Za pohvalu: Zamijenili kredu i ploču modernim laboratorijem

Svakog dana  u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Nekad je to bila obična učionica u kojoj su djeca samo slušala o proizvodnji i kvaliteti hrane. Danas je to vrhunski opremljeni Nutricionistički centar izvrsnosti - proizvodni pogon za obradu jabuka te proizvodnju čipsa, soka i džemova od toga voća. Praktikum iz kojeg je nakon školskog zvona teško istjerati učenike, ali i nastavnike, mladim ljudima najbolja je i doista realna priprema za radno mjesto. Ovi mladi ljudi na svoj posao od prvog dana doći će s bogatim iskustvom.

Zagrebačka Prehrambeno tehnološka škola dobro je iskoristila sredstva iz Europske unije, a partner im je u financiranju bio i Grad Zagreb.

- U malenom priručnom praktikumu pored stare učionice izvodili smo neke najosnovnije vježbe, što smo mogli. Praktičnu nastavu smo većinom provodili u prehrambenim tvornicama u cijelom Zagrebu. Danas je nastava bazirana na praksi upravo u školi. Učenici vide tijek nastanka različitih proizvoda prerađenih od voća i povrća, od početka do kraja - ponosna je profesorica Marija Boras.

A pridružuje joj se i njezin kolega, profesor Džoni Marinčić, koji pomaže učenicima u nastanku slasnih i nutritivno bogatih proizvoda.

- Kabinet je maksimalno iskorišten. Pun je u kontinuitetu od osam sati do zadnjeg školskog sata navečer - kaže. 

Potpuno su modernizirali i svoj kurikulum koji je odobrilo i Ministarstvo obrazovanja, a koje je sad prilagođeniji potrebama tržišta gospodarstva. Projekt je obuhvatio i dodatna usavršavanja nastavnika. Educirani su o novim tehnologijama i metodama u prehrambenoj tehnologiji za održavanje visoke nutritivne vrijednosti hrane te provođenju suvremenih metoda u nastavi. Svaki sat dobivaju drukčiji zadatak.

- Odmah prvi sat profesori su nam objasnili važnost ponašanja u proizvodnom pogonu. Bez kapa, kuta i druge zaštite ne počinjemo s radom. Proizvodnju zdravog čipsa počinjemo pranjem jabuka, potom vadimo sjemenke, režemo ih na komade, a potom slažemo na posebne mreže. Sljedeći korak je da ploške jabuka idu na sušenje. Ono traje od 15 do 17 sati na 65 stupnjeva. Potom ide vaganje i prodaja - kaže maturantica Ana Marija Ačkar (18). Nakon što je čips gotov, u prodaju ne ide prije kontrole u laboratoriju udaljenom samo nekoliko učionica od praktikuma.

- Dobivamo uzorak čipsa. Analizu vršimo sušenjem ili radimo senzorsku analizu. Bitno je odrediti masu uzorka prije i poslije sušenja, odnosno postotak vlage. Posljednjih godinu dana rezultati su nam uvijek po propisima. Nakon testiranja čips je spreman za prodaju - objasnila je Klara Markić iz 4. razreda.

Osim smjera prehrambenog tehničara, koji se bazira najviše na učenju proizvodnje, postoji i nutricionistički smjer na kojem učenici sastavljaju jelovnike određene energetske vrijednosti, rade tablice i izračune hrane koja je najzdravija za određenu skupinu ljudi.

- Kuhamo krem juhe i variva bogata povrćem. Određujemo energetsku vrijednost hrane koju bi trebala jesti djeca, a koju odrasli, zdravi ili bolesni. Obilazili smo i vrtiće, grupe od jedne do tri i od četiri do šest godina. Kreirali smo izgledati menije za njihovu dobnu skupinu i bili su oduševljeni - rekla je maturantica Liberta Bajrić (18).

Iz Prehrambeno tehnološke škole izlaze mladi koji mogu raditi u četiri zanimanja: prehrambeni tehničar, tehničar nutricionist, pekar i mesar. Ova dva posljednja zanimanja su deficitarna kod nas, pa se i stipendiraju od Grada Zagreba.

- Moramo djeci pružiti veće mogućnosti zapošljavanja prilikom izlaska iz škole. Kontaktiramo i s uspješnim poduzetnicima, s nama na nastavi provode cijele dane, govore o svojem iskustvu u poslu. Učenici pitaju sve što ih zanima, a mogu dobiti i ideju kako jednog dana sami proizvoditi te otvoriti svoj biznis i biti samostalniji - objasnila je profesorica mentor Ana Bešlić. Boras dodaje kako je zajedno s kolegama mnogo puta upozoravala na veliku nelogičnost - proizvodimo kadar za zanimanje nutricionist koje uopće ne postoji na tržištu. Kako je to moguće? Za što ih onda točno školujemo?

- Tko je tu zakazao? Na njihova mjesta se zapošljavaju medicinske sestre. To je suludo - kaže Boras. Neprestano djeci pokušava osvijestiti njihovu važnost u društvu i koliko doista mogu pridonijeti.

- Objašnjavam im da u gospodarskoj krizi nitko ne mora kupovati odjeću ili ići redovito frizeru, ali jesti se mora. Također, moderna vremena donose i puno veću brigu o tome što jedemo - objašnjava Boras. 

Kako ne bi sve ostalo samo na jabukama, počeli su raditi i zdrave kekse te džemove od raznog sezonskog voća, a kako svu zaradu ulažu u novu proizvodnju, djeci i profesorima njihov trud plaćaju u palačinkama i pizzama koje kuhaju u školi u sklopu zadruge Kreativa.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.