Lani smo ostvarili negativne prinose za naše članove i najgore rezultate. Ova godina je krenula dobro na globalnom tržištu, a hoće li i nastaviti tako, to je neizvjesno, poručuje sugovornik iz mirovinskih fondova
NEIZVJESNOST JE JOŠ TU:
Za mirovinske fondove je prošla godina bila druga najgora od 2008.: 'Ovu smo otvorili dobro'
Član fonda B, dakle II. mirovinskog stupa, koji je primao cijelo razdoblje prosječnu plaću, od 2002. godine do sada je uplatio 96.533 kune. Danas na računu ima 150.165 kuna. Dakle, zarada za člana koji je od početka bio u sustavu je, unatoč negativnoj godini koju smo imali, 53.632 kune i nitko tko je od početka član nije u minusu. Jedino može sad imati manje netko tko je ušao lani u sustav, ali nitko tko je barem pet, 10 godina u sustavu nema manje nego što je uplatio u II. stup, doznajemo računicu iz krugova obveznih mirovinskih fondova.
No, situacija je i dalje takva da ne raste broj onih koji odlaze u II. mirovinski fond. Čak dapače, od 100 ljudi, njih 70 se u potpunosti vrati u I. stup, što znači da trenutno tek oko 30 posto ljudi bira kombiniranu mirovinu.
- 30 posto zvuči malo, ali nije. II. stup nije rađen da bi se u drugoj godini nešto isplatilo, bilo bi genijalno, ali hrvatsko društvo nije bogato, plaće nisu visoke i uplata od pet posto doprinosa u II. stup ne može čarobno riješiti priču. II. stup će u punoj mjeri pokazati svoje prednosti za one članove koji u njemu provedu cijeli radni vijek, dakle 40 godina, i u tom će slučaju 70-80 posto ljudi imati veću mirovinu samo temeljem tih pet posto - ističe sugovornik, koji ne zna kad bi moglo doći do podizanja uplata u II. stup, što se najavljivalo.
A ističući prošlu, negativnu, godinu, ona je bila teška za sve mirovinske fondove. Inflacija, stezanje monetarne politike, moguća recesija, rat u Ukrajini doveli su do pada dioničkih i obvezničkih indeksa te negativnih prinosa. Naime, indeks svjetskog dioničkog tržišta MSCI World pao je za 19,46 posto, američkog S&P 500 za 19,44, europskog STOXX Europe 600 za 12,89 posto, a našeg Crodexa za 1,94 posto.
- I mi smo, kao i gotovo svi mirovinski fondovi u svijetu, ostvarili negativne prinose za svoje članove. 2022. nam je bila druga najgora godina, od 2008. smo imali najgore rezultate - kaže nam sugovornik.
A podaci pokazuju kako su prinosi u kategoriji A lani pali prosječno 4,12 posto, kategoriji B za 5,04 posto, a u kategorija C za 5,25 posto.
- No, prosječan prinos od početka rada je i dalje dobar i dobra okolnost je da smo ovu godinu dobro otvorili, dionički indeksi su prva dva mjeseca išli gore - ističu iz mirovinskih fondova.
Tako su prinosi fonda A u ova tri mjeseca od 2,5 do 5,5 posto, fonda B od 1,11 do 3,72 posto, a fonda C od 0,07 do 0,56 posto.
- To je dobro, ali ne možemo reći da će tako i nastaviti budući da smo još u okruženju značajne inflacije i u opasnosti da restriktivna monetarna politika može globalnu ekonomiju odvesti prema recesiji, za koju se nadamo da, ako i dođe, neće biti ni duboka ni dugotrajna, a postoji i geopolitički rizik koji uvijek unosi na tržište nervozu i negativne sentimente. U drugoj polovici ožujka uslijedio je šok na tržištima uslijed vijesti o problemima nekoliko banaka u SAD-u i Credit Suiss banke, centralne banke su nastavile dizati kamatne stope, međutim potencijalni utjecaji na gospodarstva nakon ovih događanja su još neizvjesni - govori sugovornik o očekivanjima u ovoj godini.
Uvođenje eura je, dodaje, imalo stabilizirajući efekt na obvezne mirovinske fondove u pogledu smanjenja valutnog i kreditnog rizika, ali i povećanju mogućnosti ulaganja.
Mirovince se, istaknuo je ministar prometa i infrastrukture Oleg Butković, razmatra i za strateške partnere u HŽ Cargu. A iako je još prije dva mjeseca najavio kako će razgovarati s njima o ulaganju u tu državnu kompaniju, doznajemo da ih još nitko nije kontaktirao na tu temu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
