Za upis na fakultet zbrajaju se ocjene, natjecanja i matura

Budući studenti svoje će bodove ostvariti kroz prosjek ocjena u srednjoj školi, rezultate obveznih i izbornih ispita državne mature, rezultate natjecanja i posebnih postignuća te na nekim fakultetima rezultatima dodatnih provjera znanja.

Bodovi

Maksimalni broj bodova koji se može steći u postupku prijava i upisa iznosi 1000, a studijski programi se razlikuju po zahtijevanim razinama obveznih ispita državne mature i udjelu bodova koje nosi pojedini segment bodovanja.

Ocjene iz svih razreda

U većini slučajeva bodovi za upis na fakultet se računaju kao prosjek svih ocjena od prvog do četvrtog razreda srednje škole. Primjereice, za Pravni fakultet u Zagrebu, koji u uvjetima upisa vrednuje ocjene iz srednje škole sa 30 posto bodova učenik koji je sve četiri godine prolazio s 5,00 ostvariti maksimalnih 300 bodova. Učenik kojemu je prosjek svih ocjena 4,2 (što je zapravo 84 posto od prosjeka 5,00) imat će 84 posto od 300 maksimalnih bodova, dakle 252 boda. Neki fakulteti uz prosjek ocjena po razredima gledaju i prosjek ocjena obveznih predmeta na maturi (na primjer Fakultet elektronike i računarstva). Isto tako, Fakultet strojarstva i brodogradnje traži hrvatski jezik na osnovnoj (B) razini, matematiku na višoj (A) te strani jezik na osnovnoj razini (B). 

Položite li i fiziku ili kemiju, dobit ćete i dodatnih 15o bodova (15 posto od 1000). Zanimljivo je da vam za hrvatski i strani jezik neće dati niti boda iako te predmete morate položiti na osnovnoj razini jer bez njih ne možete maturirati. Za matematiku možete dobiti najviše 400 bodova, a za ocjene iz sva četiri razreda još 400. 50 bodova možete dobiti na državna natjecanja. Ukupno – 1000 bodova!

Osnovna i viša razina bodovanja

Prilikom vrednovanja rezultata obveznih predmeta državne mature postoje velike razlike između pojedinih studija. Uglavnom je pravilo da društveni i humanistički studiji matematiku traže na osnovnoj razini, dok su važniji hrvatski i strani jezik koji se većinom traže na višoj razini. Kod tehničkih i prirodnih znanosti je obrnuto, te u ovim područjima veću težinu ima matematika. Izračun bodova po toj osnovi ide sličnom logikom kao i kod ocjena.

Ako se za određeni studij zahtijeva obvezno polaganje izbornog predmeta, na primjer fizike, onda učenik uopće ne može konkurirati za taj studij ako nije položio fiziku. Neki studiji ostavljaju mogućnost polaganja izbornih predmeta, ali oni nisu obvezni. U tom ih je slučaju svejedno dobro položiti jer će na taj način učenik steći dodatne bodove (koji mogu presuditi za upis na popularne studije gdje je velika navala). 

Još neke informacije...

Ako visoko učilište kao uvjet upisa na određeni studijski program traži položen obvezni ispit državne mature na osnovnoj razini (B), za takav se studijski program mogu natjecati i učenici koji su traženi ispit položili na višoj razini (A).

Pri izradi rang-lista za takve studijske programe rezultat postignut na višoj razini (A) vrijedi 60 posto više od istoga rezultata postignutoga na osnovnoj razini (B). Zbog toga, maksimalan broj bodova koji se može dobiti po osnovi toga ispita dobit će samo učenik koji položi ispite na višoj razini (A). Učenik koji položi ispit na osnovnoj razini (B) dobit će najviše 62,5% od maksimalnoga broja bodova. 

Primjerice, 60 bodova postignutih na nekome obveznom ispitu na višoj razini (A) bit će jednakovrijedno kao 96 bodova postignutih na tome istom ispitu na osnovnoj razini (B). Učenik koji položi osnovnu razinu (B) određenoga ispita nema mogućnost prijave za upis na studijski program koji traži položenu višu razinu (A).
Ako učenik dobije nedovoljan (1) na ispitu više razine (A), ne postoji mogućnost da se stečeni bodovi više razine (A) preračunaju u prolaznu ocjenu na osnovnoj razini (B). Ispiti ocijenjeni ocjenom nedovoljan (1) smatraju se nepoloženima.

U slučaju da visoko učilište za određeni studijski program traži polaganje bilo kojega izbornoga ispita ili bilo kojega od nekoliko unaprijed određenih izbornih ispita, a učenik položi više njih, bodovat će se onaj ispit iz kojega je postignut najbolji rezultat(neovisno o tome koliko je izbornih ispita položeno). 
Ako visoko učilište za pojedini studijski program propisuje polaganje neke kombinacije izbornih ispita, potrebno je na mrežnoj stranici www.postani-student.hr pažljivo proučiti na koji se način ti izborni ispiti boduju. 

Učeniku koji je položio dva ili više ispita iz stranih jezika za potrebe rangiranja na studijski program uzet će se najbolji rezultat od položenih ispita, neovisno o tome je li položeni ispit obvezan ili izborni. 

Učeniku koji je u više navrata polagao ispite državne mature, bodovi će se izračunavati na temelju najboljega rezultata kojega je postigao u posljednjoj kalendarskoj godini polaganja. 

Primjerice, ako je učenik u 2013. godini polagao dva puta isti ispit državne mature i jednom postigao 80 posto, a drugi puta 90 posto bodova, dok u 2014. godini učenik nije polagao isti ispit, za bodovanje će se uzeti rezultat od 90 posto. 

Ako učenik ne položi državnu maturu prvi put, ima mogućnost prijaviti ispite državne mature za sljedeći rok, te polagati ispite državne mature ponovno.