Ako dođe do jačeg proboja virusa na liječnike i sestre, ne bi imao tko pomoći ljudima s infarktom ili moždanim udarom. Posljedice bi bile katastrofalne, kaže nam prof. dr. Danko Velimir Vrdoljak
Zaštitimo medicinare! Ako se korona probije među liječnike i sestre, sustav će se raspasti
Danima već slušamo kako smo, bez obzira na visok broj oboljelih od COVID-a, sretni jer većina pacijenata ima blagu kliničku sliku. No predviđanja za jesen posve su drugačija, očekuje se mnogo više slučajeva s teškom kliničkom slikom, a tad će se na udaru naći zdravstveni sustav, koji sve to mora izdržati. No može li?
Pogledajte video: Probije li se virus među liječnike, sustav pada
Pokretanje videa...
Na jesen stiže i gripa
Jesen će, naime, biti i početak sezone gripe, ali i brojnih drugih respiratornih infekcija zbog kojih će se, ističu stručnjaci, i korona virus lakše prenositi.
Krene li zaraza jače među starijom populacijom, neminovno nas čeka mnogo težih slučajeva i više ljudi na respiratorima.
No tu je još jedna ključna stvar – zaštita zdravstvenih djelatnika. Jer probije li se virus među njih, sustav će kolabirati. Cijenu tad neće platiti samo oboljeli od COVID-19, nego i pacijenti s brojnim drugim oboljenjima, akutnim ili kroničnim, koji neće moći dobiti adekvatnu pomoć. Kako će sustav podnijeti jesen, trenutačno je najvažnije pitanje.
- To je pitanje trebalo postavljati i mjesecima prije. U prvom periodu epidemije sve smo držali pod kontrolom i imali dobre rezultate, a onda su u srpnju došli izbori. Tad su interesi politike stavljeni ispred interesa građana. Sve je to uništilo naš uspjeh u borbi protiv epidemije. Nastavili smo padati kad je HDZ-ova PR služba stavila koronu u drugi plan, a turizam i punjenje BDP-a u prvi. I od tada svjedočimo tome kako svakodnevno glume da imaju kontrolu nad situacijom - kaže dr. Ivan Bekavac, anesteziolog iz Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, bivši pomoćnik ministra zdravstva i član savjeta Mosta.
Imamo kontrolu, ali ako virus uđe u bolnice...
On smatra da je u ovako lošoj situaciji ključno da Ministarstvo zdravstva hitno donese smjernice za organizaciju rada u zdravstvenim ustanovama na jesen te da se već sad pripreme i organiziraju timovi koji će raditi kao na početku epidemije.
Dok su jedni u bolnici, drugi su kod kuće u pripravnosti. Jedino to će, smatra dr. Bekavac, omogućiti sigurnost i očuvanje sustava. Kapaciteta ima dovoljno za više težih slučajeva, baš kao i respiratora, smatra liječnik.
No probije li se virus među zdravstvene djelatnike, past će u vodu i drugi oblici zdravstvene zaštite, koji su i sad već zapostavljeni.
O nužnosti zaštite zdravstvenih djelatnika već nam je prije govorio i prof. dr. Danko Velimir Vrdoljak, predsjednik Savjeta za zdravstvo SDP-a i onkološki kirurg zagrebačke Klinike za tumore.
Zabrinuti za pacijente
Jer dogodi li se jači proboj virusa među liječnike i sestre, imat ćemo, kaže prof. dr. Vrdoljak, raspad sistema i katastrofu znatno veću od COVID-19.
- To bi onda utjecalo na sve zdravstvene službe, od Hitne pomoći do zbrinjavanja pacijenata s po život opasnim stanjima koja nemaju veze s koronom. Drugim riječima, ne bi imao tko pomoći ljudima s infarktom ili moždanim udarom i posljedice bi bile katastrofalne - kaže prof. dr. Vrdoljak ističući da su naši epidemiolozi, koji cijelo ovo vrijeme imaju najznačajniju ulogu, odrađivali jako dobar posao.
U Udruzi za promicanje prava pacijenata kažu da ih, u kontekstu sigurnosti pacijenata, jako zabrinjava trenutačno širenje virusa. Dodatno ih zabrinjavaju poruke odgovornih koje su često zbunjujuće i nedosljedne, a odnose se na mjere zaštite.
U medijima su često informacije o COVID-19 iznosili stručnjaci raznih profila koji su dobri u svojim područjima, ali nemaju dovoljno iskustva i znanja o SARS-CoV-2 te su neprestano, iz dana u dan, mijenjali mišljenja i stavove, što je dovelo do toga da građani gube povjerenje u ono što slušaju.
Traume djece u bolnici
Posljedica svega je da ignoriraju upute, kažu u Udruzi dodajući kako je zbog lockdowna i ograničenja prava pacijentima koji nisu COVID-19 bolesnici sad 30 posto više pritužbi.
Povećao se, kažu, broj komplikacija bolesnika oboljelih od dijabetesa, srčanih bolesti, multiple skleroze, onkoloških i drugih kroničnih nezaraznih bolesti, a tu je i izrazita traumatiziranost djece s kojima roditelji ne mogu boraviti u bolnici.
- Što nas čeka? Posljedice ćemo tek zbrajati. Funkcioniranje hrvatskog zdravstvenog sustava leži na znanju naših vrhunskih specijalista i medicinskih sestara koji se bore zajedno s pacijentima u zastarjelom sistemu. On kao takav uskoro više neće biti upotrebljiv. Liste čekanja više se ne mogu nadoknaditi pa nećemo govoriti o čekanju na neki dijagnostički ili terapijski postupak, nego o nedostupnosti zdravstvene zaštite - ističu u Udruzi za promicanje prava pacijenata.