvišim političkim pozicijama. I dok su neke od njih napravile nešto za same žene, neke nisu. Navodi kako je od početka političkog djelovanja bila okružena ženama na visokim pozicijama u stranci, ali i Vladi u kojoj je sudjelovala.
- Katkad je na ženska prava moguće utjecati izravno, kao što je to činila, recimo, bivša ministrica vanjskih poslova i moja stranačka kolegica, Vesna Pusić. Ona je u svom mandatu ženska prava stavila kao jednu od glavnih točaka hrvatske vanjske politike. Češće žene na javnim funkcijama ženska prava promoviraju ili im štete neizravno, svojim stavom, sposobnošću i kvalitetom posla koji obavljaju - kazala je šefica GLAS-a.
Smatra da ipak premalo žena ima u Saboru, čak i s kvotama koje imamo. Nada se da će rta brojka u idućem mandatu doseći barem do 30 posto. Iako b boljela da taj postotak bude i veći, to je svjesna je, iluzorno očekivati. To što žene i danas teško dolaze do vodećih pozicija, smatra da je nesretna kombinacija društvene „klime“ i slike koju žene imaju same o sebi.
- Nije to samo naša anomalija. I u nekim razvijenijim zemljama situacija nije puno bolja. Puno više treba raditi na tome da se tradicionalne obiteljske uloge mijenjaju da bi žene naprosto imale više vremena za društveni i politički angažman. Ali, još više treba raditi na izgradnji njihova samopouzdanja, da ne osjećaju da su agresivne ili manje „žene“ ako su ambiciozne i žele biti tamo gdje se donose važne odluke, posebno političke i ekonomske. I da ne preispituju svoje znanje, kvalitetu i sposobnost do iznemoglosti, što je česti slučaj - poručila je Mrak Taritaš.
Da je u posljednjem sazivu Sabora bilo teško raditi slaže se i Branka Juričev Martinčev (HDZ) jer teško je bilo kvalitetnom i konstruktivnom raspravom dobiti pažnju.
- U prvi plan dolazili oni zastupnici i rasprave u kojima su se vrijeđali neistomišljenici i vikalo bez obzira na zakon i temu o kojoj se govori. Mi žene tako ne komuniciramo - ističe Juričev Martinčev.
Kaže da sama nije doživljavala neumjesne komentare svojih kolega, a tijekom političkog djelovanja napade političkih protivnika nije doživljavala zato što je žena već zbog svojih političkih stavova. Napominje kako ženama nije lako jer u svakom svom poslu uz radne obveze žele biti i dobre majke, supruge, bake, kćeri. Smatra da se u ovom mandatu Vlade napravio veliki iskorak po puno pitanja, pa tako i po pitanju žena. Podsjeća da su među ostalim pooštrene kazne za nasilje, posebno u obitelji i prema ženama. Majkama je osigurano dodatno povećanje mirovina za oko 2% po rođenom ili usvojenom djetetu, što je pravo koje već koristi preko deset tisuća žena. Kada je u pitanju odnos prema ženama na vodećim pozicijama, Juričev Martinčev kaže kako se taj odnos mijenja.
- Upravo u mandatu ove Vlade su žene imenovane na veoma značajne vodeće pozicije. Tako je npr. Dubravka Šuica je potpredsjednica Europske komisije, Marija Pejčinović Burić glavna tajnica Vijeća Europe, Ivana Maletić članica revizorskog suda EU, Maja Markovčić Kostelac izvršna direktorica Europske agencije za sigurnost mora - pobrojala je.
I dok je u 9. saziv Sabora imao manje od 20 posto žena te samo godinu dana potpredsjednicu Sabora, Juričev Martinčev podsjeća da su u parlamentu i broji odbori i povjerenstva pa je tako od devet zastupnica HDZ-a njih pet su bile predsjednice saborskih odbora, a bilo je i potpredsjednica i te voditeljica izaslanstava.
- Žene su ipak sve češće imenovane na vodeće funkcije što potvrđuju sva posljednja imenovanja naših kandidatkinja u EU, a to možemo zahvaliti premijeru Plenkoviću koji je snažno pozicionirao Hrvatsku na europskoj i globalnoj sceni - rekla je Juričev Martinčev.
