Zadnja orkanska bura u Splitu uništila je 150 stabala: 'Zasadit ćemo tri tisuće novih, ne brinite'

​Posljednja orkanska bura u Splitu je uništila 150 stabala, najviše na Marjanu, a kad se tome doda 34 tisuće stabala koje je prije nekoliko godina napao potkornjak, Splićani se pitaju što će biti s njihovom zelenom oazom, na što iz Grada odgovaraju kako će Marjan to i ostati jer je počela sadnja tri tisuće stabala.

Iz Grada uvjeravaju da će Marjan i dalje biti zelena oaza, a početkom godine počelo je pošumljavanje.

Inženjer šumarstva iz Javne ustanove Park-šume Marjana Tomislav Milas potvrdio je za Hinu da je posljednja orkanska bura uz ceste i staze kroz Marjan slomila oko 25 stabala, a u samoj šumi stradalo je možda i više od stotinu stabala jer je vjetar neka slomio, a neka izvalio iz korijena.

Prema meteorološkim podatcima, bura je početkom veljače puhala 153 kilometra na sat i načinila veliku štetu.

- Uz pomoć vatrogasaca, djelatnika Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjanom te izvođača šumarskih radova, čistimo stradalo područje, uklanjamo grane i stabla. U snažnom naletu vjetra su uglavnom stradali alepski borovi i čempresi - rekao je za Hinu Milas.

Milas: Kad nakon dugog kišnog razdoblja zapuše orkanska bura, na Marjanu izvali puno stabala

Na Marjanu u pravilu - kad nakon dugog kišnog razdoblja zapuše orkanska bura - ima puno izvaljenih stabala, a sve to ovisi o snazi vjetra, rekao je Milas.

Podsjetio je da je sredinom siječnja na Marjanu počela sadnja tri tisuće stabala kako bi se popunile praznine otpiljenih stabala koje je napao potkornjak, nametnik koji je sasušio borove, uklonjene kako se bolest ne bi širila i na ostala stabla.

Uskoro će se u Park-šumi Marjanu na šest hektara posaditi tri tisuće stabala od kojih je na dva hektara već posađeno tisuću, i to 500 sadnica alepskog bora, 200 pinije, 200 hrasta medunca i sto sadnica česmine. Na ostalim dijelovima još će se saditi i hrast crnika, a na mjestima izloženima suncu alepski bor.

Na pitanje kakvo je trenutačno stanje s potkornjakom, odgovorio je kako, prema posljednjem izvješću Hrvatskoga šumarskog instituta, u Park-šumi Marjanu potkornjak opada i znatno ga je manje nego prije nekoliko godina, pa nema ni znatnije štete. Rekao je da će se na Marjanu iz godine u godinu saditi nova stabla, a svi su ti radovi predviđeni programom gospodarenja.

Osim Park-šume Marjana, u posljednjoj orkanskoj buri štetu su na stablima imali i Parkovi i nasadi, a polomljeno je više od stotinu grana i palo je dvadesetak stabala.

Iako se direktoru Siniši Gašpareviću to čini mnogo, njegovi su ga djelatnici podsjetili kako je prije deset godina bura u Splitu uništila čak 500 stabala.

Velike i stare koštele u Parku Emanuela Vidovića i u samome gradskom središtu kod HNK slomile su se pod jakim udarima bure, što je najteže palo Splićanima koji su tijekom ljetnih vrućih dana uživali u njihovoj hladovini.

- Borovi su malo kritičniji jer su zeleni pa je veća sila nego kod listopadnih stabala. Kako je sada sezona rezidbe, koja krene od studenoga, dosta smo grana otpilili - rekao je i dodao kako bi nastao kaos da to ne čine svake godine.

- Ovo je sada palo ono što nismo stigli obraditi, ali možda je neko stablo bilo i previsoko pa ga nismo mogli dohvatiti. Tu ipak trebamo pomoć alpinista. Ova posljednja bura je bacila sve što je trebalo pasti - istaknuo je direktor Gašparević i podsjetio da nas čekaju još tri marčane bure.

Split dobio pet milijuna kuna za sadnju stabala

- Grad Split se prijavio na natječaj Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i dobili smo sredstva u iznosu od pet milijuna kuna za sadnju stabala. Iako ugovori još nisu zaključeni, to bi se ovu godinu trebalo realizirati. Imamo namjeru posaditi oko 900 stabala, a dobar dio ide na istok grada, na područje Kamena, gdje ćemo s 400 posađenih stabala napraviti mali park - najavio je Gašparević.

Rekao je da od 900 stabala namjeravaju posaditi 50 vrsta, a diverzifikacija, njihova bioraznolikost smanjuje opasnost od budućih šteta. U Splitu zbog loše kvalitete tla tupine imaju problem s teškim propustom vode pa u takvom tlu najbolje uspijeva koštela, pelegrinka, platana, bor i čempres, dodao je.

Nova će stabla posaditi po cijelome gradu pa će grad pod Marjanom imati urbane šume, drvorede i točkaste grupacije stabala. Izgradnjom mreže zelene infrastrukture trebale bi se ublažiti negativne posljedice klimatskih promjena na zdravlje građana i ekosustav grada.

Govoreći o planovima, Gašparević je istaknuo kako bi volio da i dalje povlače novac iz ministarstva i Europske unije, da šire zelene površine po gradu, otvaraju rupe u asfaltu ili betonu i popunjavaju ih zelenilom jer se tako smanjuje globalno zatopljenje.

Volio bi izgraditi staze po zelenim zonama, tako da pješaci hodaju stazama kroz parkove, a na mjestima kojima su prolazili pješaci da prolaze bicikli i romobili.

Marinić: Treba se boriti za svako pojedinačno stablo

Srđan Marinić iz Društva Marjan rekao je kako se uopće ne zna broj stabala u Splitu, a poznato je samo da je na Rivi posađeno 105 palmi.

Podatak o broju stabala bi trebao biti u katastru zelenila grada.

- Nedavno mi se javila firma koja ima dron i mogućnost da njime izmjeri svako stablo promjera deset centimetara. Mislim da je u urbanoj sredini svako stablo važno i trebamo se boriti za svako pojedinačno stablo. Primjerice, Vila Dalmacija ima šest hektara šume, to je 60 tisuća kvadrata, što nije mala površina. O toj se šumi nitko nije brinuo, tek sada je ušla u program gospodarenja - istaknuo je Marinić.

Osim Marjana, Split ima i manja pluća grada u blizini središta - uzvisinu Tursku kulu, nazvanu po obrambenoj kuli. Zemljište je većinom gradsko, a ima i privatnog. Marinić je istaknuo da se ona ne održava redovito te je podsjetio da je do prije koju godinu bila toliko zapuštena da su je građani izbjegavali.

NA DJEČAKA PALA KLUPA Snažna bura radi kaos u Splitu: Morali zatvoriti nekoliko cesta, oštećeno je i više automobila...

Gabrijela Madunić Orlić iz Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce ocijenila je kako Split - kad se izuzme Park-šuma Marjan - ima jako mali udio zelenila, a za hladovinu, mikroklimu i stvaranje kisika jedno novo stablo nije isto što i stablo staro 50 godina.

Smatra da bi se više trebalo ulagati u održavanje starih stabala, a ne isključivo provoditi sječu i saditi nova mlada stabla.