Među razlozima zbog kojih Zagrepčani posjećuju liječnika primarne zaštite na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva...
Zagrepčani žive sve duže, za četiri godine više nego 2003.
Očekivano trajanje života Zagrepčana iznosilo je lani 79,6 godina, što je za gotovo četiri godine dulje nego 2003. godine, kada je bilo 76 godina, a najveći javnozdravstveni problem u Zagrebu su kardiovaskularne i maligne bolesti, pokazuju podaci su iz Zdravstveno-statističkog ljetopisa Grada Zagreba za 2017. godinu, koji je u povodu Svjetskog dana zdravlja u petak predstavljen u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Andrija Štampar".
Kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila te maligne bolesti s naglaskom na rak pluća i rak debelog crijeva izdvojene su kao javnozdravstveni prioriteti u Zagrebu u 2018. godini.
"Iako je zamjetan blagi pad smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, 42 posto smrti od tih bolesti u Zagrebu nas ne može zadovoljiti jer napredne zemlje imaju smrtnost između 25 i 27 posto", kaže ravnatelj Zavoda Zvonimir Šostar.
Veliki problem, dodaje, predstavljaju mentalne bolesti, odnosno depresija, s obzirom da je lani u Zagrebu bilo ukupno 120 samoubojstava. "Zabrinjava što je u populaciji od 15 do 24 godina starosti bilo sedam samoubojstava, dok je u dobnoj skupini od 24 do 39 godina bilo 11 samoubojstava, a to su najproduktivnije skupine. Depresija postaje definitivno vodeća dijagnoza u svijetu", kazao je Šostar.
Hrvati su sve starija nacija
Voditeljica Službe za javno zdravstvo Zavoda Marina Polić Vižintin istaknula je kako su Hrvati sve starija nacija, a Zagrepčani još stariji u odnosu na nacionalne pokazatelje, s udjelom osoba starijih od 65 godina od preko 17,5 posto.
Pritom očekvivano trajanje života muškaraca u Zagrebu iznosi 77 godina, a žena 82 godine.
"Po kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije mi smo vrlo staro stanovništvo, što je razlog da su maligne i kardiovaskularne bolesti prisutnije i da se zbog njih više umire", rekla je Polić Vižintin .
Među razlozima zbog kojih Zagrepčani posjećuju liječnika primarne zaštite na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva, te na trećem mjestu kardiovaskularne bolesti. Najveći broj stanovnika Zagreba biva hospitalizirano zbog karcinoma i bolesti cirkulacijskog sustava, potom slijede duševni poremećaji i poremećaji ponašanja te bolesti probavnog sustava.
To pokazuje da u Zagrebu dominiraju kronične masovne nezarazne bolesti koje imaju zajedničke faktore rizika, a to su nepravilna prehrana, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i nedovoljna tjelesna aktivnost. Stoga bi se promjenom stila života i ranim pregledima moglo pomoći da se bolest niti ne pojavi, a ako se pojavi da je sporijeg tijeka i da ostavlja manje posljedice, rekla je Polić Vižintin.