Pernar: Ignorirali ste me; Dalić: Nisam, proučavali ste mobitel

 Današnja sjednica Sabora, prije rasprave o Zakonu o javnoj nabavi, već tradicionalno počela je nizom zahtjeva za stankom. Goran Aleksić zatražio ju je u ime Kluba zastupnika Živog zida i Snaga kako bi govorio o ustavnoj tužbi o kojoj će u roku dva tjedna odlučivati Ustavni sud te suparničkoj tužbi zbog eurokredita koju je pokrenula Udruga Franak.

Sabina Glasovac u ime Kluba zastupnika SDP- a zatražila je stanku kako bi progovorili o, kako je istaknula, eskalirajućoj situaciji u Odboru za etiku, znanost i visoko obrazovanje, odnosno pritiscima koji su doveli do toga da predsjednik Odbora podnese ostavku te još dva člana Odbora.

Boris Milošević u ime Kluba SDSS- a zatražio ju je zbog postavljanja spomen ploče u Jasenovcu s nazivom „Za dom spremni“. Silvano Hrelja u ime Kluba HNS- a i HSU- a stanku je zatražio zbog oporezivanja inozemnih mirovina što smatra apsurdnim. 

Dražen Bošnjaković u ime Kluba HDZ-a kako bi govorio o  odnosu HDZ- a prema totalitarnom sustavu. 
O odnosu HDZ-a prema totalitarnom sustavu

Povodom svetog Nikole, zastupnik Mosta Nikola Grmoja podijelio je zastupnicima šibe, a zastupnicama čokoladnog svetog Nikolu.

Goran Aleksić (Snaga) osvrnuo se na Ustavnu tužbu koja je pokrenuta zbog švicarskog franka. Istaknuo je kako se tužbom traži da se poništi revizija Vrhovnog suda i odluka koja se tiče valutne klauzule jer ta odluka nije u skladu s EU pravom.  
 
-   Prekršena je odredba članka 267. Lisabonskog ugovora prema kojoj Vrhovni sud kao zadnja sudska instanca nakon koje nema pravnoga lijeka, mora uputiti prethodno pitanje EU sudu, a to nije učinio, niti je objasnio u samoj reviziji zašto to nije učinio. Prekršene su odredbe Direktive 93/13 gdje je jasno i decidirano rečeno da su nepoštene one ugovorne odredbe o kojima se nije pregovaralo, a koje su pričinile znatnu neravnotežu između prava i obveza na štetu potrošača, a valutna klauzula CHF koja je prouzročila pedeset postotno pa i više povećanje anuiteta kredita u švicarskom franku kao i povećanje glavnica očigledno je uzrokovalo neravnotežu prava i obveza na štetu potrošača. Ta direktiva nije primijenjena kod odlučivanja o presudi. Također nije primijenjena niti presuda EU suda. Stoga je ustavnom tužbom zahtijevano da se poništi ta revizija Vrhovnoga suda - istaknuo je Aleksić dodajući da će, ukoliko se utvrdi da je valutna klauzula CHF bila nezakonito ugovorena, u svi dužnici koji su ugovorili kredite sa valutnom klauzulom CHF dobiti reobračun svojih kredita na temelju početne kamatne stope i na temelju početnog tečaja kao da je bio kunski kredit. 

Istaknuo je i kako je Udruga Franak pokrenula suparničku tužbu dvojice euro dužnika, Ivana Matasa i Miroslava Poje, kojom se traži vraćanje preplaćenih iznosa kamata zbog nezakonitih kamata u euro kreditima.

-   Kao što su CHF kreditima ugovorene nezakonite kamatne stope, isto tako su ugovorene nezakonite kamatne stope i u euro kreditima i u kunskim kreditima ugovorenim prije 1. siječnja 2013. godine. Ta dvojica dužnika, ukoliko se tužbeni zahtjev usvoji, dobit će oko 70.000 kuna preplaćenih kamata plus zatezne kamate što čini ukupno preko 100.000 kuna za svakog dužnika. Tu je prekršen Zakon o zaštiti potrošača, gdje je jasno rečeno da ugovorna odredba o kojoj se nije pregovaralo, je ništetna ako je uzrokovala neravnotežu prava i obveza na štetu potrošača. Prekršen je Zakon o obveznim odnosima jer je Zakonom o obveznim odnosima jasno definirano da ugovorna odredba, odnosno činidba mora biti odrediva, a odrediva je samo ako postoje podaci na temelju kojih se određuje - rekao je Aleksić.

