..no sudac koji je pustio osumnjičene mladiće za silovanje otišao je na bolovanje i zatražio zaštitu. Djevojčica (16) iz Dalmacije ne izlazi iz kuće i prima psihološku pomoć. Još je nisu ni ispitali...
Zar vas nije briga? Silovanoj curici nisu dali zaštitu policije
Ispred kuće suca Ivana Markovića proveze se policijska patrola, nadzire se, motri, obilazi, opservira i razgovora sa susjedima, zbog prijetnje koju je primio nakon odluke o puštanju na slobodu petorice silovatelja koji su godinu dana grupno silovali djevojčicu (16).
Petorica privedenih, naime, nakon privođenja istražnom sucu nisu zadržana u pritvoru. Većina ih živi u njezinu mjestu. Ona je ta koja ne izlazi iz kuće iako je mjera zabrane približavanja izrečena njima. Sudac Marković je otišao u srijedu na bolovanje, potvrdili su nam na sudu. Zatražio je policijsku zaštitu. Djevojka tu zaštitu nema.
Pokretanje videa...
- Policija sama prema procjeni sigurnosne situacije odlučuje kome će dati zaštitu, ali je može zatražiti i ugroženi građanin. Ona je za suca Markovića zatražena, ali još nemamo povratnu informaciju je li odobrena. Sud ne odlučuje o policijskoj zaštiti - objasnio nam je Hrvoje Visković, glasnogovornik Županijskog suda u Zadru. Pitali smo policiju štite li suca.
- Možemo potvrditi da je PU zadarska zaprimila kaznenu prijavu za kazneno djelo prijetnje i započela s provođenjem izvida. Policija poduzima sve potrebite mjere i radnje, a temeljem procjene ugroženosti donosi odluke o opravdanosti primjene mjera - odgovorili su nam u policijskom žargonu preko glasnogovornice Ivane Grbin.
U prijevodu zapravo to znači da sudac nije štićena osoba u smislu operativne procjene policije, jer se o tome odlučuje u Ravnateljstvu policije, na osnovu zahtjeva policajaca koji rade na tom slučaju.
Je li upravo tu vrstu zaštite sudac tražio ili ne, nisu nam htjeli otkriti, ali iz izvora bliskih istrazi saznajemo da je nije dobio jer takav zahtjev nisu ni poslali Ravnateljstvu. Zaštićen je u sklopu kriminalističke obrade kaznenog djela prijetnje, a to znači da pred njegovim ulaznim vratima ne stoji policajac, ali da prostor njegova kretanja drže pod nadzorom.
U vezi silovane curice nadziru provođenje mjera zaštite koje je odredio sud - zabrane približavanja nasilnika žrtvi. Da netko od silovatelja njoj priđe ili joj prijeti, automatski bi mu se odredio istražni pritvor. Ali osumnjičeni mladići su na slobodi pa mogu, ako tako odluče, utjecati na svjedoke i uništavati dokaze. Inače, županijsko državno odvjetništvo u Zadru neće tražiti da se slučaj makne sa suda u Zadru jer za to ne nalaze razloge, piše Jutarnji list.
Javnost je snažno stala na stranu curice kojoj je sustav okrenuo leđa. Pišu se priopćenja sa stavom, organiziraju se prosvjedi ispred zadarskog suda, kao što se to činilo i ranije, u slučaju teškog premlaćivanja 18-godišnje djevojke od strane njezina dečka pod nazivom “Protiv pravosuđa koje štiti nasilnike”.
U srijedu navečer prosvjed je organizirao klub studenata sociologije Antifjaka.
- Jedna od posljedica društvenog konteksta je da se zakoni provode samo za neke, pa se mjere zaštite i opreza odobravaju i provode u nekim slučajevima, kad se, primjerice, radi o sucima, dok ih se za žene žrtve obiteljskog nasilja propisuje u samo 25 posto slučajeva - kažu iz Antifjake, koja upozorava na diskriminaciju okoline.
Podsjećamo, u prošli petak policija je privela sedam mladića, Njih pet su punoljetni. U srijedu su tijekom dana društvene mreže i internet preplavile njihove fotografije.
Neki od njih su ugasili profile na društvenim mrežama, a na mobitele se ili nisu javljali iii su poklapali slušalice. Do komentara smo pokušali doći i kod njihovih roditelja, ali nisu htjeli razgovarati.
