Kao glavni argument za prigovor EK zbog dobne granice za umirovljenje, Mirando Mrsić naveo je to što hrvatski građani žive pet godina manje od prosjeka EU
'Žalit ćemo se EK zbog granice umirovljenja jer živimo kraće'
Vlada će poslati primjedbu Europskoj komisiji na preporuku da Hrvatska prije nego što je bilo planirano podigne granicu umirovljenja na 67 godina, najavio je to ministar rada Mirando Mrsić.
- Kao što znate predložili smo da se od 2030. produžuje postepeno dob za odlazak u mirovinu, do 2038. kada bi i muškarci i žene trebali odlaziti u mirovinu sa 67 godina. Komisija je predložila da se taj period skrati i da se ranije odlazi u mirovinu. Mi smatramo da u ovom trenutku dok nismo usporedili naše mirovine i odnos naših mirovina s trajanjem života da do tada odluka o tome da li treba pomaknuti dob za odlazak u mirovinu ranije ili ne treba biti postponirana. Napomenuli smo da je životna dob hrvatskih građana pet godina kraća nego životna dob građana Europske unije i da ćemo tek negdje 2030. doći na razinu životne dobi građana Unije. Da pomaknemo dob za odlazak u mirovinu ranije doveli bi u nepovoljan položaj građane Hrvatske jer će oni bitno kraće uživati mirovinu nego prosječni građanin EU - pojasnio je Mrsić.
Europski povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost Laszlo Andor kazao je da pregovori o tom pitanju još traju.
- Zadnjih godina komisija nedvosmisleno podržava tu vezu između efektivne dobi odlaska u mirovinu i dužine života. Važna je efektivna dob odlaska u mirovinu za razliku od zakonske. Međutim, postoje i drugi faktori koje treba uzeti u obzir, jedan od njih je razina nezaposlenosti u državi. Ako je razina nezaposlenosti visoka onda, naravno, vrijeme odlaska u mirovinu može biti manje, a isto tako je to vezano uz visinu doprinosa. Ovdje je riječ o pronalaženju ravnoteže i treba uzeti u obzir sve faktore - poručio je.
Nakon sastanka u Vladi istaknuto je da je Komisija uglavnom podržava reforme koje Hrvatska provodi u sektoru socijalne politike i mirovinskom sustavu. Andor je kazao da su napravljeni koraci naprijed uz reforme i po pitanju povlačenja novca iz europskih fondova posebice europskog socijalnog fonda. Podsjetio je da je Komisija za period od sedam godina predvidjela 1,5 milijardi eura za Hrvatsku iz Europskog socijalnog fonda, pri čemu 20 posto tog novca mora biti iskorišteno kao potpora socijalnoj uključenosti. Pozdravio je ideju okupljenja svih socijalnih naknada, ali i podržao učinjeno na pitanju 'Garancija za mlade". Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić najavila je da će do kraja godine u tzv. master shopu biti sve četiri glavne socijalne naknade.