Sabina Glasovac u ime Kluba SDP- a istaknula je kako se pokušava opstruirati rad Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju zato što su se članovi drznuli preispitivati znanstveni rad znanstvenika koji je igrom slučaja postao ministar znanosti i obrazovanja. Predsjednik Odbora Silobrčić te još dva člana podnijela su ostavke zbog, istaknula je, političkih pritisaka. 

-   Hrvatski sabor je gotovo jednoglasno podržao izvješće o radu Odbora za 2014. i 2015. godinu. I gotovo svi zastupnici u svojoj raspravi složili su se da konačno možemo biti sretni da nakon jednog dužeg perioda što Odbor nije funkcionirao, imamo ovaj saziv Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji konačno radi svoj posao i složili smo se oko toga da treba još jačati ulogu tog iznimno važnog Odbora koje je najviše savjetodavno i stručno tijelo u promicanju moralnih i etičkih načela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Međutim, nekoliko mjeseci poslije ponavlja se povijest, ponovno se pokušava opstruirati i zaustaviti rad Odbora. Vjerojatno iz razloga što su se članice i članovi odbora drznuli preispitivati znanstveni rad jednog od brojnih znanstvenika u Hrvatskoj koji je igrom slučaja u međuvremenu postao ministar znanosti i obrazovanja- rekla je Glasovac dodajući kako Rektorski zbor moli Vladu da razriješi članove cijelog Odbora kojeg je izabrao Hrvatski sabor na mandat od četiri godine.

-   Vlada mora učiniti sve da u što hitnijem roku predloži Hrvatskom saboru nove članove kako bi odbor mogao nastaviti sa svojim radom. Zar ćemo mi zaista kao Hrvatski sabor dozvoliti da nas ucjenjuje jedna uska klika u hrvatskom društvu kojoj ne odgovara Odbor za etiku u znanosti- upitala je Glasovac.

Boris Milošević (SDSS), govoreći o postavljanju spomen ploče s pozdravom „Za dom spremni“ u Jasenovcu,  istaknuo je kako je Jasenovac simbol ljudskog stradanja i patnji te da se takav zločin treba u svakoj prilici jasno osuditi, a postavljanjem ovakve ploče gazi se po žrtvama.

-  Ovakvim postupanjem, kada dopuštamo postavljanje natpisa pod kojim su ubijani, mi zapravo gazimo po žrtvama. „Za dom spremni“ je ustaški pozdrav. To je bila kvinsliška tvorevina stvorena isključivo voljom nacističke  Njemačke i fašističke Italije, a „Za dom spremni“ je bio službeni ustaški pozdrav u toj državi. To je dovoljna činjenica da ga se zauvijek diskvalificira. Istina je da se taj pozdrav nalazi u statutu koji odobren od države Republike Hrvatske, međutim, taj pozdrav time nije legitimiran i taj čin ga ne opravdava. Država nije na vrijeme reagirala već je takvo nešto dopustila i propustila. To je problem, a može biti i veći ako se ne ispravi - rekao je Milošević.

Silvano Hrelja (HSU) smatra kako je prema umirovljenicima koji primaju mirovinu iz inozemstva učinjena nepravda,  a Vlada ju je prošlog tjedna propustila ispraviti. Oni će sada deset puta preplaćivati svoj iznos poreza.

