Fontanama, spomenicima i preskupom žičarom više se ne mogu sakriti trulež grada i potresom razrušeni domovi njegovih građana
KULISE SU PALE
Zagreb trune, a Miki se vadi: Posljednji ples prodavača magle
Najdugovječniji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić će u još jednu bitku za vlast. “Izvana gladac, iznutra jadac” narodna je izreka koja najbolje opisuje stanje grada kojim Bandić vlada 20 godina.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:45
Na površini fontane, vodeni hologrami, žičara skuplja od najskupljih u Europi, skupi spomenici domovini, a ispod površine zastarjeli odvodi koji ne mogu progutati sve jače kiše. Zagrepčani plaćaju najskuplji gradski prirez u državi, 18 posto, a što za to dobivaju - stoji od potresa urušeni centar grada, svaka jača kiša poplavljuje metropolu, kubik vode stoji 19 kuna, dok se u podzemlju polovica te vode gubi. Kupljena je oprema za sortiranje otpada, odvoz smeća nije jeftin, no glavni grad države, europska metropola, još nema ni sortirnicu otpada niti veću kompostanu, ali zato gotovo pa redovito doživljava požare na Jakuševcu. S prosječnom plaćom od oko 6500 kuna, koliko ona iznosi u državi, Zagrepčani za prirez godišnje izdvoje oko 1650 kuna, pri čemu im ni ništa drugo nije “džaba”. Prirez ih godišnje košta koliko i, primjerice, struja, voda, pričuva za stan. Zauzvrat - besane noći kad god pada kiša, strah da će podrumi i stanovi još jednom poplavjeti te da se oni čiji su domovi urušeni u potresu više nikad neće moći vratiti svojim kućama.
Sjaj i bijeda metropole
“Beli Zagreb grad” to odavno više nije. Sad je grad sjaja, s jedne strane, i zapuštenosti s druge.
Prošlo je punih pet mjeseci od jakog potresa u kojemu su, moguće, oštećeni i podzemni odvodni kanali, kojih je više od 1,8 tisuća kilometara. Iako su odgovorni ljudi u Gradu i prije bili svjesni da bi u slučaju potresa do toga moglo doći, još se ne zna je li i koliko potres oštetio podzemlje. Nije bog, kako to voli reći gradonačelnik, odgovoran za potop koji se “njegovu” gradu događa, nego Grad. Krajem srpnja je u Varaždinu, primjerice, palo puno više kiše nego u Zagrebu, no varaždinski je sustav svoju kišu progutao, a Zagreb nije. I sam je Bandić priznao da gradska infrastruktura metropole ne može podnijeti sto litara kiše po četvornome metru, a Varaždin može i 130 litara. Pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić sam je predvidio da bi moglo doći do problema nakon potresa, ali sustav odvodnje nije provjeren. Zagreb, ovako vođen, ide ka kraju, kažu Bandićevi kritičari.
- Živimo u jako zapuštenom gradu, no vidimo to tek kad dođe do nekih elementarnih nepogoda, ove godine mnogobrojnih. Idemo prema dnu, to je jasno - tvrdi Renato Petek, zastupnik u Gradskoj skupštini. Nestvarno je, navodi “banalni” primjer, da će Grad trošiti po 50 eura mjesečno za održavanje svake veće gradske zastave na “banderi”, a plivamo u poplavama.
- Prošli je tjedan raspisan natječaj za održavanje ‘bandera’, prema kojemu će trošak povremene zamjene sajle ili zastave na njoj i trošak povremenog farbanja iznositi oko 50 eura mjesečno. Bez zastava možemo živjeti, bez infrastrukture, koja je nedovoljna i neodržavana - ne možemo - kaže Bandićev kritičar.
Kad su financijski resursi u pitanju, uvjeren je, idemo prema dnu. Da je očito kasa Zagrebačkog holdinga presušila, dodaje, pokazuje i činjenica da ta tvrtka, koja zapošljava 7800 ljudi, prodaje svoje nekretnine na kopnu i moru, odmarališta.
Skupo plaćamo vodu, nije jeftin ni odvoz otpada, za što je nabavljana posebna oprema.