Iako se puno govori o ravnopravnosti žena i muškaraca, a žene se biraju na funkcije izvršne vlasti Ana Marija Petin (HSS) mišljenja je da je politika još uvijek dominantno "muški posao". Žene se, navodi stalno moraju dokazivati i u tome im je teže. No čini joj su da je sve više žena spremno izboriti se da se njihov glas čuje te da su sve manje obeshrabrene preprekama na koje nailaze. Priznaje da je doživjela neumjesne i dvosmislene komentare, ali na njih je, kaže, spremna.
- Ponekad sam reagirala, a sve češće se oglušujem, jer takav izričaj govori sam za sebe - rekla je Petin, koja obnaša i funkciju gradonačelnice Orahovice.
Napade političkih protivnika većinom su, kaže, bili zbog razilaženja u političkim stavovima, iako je sigurna da je puno toga bilo i zato što je žena. Petin smatra i da žene, koje su došle na poziciju odlučivanja, nažalost nisu puno napravile za same žene. To je, nastavlja, vidljivo na primjeru bivše predsjednice države.
- Propustila je govoriti o temama i problemima s kojima se žene susreću, a mogla je učiniti više. Žene se jako teško i slabo međusobno povezuju. Teško se solidariziraju jedna s drugom. Stoga je najveći izazov žene motivirati da jedna drugu potičemo i osnažujemo te da jedna u drugoj ne vidimo konkurenciju već mogućnost zajedničkog rasta i razvoja - napominje Petin.
Razlog što žene i danas teško dolaze do vodećih pozicija jer što se od žena u Hrvatskoj još uvijek očekuje da nose najveći dio tereta odgovornosti za obitelj, neovisno o tome žele li one to ili ne.
- Zbog toga se teško odlučuju na vodeće pozicije, radije će potisnuti ambicije i ostati na manje odgovornim pozicijama. Mnoge se boje osude okoline, jer bi ih se moglo proglasiti nedovoljno dobrim majkama ili partnericama. Imali smo prilike čuti i u javnom prostoru da su neki pitali što će biti s obitelji i djecom žena koje su najavljivale ulazak u političku arenu - navodi HSS-ovka.
Nastavlja kako upravo to samo pokazuje kako je naše društvo još uvijek nedovoljno spremno prihvatiti da žene imaju jednako pravo birati karijeru koju žele te da u tome zaslužuju podršku, i obitelji i okoline. Smatra da je na svima u društvu da i dalje ustraju u borbi za ravnopravnost žena.
- Ne mislim da su žene i muškarci jednaki, ali ravnopravni moramo biti. Nijedna žena ne smije biti manje plaćena, raditi manje vrijedan posao ili ne imati priliku za obrazovanje samo zato što je žena - poručila je HSS-ovka.
Od idućeg saziva Sabora ne očekujem previše, jer svjesna je da još ćemo morati pričekati neka bolja vremena. Voljela bi da u sabornici bude više zastupnica.
Zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić, čiji su pozitivan primjer u borbi za prava žena, navele pojedine kolegice osim slučaja kiretaža ne može se sjetiti ni jedne druge situacije da je na svom primjeru osjetila razliku između muškarca i žene. Nakon što je iznijela svoje bolno svjedočanstvo, podsjeća kako je predsjednik Sabora rekao da ga dovodi u nezgodnu poziciju, a bivši ministar zdravstva ponavljao iz dana u dan da laže, kao i ostale žene koje su tada digle svoj glas. Do tog slučaja ako bi i bilo napada od političkih protivnika, kaže, oni su bili isključivo u raspravama zbog različitih mišljenja.
- Sve do slučaja "kiretaža". Tad su nažalost neki ili počeli koristiti činjenicu što sam žena ili su počeli pokazivati svoj stav prema ženi - navodi Ninčević Lesandrić koja se nakon odrađenog mandata, kao što je i ranije najavila, povukla iz politike.
