Zapleli se o olupinu? Zaronili na 4000 m da vide Titanic, a sada im ostaje sve manje vremena

Samo jedan sat i 45 minuta sve je bilo pod kontrolom. Grdosija od karbonskih vlakana i titanija, dužine 6.7 metara, bezbrižno je zaronila. Petero turista krenulo je u avanturu koja ih je trebala odvesti do olupine Titanica i podmornica se dobro držala. A onda joj se izgubio svaki trag. Bilo je to u nedjelju. Zalihe kisika dovoljne su za četiri dana, no, još im nema ni traga. U utorak navečer iz Obalne straže rekli su kako kisika imaju samo za još 40 sati.

POGLEDAJTE VIDEO:

Misija spašavanja nestale podmornice u nevjerojatnim dubinama Atlantika počela je odmah nakon gubljenja kontakta, ali tijekom utorka nije dala ama baš nikakav rezultat. Operaciju vode iz Bostona. Spasioci koriste sonar za pretragu ispod površine mora. Kod mjesta gdje je podmornica nestala, spustila se gusta magla u ponedjeljak, valovi su visoki 180 centimetara i uvjeti za potragu bili su loši. Obalna straža SAD-a i Kanade je očajna, no očekuju da će se tijekom utorka vrijeme popraviti.

IŠLI RAZGLEDAVATI TITANIK Utrka s vremenom: Podmornica nestala u Atlantiku ima samo 72 sata kisika. Na njoj i milijarder

- Mogli su se zaplesti u olupine Titanica, još ne znamo. Mjesto olupine je daleko od bilo kojeg mjesta - rekao je bivši kontraadmiral Chris Parry.

Da se podmornica mogla zaplesti o olupinu slaže se i Rade Vađunec, podmorničar iz Pule koji je u struci radio 40 godina.

- Ako se samo zaplela o neku sajlu ili mrežu na dnu, onda su ova 72 sata presudna. Tada bi ih trebala naći robot - ronilica predviđena za oslobađanje podmornica iz takvih situacija ili bi joj se pak druga podmornica trebala što više približiti i podići je čeličnim užetom - rekao je Vađunec. No, dodao je, mogući su i crni scenariji. Po njemu je najgora stvar koja se mogla dogoditi ta da im je prodrla voda u kabinu.

- Ta je podmornica po sebi imala puno pukotina kroz koje je mogla ući voda jer ima i puno izlaznih kablova poput onih za napajanje kamera koje sve snimaju, za rasvjetu zahvaljujući kojoj mogu vidjeti olupinu TItanika, itd... Budući da kabina ima mali volumen, tako ima i malu silu uzgoona koja uslijed prodiranja vode nije bila dovoljna da se podmornica digne, nego je brzo potonula. Ako je voda prodrla unutra, ljudi su preminuli nakon samo par sekundi. Kod prodiranja vode naglo počinje rasti tlak. Čim tlak prijeđe pet bara, nastupa narkotično djelovanje, svijest se muti i dolazi do klasičnog davljenja - rekao je bivši podmorničar. Kaže i da je voda mogla prodrijeti u prostor baterije što bi također bilo kobno jer tada dolazi do eksplozije.

VREMENA JE SVE MANJE NATO ne može ići tako duboko, a SAD blokira dostavu plovila koje može spasiti podmornicu?!

Slavna olupina broda nalazi se na dubini 3800 metara na dnu Atlantika, 600 kilometara od obale Newfoundlanda u Kanadi.

Neobično je da podmornicom navodno upravlja pojačani Playstation kontroler, iako ne postoji GPS sistem, a posada se umjesto toga oslanja na tekstove tima iznad vode. Može se spustiti do 4.000 metara dubine, a dizajnirala ju je NASA. Teška je preko 10.000 kila i pokreću je električni potisnici, generirajući brzinu zaustavljanja od tri čvora.

Najpoznatija svjetska olupina otkrivena je tek 1985. godine iako je Titanic potonuo još 1912. godine. Više od 1500 putnika i članova posade poginulo je kada je brod udario u santu leda na Atlantiku na svom prvom putovanju od Southamptona do New Yorka. Na njemu je bilo i Hrvata, a neki su i preživjeli.

Podmornica se može spustiti čak do 4.000 metara dubine, a dizajnirao ju je tim NASA inženjera. Teška je preko 10.000 kila i pokreću je električni potisnici, generirajući brzinu zaustavljanja od tri čvora. Neobično je da njome navodno upravlja pojačani Playstation kontroler.

Milijarderi na podmornici

Olupinu je krenulo vidjeti petero entuzijasta među kojima su istraživači, milijarderi, biznismeni. Vjeruje se da je na njoj izvršni direktor Oceangatea Stockton Rush, zatim je tu i britanski Milijarder Hamish Harding, pakistanski biznismen Shahzada Dawood i njegov sin Suleman te francuski istraživač Henry Nargeolet.