- Porezna uprava ima dvostruke kriterije djelovanja. Naime, ako netko prima 2000 kuna iz Hrvatske, a prima 1600 kuna iz BiH, Srbije, Slovenije onda Porezna uprava ta dvije činjenice zbroji i da rješenje da se takav građanin oslobodi plaćanja poreza jer je to ukupno ispod 3800 kuna. Međutim, ako netko prima 2000 iz Hrvatske, a 2000 iz Slovenije, onda slučaj nije takav. Tada se te 2000 kuna iz Slovenije tretira kao drugi dohodak i ne plaća se porez samo na razliku od 3800 do 4000 kuna, nego se plaća porez na ukupan iznos od 2000 kuna. Takvi umirovljenici plaćaju umjesto 24 kune poreza, plaća 240 kuna svaki mjesec, deset puta preplaćuje svoj iznos poreza. Zanima me da li su s porezom tako u pretplati veliki igrači u Republici Hrvatskoj , vlasnici trgovačkih lanaca ili neke velike firme, da li se i njima ovako naplaćuje porez ili to važi samo za obične smrtnike- pita se Hrelja dodajući kako mu je još iritantnija činjenica da je na ovaj problem već ukazivao u raspravama i uložio i amandman koji bi ovaj problem eliminirao, no on nije uvažen.

Dražen Bošnjaković (HDZ) želio je iskazati stav HDZ- a o totalitarnim sustavima istaknuvši da HDZ osuđuje i komunizam i nacizam i fašizam. 

-  Ni jedan od tih sustava nije donio ništa dobro, samo krv, žrtve i razaranja.  To je jedan trenutak u hrvatskoj povijesti koji bismo željeli zaboraviti, međutim ne možemo, puno je krvi, puno je žrtava iza njega ostalo. I naš predsjednik Vlade Andrej Plenković vrlo je jasno rekao da treba zakonski institucionalno regulirati znamenje koje je zapravo u službi tih sustava i koje je proizašlo iz tih sustava. I tako nešto ćemo podržati ovdje i mi u klubu HDZ-a. Što se tiče ove ploče u Jasenovcu, postrojbe HOS-a su sudjelovale u Domovinskom ratu i ti ljudi čija imena su uklesana na ploči u Jasenovcu, oni su dali život za ovu našu Hrvatsku, za ovu Hrvatsku gdje mi danas možemo slobodno i u ovom našem Hrvatskom saboru odlučivati i donositi odluke vezano za budućnost hrvatske države. Stoga mislim da to treba gledati u tom kontekstu, da ne treba njih nikako povezivati sa nezavisnom državom Hrvatskom. Ako ćemo ići po spomenicima po Hrvatskoj tada ćemo vidjeti da postoje zapravo i mnogi drugi koji vrijeđaju emocije i nekih drugih ljudi - rekao je Bošnjaković.

Najpovoljnija ponuda jedini kriterij odabira 

Nakon stanki, ministrica gospodarstva Martina Dalić obrazložila je bitne elemente prijedloga Zakona o javnoj nabavi. Istaknula je kako se ovim Zakonom ispunjava obveza Republike Hrvatske u preuzimanju pravne stečevine Europske unije. Zakonom se pojednostavljuje formalna procedura provođenja postupaka javne nabave, smanjuju se troškovi poduzetnicima, povećava se tržišno natjecanje te se povećava transparentnost. Kao najbitniju stavku, ministrica Dalić navodi uvođenje ekonomski najpovoljnije ponuda kao jedinog kriterija odabira ponude.

- Do sada je ekonomski najpovoljnija ponuda bila mogućnost, međutim analiza je pokazala da se koristila tek u dva posto svih javnih nabava. Ovim prijedlogom Zakona, ekonomski najpovoljnija ponuda postaje obavezna što znači da se izbor pobjednika neće više temeljiti na cijeni kao jedinom kriteriju nego će se temeljiti na nizu kriterija koji uključuju i cijenu, pri čemu važnost cijene u strukturi kriterija za izbor najpovoljnije ponude može biti maksimalno 90 posto kao gornji limit. Znači da 90 posto nije obavezno nego će javni naručitelji prilikom raspisivanja svakog pojedinog natječaja moći utvrditi prema prirodi natječaja koliko je cijena važna u strukturi ukupnih kriterija. Na taj se način želi osigurati da javni naručitelji za javni novac mogu osigurati i najbolju kvalitetu proizvoda ili usluga koje nabavljaju - rekla je ministrica Dalić istaknuvši i drugu bitnu stavku Zakona, a to je uvođenje europske jedinstvene dokumentacije o nabavi  koja u značajnoj mjeri smanjuje barijere za poduzetnike koji pristupaju procesu javne nabave.