Koliko su žene, koje su došle u poziciju odlučivanja, napravile za same žene nije željela procjenjivati, ali osvrnula se na postupak tadašnje predsjednice države, nakon njezinog istupa u sabornici koji je pokrenuo lavinu borbe za prava žena.
- Kada su tisuće i tisuće žena u Hrvatskoj tražile promjenu, RODE pisale svima, Europska komisija dolazila u nadzor ne sjećam se žene na najvišem položaju, više predsjednice, da se igdje pojavila. Baš tada je misteriozno nestala. Šteta – napominje Ninčević Lesandrić.
Prije politike ova bivša zastupnica bila je u realnom sektoru. Na vodećim pozicijama, kao i u politici, uglavnom su muškarci.
- Nije pitanje zašto ih nema u politici nego zašto su većinom doma? Zato što naše društvo takvo da se žene odgajaju da im je mjesto doma i da budu domaćice. One koje bi se htjele izraziti kroz nešto drugo, često zahvaljujući loše organiziranom sustavu, ako nemaju baka servis nisu se u mogućnosti ostvariti bar na neko vrijeme - smatra Ninčević Lesandrić.
O tome kako će izgledati idući saziv Sabora, iskreno uz smijeh priznaje kako nije razmišljala jer za to nema vremena.
Za Mariju Puh biti žena u politici, posebno u posljednjem sazivu imalo je svojih prednosti i mana. Vjeruje da kao društvo svakim danom idemo prema naprijed te da u skorijoj budućnosti ovakve teme neće imati smisla, jer razlike neće biti. A je li doživjela neumjesne komentare kolega, odgovara:
- Prvo kao dama, i da jesam to ne bih isticala, ali u našem Saboru takva pojava je prije potaknuta političkim podjelama nego u smislu nekakve spolne diskriminacije - rekla je.
Zastupnica 9. saziva Sabora koja je u Sabor ušla kao HNS-ovka, a završila kao članica stranke Milana Bandića smatra da su žene koje su došle do pozicije odlučivanja, za koju su se izborile i svakim danom dokazivale, poruka sama pi sebi.
- Nemojmo se zavaravati da se ravnopravnost u političkoj utakmici može izvolijevati, mora se itekako zaslužiti. U svijetu politike nema kompromisa, niti po spolu, niti po bilo kojem drugom obilježju, imate svoje i kompetencije tima, strast prema tome što radite i ljude svojeg kraja čiji ste glas u saboru, a što je u stvari i najvažnije – kazala je.
Ne slaže se da žene danas i dalje teže dolaze do vodećih pozicija, jer navodi u svijetu, ali i kod nas sve je više žena na najvišim političkim funkcijama.
- Rekla bih da se više radi o različitim porivima. Muškarce možda više motivira sama moć i utjecaj dok mi kao žene zaigramo tu igru moći, ali potaknute željom za konkretnim promjenama, odnosno za određene ciljeve koje želimo ostvariti. Muškarcima kao da je ponekad dovoljna i sama politička utakmica da bi ih motivirala da i dalje ostaju u borilištu, bez obzira na rezultat ili prvotni motiv zbog kojeg su u tu utakmicu i krenuli – mišljenja je Puh.
Napominje i kako se u politici, ako se pita neke, sredstva i oružja ne biraju.
- Puno sam toga naučila u prošlom mandatu, ali ostajem pri onoj da morate ostati dosljedni onom u što ste vjerovali prije politike. Zbog takvih stavova ponekad sam u ovoj areni ispala kao nepripadajuća, jer u nekim okršajima nisam dovoljno pokazala zube, ali držim se one da cilj ne opravdava sredstva. Ionako sam ciljeve za svoje Hrvatsko zagorje uspjela ostvariti u tišini - kazala je.
Smatra da se odnos prema ženama na vodećim pozicijama ne mijenja sam od sebe, nego onoliko koliko su ga same žene svojim zalaganjem uspjele promijeniti.
- Mijenjat ćemo ga i dalje u našu korist. U idućem sazivu očekujem još nemilosrdniju borbu, ali mislim da će problematika biti puno konkretnija. Novi saziv u svakom slučaju očekuju veliki izazovi - zaključila je Puh.