- Čistoća sve skuplja u posebnim kantama i onda, kako je meni kao zastupniku odgovoreno, predaje oporabiteljima. Samo je lani oporabitelju plaćeno 27 milijuna kuna troškova za zbrinjavanje, a ne omane nam redoviti ljetni požar na Jakuševcu, uz tolike plaćene milijune da se to i zbrine kako treba - kaže Petek. Podsjeća na novi, nedavni kredit od 350 milijuna kuna koji je podigao Grad i koji se smatra redovnim godišnjim zaduženjem za kapitalne objekte.
200 milijuna za odvodnju
- Nažalost, dobar se dio toga očito potroši na plaće jer se do kraja godine ne stigne potrošiti na ono što za što je i podignut. Mi nikad, čak ni kao zastupnici, precizno ne uspijemo doznati gdje je potrošen ostatak novca - kaže Petek. Zadužili smo se i na 300 milijuna za sanaciju odvoda i vodovoda, dodaje, no namjenski je potrošeno manje od pet posto tih sredstava.
- Nažalost, sad gledamo rezultate toga, a moguće i zbog posljedica potresa. Pet mjeseci im je trebalo biti dovoljno da vide je li potres uzrokovao situaciju s poplavama. Imaju kamere, imaju metodologiju, u čemu je problem - pita se gradski vijećnik.
S obzirom na rezultate nacionalnih izbora Bandić je, kako dodaje, doveden u situaciju da ovisi o milosti Vlade, no više nema čime Vladu držati u šaci.
- Novac koji je dolazio s državne razine, primjerice za rotor ili za zaduživanje za sljemensku žičaru, su EU sredstva preusmjeravana na Grad. On je očito nesposoban sam privući sredstva. Gradonačelnik više pak ne može privući kvalitetne suradnike koji bi poboljšali stvar. Kadar koji ga okružuje sve je tanji, kao da vide da sve ide svojem kraju - smatra Petek.
Bandić se nada da će mu otvaranje sljemenske žičare pred lokalne izbore, unatoč svim aferama, donijeti nove predizborne poene. A što to zapravo niče u gori zelenoj? Raste labudovski bijela žičara koja će na ne baš tako visokoj Medvednici imati čak i međustanicu. Zato će žičara biti četiri puta skuplja od, primjerice, sarajevske na Trebeviću. Zagrepčani će se voziti za 50 kuna, Sarajlije se voze upola jeftinije. Nije li za tih, gotovo sto milijuna eura, mogla biti sagrađena dječja bolnica u Blatu i zašto se za prirez koji Zagrepčani plaćaju grad ne popravlja, nego ga se samo izvana šminka? Koliko još dugo grad tako može izdržati?
Teret ostaje novoj vlasti
- Ni nakon promjene vlasti promjene neće biti moguće u kratkom roku, previše je kostura u ormaru. Zato će i prirez morati ostati visok, dok se gradske financije ne oporave. Ne znamo što je sve u tom ormaru, jer vidimo kako se troši, i da će teret ostati i budućoj vlasti - kaže Petek. Navodi primjer najma gradskih limuzina koji je uvijek rađen na godišnjoj razini, a sad je prvi put zamišljen na dvogodišnjoj, što znači da dolazi novoj gradskoj upravi kao teret.
- Održavanje Jakuševca isto je rađeno tako da ugovor, težak više od 60 milijuna kuna godišnje, traje do 2023., iako bi veći dio posla mogle obavljati i gradske tvrtke. Jako je puno tereta i za budućnost, primjerice i kredit za novu žičaru, koji će se morati otplaćivati čak 16 godina. Morat će se negdje uštedjeti da bi grad mogao bolje funkcionirati - kaže Petek.
Najveća je prilika uštedjeti na kvalitetnoj javnoj nabavi, da se može prijaviti više tvrtki, a ne kao sad, u 30 posto slučajeva jedna, koja onda može postaviti cijenu koju god želi.
- Ako Bandić ne bude ponovno izabran, bit će to, ako ništa, početak nade za grad, iako će oporavak trajati dugo - kaže zagrebački vijećnik.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