-  Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi zamjenjuje obavezu poduzetnika da prilikom javljanja na postupke javne nabave moraju u samom trenutku prijave priložiti brojne obrasce, potvrde koje im izdaju državna tijela, a koja služe za dokazivanje njihove formalne sposobnosti za sudjelovanje u natječaju. Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi je stoga u suštini jedan obrazac kroz koji će poduzetnici koji pristupaju javnoj nabavi dati izjavu da udovoljavaju formalnim uvjetima tipa nekažnjavanje uprave, određeni registriranost u sudskom registru i slične podatke, a onaj poduzetnik koji bude izabran čija ponuda bude izabrana kao najbolja morat će naravno priložiti i originalnu dokumentaciju - rekla je Dalić dodavši kako je europska jedinstvena dokumentacija jedno prijelazno rješenje zato što se Zakonom uvodi obaveza povezivanja različitih registara. Rok za povezivanje relevantnih baza podataka je kraj 2018. godine. 

- Sveukupno držimo da ovaj Zakon donosi značajno smanjivanje administrativnog tereta za poduzetnike s obzirom da uvođenje europske jedinstvene dokumentacije smanjuje administrativne troškove pristupanja procesima javne nabave za oko 83 posto. Također smanjit će se propisana visina jamstava koji ponuditelji moraju dati za ozbiljnost ponude sa dosadašnjih pet na tri posto od procijenjene vrijednosti. Također smanjuju se i naknade za žalbe. Dosadašnja naknada za žalbe od deset tisuća kuna smanjuje se na pet tisuća kuna za nabave čija je vrijednost do 750.000 kuna. Ocjenjujemo da usvajanje ovoga Zakona znači direktno smanjivanje troškova za poduzetnike od 42 milijuna kuna upravo kroz različita pojednostavljenja i uklanjanje neporeznih nameta.

Nakon izlaganja ministrice, uslijedila je rasprava zastupnika. SDP-ov Željko Jovanović podržava kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, ali uz to je potrebno provesti i edukaciju kako bi se smanjili nestašluci kojima smo skloni. 

-  Apeliram na ministricu, obzirom da se priprema novi akcijski plan za suzbijanje korupcije za naredne dvije godine, da se i ministarstvo kojem je ona na čelu aktivno uključi u donošenje svih onih mjera koje će značiti dosljednu provedbu ovog Zakona posebno u području edukacije. Ja jesam za to da imamo ekonomski najpovoljniju ponudu, a ne najjeftiniju koja je do sada bila u 99 posto slučajeva, ali se bojim poznavajući „naše dobre navike“, kako će se provoditi taj postupak ekonomski najpovoljnije ponude jer smo skloni razno raznim nestašlucima pa će ta edukacija, vjerujem, doprinijeti da tih nestašluka bude što manje - rekao je Jovanović.

Ministrica Dalić istaknula je kako se slaže sa zastupnikom Jovanovićem da je ovaj Zakon bitan instrument za suzbijanje korupcije. 

-  Što se tiče stručnosti povjerenstava i pitanja kako se utvrđuje stručnost povjerenstva i kako to znamo, želim podsjetiti da postoji proces certificiranja javnih službenika za provođenje postupaka javne nabave što znači da uvijek jedan član povjerenstva mora imati certifikat, a taj certifikat stječe nakon što je prošao 50 sati edukacije nakon čega polaže ispit koji je besplatan, a koji organizira Ministarstvo gospodarstva i taj ispit može proći ako ima 75 posto točnosti odgovora. I onda u sljedeće tri godine takva osoba koja je stekla certifikat mora još proći dodatna 32 sata edukacije- rekla je Dalić.
 