Djevojčičina obitelj i dalje je u šoku. Iz pravosudnih krugova smo doznali da ne ide u školu, ali da prima psihološku pomoć. U srijedu do kraja ovoga izdanja još se nije znalo kad će uzeti njezin iskaz i što će se događati sad kad je sudac ovog slučaja uzeo bolovanje. Upitali smo glasnogovornika suda o daljnjem epilogu slučaja: “Što se tiče odluke o žalbi DORH-a na pritvor, o tome odlučuje izvanraspravno sudsko vijeće, a sudac Marković ne smije ni biti dio toga. Što se tiče davanja iskaza žrtve, to predlaže DORH, a u ovom slučaju to čini istražni sudac za mladež (jedan od njih je Marković, no on u ovom slučaju neće biti, op. a.). A što se tiče drugih ročišta istoga suca Markovića, ona su odgođena do daljnjega”. Prevedeno, drugi suci će preuzeti sve radnje što se tiče slučaja silovanja djevojčice dok se on ne vrati. Odluku o žalbi na to što su mladići na slobodi trebali bi donijeti do kraja tjedna.
Počinitelje nekad puste jer se žrtva nije dosta opirala
Kazne za silovatelje su u pravilu blage. Pamtim samo jedan slučaj silovatelja kažnjenog sa sedam godina zatvora, a bila je riječ o višestrukom počinitelju i osobito teškom djelu.
Ističe to doc. dr. Ivana Radačić s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, koja je prije nekoliko godina provela istraživanje zakonskih rješenja za seksualne delikte. Naša sugovornica analizirala je sudske spise o silovanjima s četiri najveća županijska suda - u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, od 2008. do sredine 2012. godine.
Iako silovatelji mogu dobiti kaznu od jedne do deset godina zatvora, uglavnom nema veće kazne od četiri godine, čak i za višestruko silovanje.
Naš pravni sustav poznaje i “spolni odnos bez pristanka”, kad žrtva na njega nije pristala, ali ni počinitelj nije upotrijebio silu (kao kod silovanja) i kazne su puno blaže - od šest mjeseci do pet godina zatvora. Spolni odnos bez pristanka može biti i, primjerice, spolni odnos dok je žrtva u nesvijesti.
Naša sugovornica kaže kako u sudskim odlukama vladaju nerazumijevanje žrtava, predrasude i stereotipi. Također, sudskom praksom, pokazalo je njeno istraživanje, dominiraju rodni stereotipi i mitovi o silovanju. Jedan od mitova je onaj o “pravoj žrtvi”. To je žrtva koju nije moguće okriviti za silovanje zato što je odgovorna pa izbjegava mjesta i situacije na kojima se silovanje može dogoditi; ona je pristojna, čedna, ne “izaziva” muškarce, zapravo čini sve da se ne dovede u situaciju u kojoj bi je mogli silovati.
Ako je ipak siluju, to će odmah prijaviti i bit će vidno emotivno potresena. U stvarnosti se većina žrtava ipak ne ponaša u skladu s tim mitom, kaže znanstvenica, što automatski umanjuje, čak u potpunosti briše, krivnju silovatelja.
Doc. dr. Radečić nekadašnja je predsjednica, a sad članica UN-ove Radne skupine o diskriminaciji žena u zakonima i praksi, koje Vijeću za ljudska prava podnosi godišnja tematska izvješća. Na sudske odluke utječu, zaključila je, stereotipi o seksualnosti žena i muškaraca. Primjerice, počinitelje ponekad oslobode jer se žrtva nije “dovoljno jasno” opirala, što znači da je donekle pristala na odnošaj. Nadalje, žrtvu se ispituje nakon koliko je vremena prijavila silovanje i što je radila nakon silovanja. Mnoge su i olakotne okolnosti za počinitelja, kao i “doprinos žrtve” ako je pila alkohol, izazovno se odjenula, plesala ili činila nešto drugo “neprimjereno”.
Doc. dr. Radačić osvrnula se i na slučaj osumnjičenih mladića za silovanje koji su pušteni da se vrate u mjesto u kojem živi i njihova žrtva. Kaže kako međunarodni standardi nalažu da se silovanje tretira kao vrlo ozbiljno djelo i preporučuje se da se počiniteljima odredi istražni zatvor zbog sigurnosti žrtve.
- Ova preporuka, kao najbolja zaštitna mjera, nastala je nakon slučaja u kojem su počinitelja obiteljskog nasilja pustili kući, nakon čega je žrtvu ubio - kaže doc. dr. Radečić.
Inače, u proceduri su izmjene Kaznenog zakona, pa bi najmanja kazna za silovanje bila tri godine zatvora (dvije više nego sad), a maksimalna ostaje deset godina. “Spolni odnos bez pristanka” više neće postojati, to će također biti silovanje s minimalnom kaznom od jedne godine zatvora.
Zbog zaštite identiteta žrtve nismo omogućili komentare pod tekstovima o ovom slučaju. Hvala vam na razumijevanju.
Moskva upozorava da će početi Treći svjetski rat: 'Ratna baza u Poljskoj postala je naša meta...'
Autocesta A1 zatrpana snijegom
FOTO Međimurje i Lika bez struje, u Slavoniji pada gusti snijeg. Kaos na autocesti