SDP-ov Siniša Varga, kao bivši ministar zdravlja, osvrnuo se na iskustvo u zdravstvu vezano za javnu nabavu.

-  Rekli ste da se očekuje smanjenje broja žalbi pri državnoj komisiji. Naime, moje iskustvo u zdravstvu vezano za javnu nabavu, naročito kapitalne opreme, je bilo tako da je defacto postalo nacionalni sport u zdravstvu vezano za sve žalbene postupke gdje imamo specijalizirane odvjetničke tvrtke koje se bave sa rušenjem postupaka javne nabave, a sve u cilju za utjerivanje interesa pojedinih dobavljača kapitalne opreme naročito u radiologiji. Ono što je rezultat svega toga je da se pacijentima na kraju dana uskraćuje nova moderna oprema iako su za to osigurana sredstva u državnom proračunu koji onda propadaju u fiskalnoj godini. Ti postupci traju od šest do osam mjeseci, nerijetko i preko godinu dana i jednostavno uđe u sljedeću fiskalnu godinu kada se cijeli postupak onda mora ponavljati i to se onda ruši- rekao je Varga.
Ivan Pernar smatra da izmjena Zakona ima smisla jedino ako je proces javne nabave transparentan, a transparentan može biti jedino ako postoji središnji portal, web portal koji objedinjuje sve moguće javne nabave i države i privatnih subjekata.

Pitao je ministricu Dalić da li je predviđeno takvo što.    

-  Vezano uz transparentnost procesa javne nabave, dominantno se proces javne nabave upravo provodi elektroničkim putem što znači da i elektronički oglasnik javne nabave vidljiv i nalazi se na web stranicama Narodnih novina. Narodne novine jesu najznačajniji partner Ministarstvu gospodarstva i Upravi za javnu nabavu u provođenju javne nabave. Upravo na tim web stranicama Narodnih novina i u Registru ugovora će se objavljivati i oni prethodno spomenuti pravilnici kao i ugovori o načinu provođenja jednostavnih javnih nabava. Dakle, mi i danas već imamo sustav gdje na web stranicama javnih nabava su dostupni svi dokumenti i registri vezani uz javnu nabavu i to će naravno jačati. A Ministarstvo gospodarstva upravo ima web stranicu pod imenom www.javnanabava.hr. kroz koje Uprava za sustav javne nabave obavještava sve korisnike i u suštini održava sustav javne komunikacije o osobinama sustava javne nabave i načinu i svim postupcima koji su uz to vezani - rekla je Dalić.

Pernar nije bio zadovoljan odgovorom ministrice.

-   Osjećam se prevareno od strane vas jer sam vam postavio pitanje vrlo konkretno i jednostavno. Znači nisam vas za ništa optuživao samo sam vas pitao hoće li novi Zakon o javnoj nabavi svu javnu nabavu staviti na jednu web stranicu gdje će se lagano moći pretraživati. Nažalost, umjesto odgovora na moje izravno pitanje, vi ste odabrali da mi ne odgovorite odnosno da me samo izignorirate - rekao je Pernar.

Ministrica Dalić odgovorila mu je kako ga nije ignorirala te mu je ponovila odgovor. 

- Ja vas nisam ignorirali nego ste vi proučavali svoj mobitel dok sam ja odgovarala na vaše pitanje. A što se tiče moga odgovora ja ću ga ponovo ponoviti. Na internetskim stranicama Narodnih novina na stranici www.nn.hr kada odete na tu stranicu, što vas ja pozivam da učinite onda ćete vidjeti ikonu i elektronički oglasnik javne nabave i kroz tu ikonu ćete ući i moći ćete vidjet već danas - odgovorila je Dalić.

SDP-ov Joško Klisović istaknuo je kako je percepcija javnosti da je javna nabava u srcu korupcije i zato smatra da je ovaj Zakon bitan.

-  Na mnoge inovativne načine se to radi bilo da se pogoduje nekom ponuđaču, bilo da se prihvaćaju damping ponude pa se poslije aneksira. Na mnoge načine radi se netransparentno, posljedica svega je gubitak građana, gubitak povjerenja građana u vlastite institucije. I zato je ovaj Zakon bitan, da pomogne vratiti to povjerenje građana. Osim toga, Zakon mora imati i društvenu odgovornost prema radnicima, odnosno da se ne može prihvatiti ponuda i ne može na natječaju pobijediti ponuditelj koji krši prava radnika bilo sa naslov neisplate plaće, bilo sa naslova neisplate mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja- istaknuo je Klisović.

Josip Đakić (HDZ) izrazio je zabrinutost zbog smanjenja jamstva s pet na tri posto zbog čega će se, smatra, povećati broj onih koji se žale radi žalbe. 

-  Javna nabava kao takva u ovakvim novelama gdje je ekonomska najpovoljnija ponuda omogućit će veće korištenje europskih sredstava i velikih infrastrukturnih projekata koji su već u nekoliko desetaka gradova poništeni i ponovno se vraćaju na javnu nabavu. Vjerujemo da će se ovim Zakonom biti brži, kvalitetniji odabir ponuditelja. Ono što mene brine je da se smanjenjem s pet na tri posto jamstva za ozbiljnost ponude, povećat će se broj onih profesionalnih žalitelja koji se jave kako bi stvarali probleme i kako bi se žalili radi žalbe ili tko zna kakvih primisli koje oni sami imaju- rekao je Đakić. 

HSS-ov Branko Hrg smatra da Državna komisija neće doprinijeti bržem rješavanju problema nego da će sve usporiti i stvoriti još više problema. 

-  Spomenuli ste i nemogućnost cijepanja javnih nabava kao mogućnost određenih koruptivnih aktivnosti. Ja nisam baš siguran da je to dobro u kontekstu projekata koje bi trebali financirati iz fondova EU gdje doslovno imamo ogromne projekte, govorim o aglomeracijama, govorim o grupnim vodovodima gdje bi bilo puno bolje da se išlo na varijantu nekoliko cjelina i da se omogućilo da se na takve natječaje mogu javljati i domaće tvrtke. Jer na ovaj način u principu domaće se tvrtke skoro pa i ne mogu javljati - istaknuo je Hrg.

Ivan Lovrinović iz stranke Promijenimo Hrvatsku smatra kako je područje javne nabave veliki izvor korupcije.

-  Mi smo proteklih mjeseci razgovarali sa vrhunskim ekspertima iz područja javne nabave, s ljudima koji su od početka radili neki i rade u javnoj nabavi i imaju ogromno iskustvo u tome. Mi predlažemo jedan automatizirani sustav elektroničke nabave, javne nabave koji se zove reverzna elektronička, reverzna aukcija. Aukcija je iznošenje cijena, jedan ponuđač, dobavljač iznese svoju cijenu, drugi ga vidi također na zaslonu računala i svi šalju svoje cijene. Dakle, mi imamo jednu aukciju gdje se ponuđači natječu. Kada se sedmi dan zatvori aukcija imamo najboljeg ponuđača. I njega sustav automatski detektira izabere kao najboljeg ponuđača i njemu se šalje automatski narudžba za tu robu za koju se raspisao natječaj. Onaj tko je iznio najbolju cijenu, najnižu cijenu, a nije isporučio robu jer nije mogao po toj cijeni, on ulazi u tzv crnu knjigu nabave i njega sustav izbacuje. Sljedeći put kad se bilo gdje on prijavi, on više ne može uči u sustav tri godine. Ako nije platio porez državi, on također ne može pristupiti natjecanju. Pa prema tome, kao što vidite, ovaj sustav je ustvari fantastičan. Mislimo da je ovo jako dobar prijedlog i da bi doveo do ušteda od najmanje 2 milijarde kuna na godišnjoj razini - predložio je Lovrinović.

Ministrica Dalić odgovorila mu je kako platforma za potrebe elektroničkih aukcija postoji i postojećem sustavu, na što se Lovrinović pita kako to da onda postoji problem s korupcijom te da vjerojatno ne misle na istu vrstu aukcije.