Francuska bi mogla ukinuti potvrde o cijepljenju potkraj ožujka ili početkom travnja

EU: Slaba iskorištenost cjepiva za covid-19 u Africi sve veći problem

Najviši dužnosnici Europske unije poručili su u srijedu da je nakon nedavnog povećanja zaliha u afričkim zemljama glavni problem u borbi protiv pandemije slaba iskorištenost cjepiva protiv covida-19, te su najavili dodatnu pomoć kako bi se taj problem ublažio.

Afričke su zemlje kasnile s kampanjama za cijepljenje u odnosu na bogatije zemlje koje su prve doze cjepiva osigurale krajem 2020. godine.

Iako u zadnjih nekoliko mjeseci broj doza eksponencijalno raste, mnogo zemlje imaju problema s cijepljenjem stanovništva. Primjerice, Kongo i Burundi iskoristili su samo 20 posto dostupnih doza, prema podacima neprofitne svjetske organizacije za cjepiva - Gavi.

''Problem više nije u malom broju donacija'', rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian na konferenciji za medije u Lyonu. ''Problem je u primjeni cjepiva'', dodao je na kraju sastanka na kojem su sudjelovali ministri zdravstva i ministri vanjskih poslova država Europske unije, čiji je domaćin bio Le Drian s obzirom da Francuska predsjeda Vijećem EU.

EU diplomati izjavili su da postoji nekoliko razloga koji otežavaju cijepljenje u Africi, kao što su kratak rok trajanja cjepiva, ograničeni prostori za njegovo skladištenje, loša zdravstvena infrastruktura i neodlučnost građana koji dvoje oko toga hoće li se cijepiti.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će EU uložiti dodatna sredstva za zemlje afričkog kontinenta koje zaostaju prema broju cijepljenih.

''Moramo se još više potruditi ako želimo ubrzati cijepljenje, pogotovo u afričkim državama gdje su stope cijepljenih među najnižim'', izjavila je na konferenciji u glavnom gradu Senegala Dakaru.

Dodala je da će EU izdvojiti još 125 milijuna eura kako bi pomogla zemljama u osposobljavanju medicinskog osoblja i cijepljenju stanovništva. Za tu su svrhu članice Europske unije već  potrošile 300 milijuna eura.

Europska unija želi prenijeti Africi novu poruku koja glasi ''s cjepiva na cijepljenje'', kaže von der Leyen.

Šefica Europske komisije kazala da će EU i dalje slati cjepiva u Afriku. Cilj je dostaviti 450 milijuna doza do ljeta što je tri puta veća brojka od one koja je do sada isporučena.

Primjena cjepiva bit će ključno pitanje na summitu čelnika EU i Afričke unije sljedećeg tjedna u Bruxellesu, rekao je Le Drian.

Gavi, koji je na čelu COVAX-a, najvećeg svjetskog programa za dijeljenje cjepiva, poručuje da postotak iskorištenosti cjepiva protiv covida-19 u devedeset najsiromašnijih zemalja iznosi 67 posto.

No neke afričke zemlje biježe još daleko niže brojke. Zambija, Čad, Madagaskar, Džibuti, Somalija, Burkina Faso i Uganda iskoristile su tek jednu trećinu cjepiva, prema podacima koje je krajem siječnja objavio Gavi.

Samo je 10 posto Afrikanaca do sada cijepljeno protiv covida-19.

Amerikanci planiraju uvesti cijepljenje za djecu mlađu od 5 godina

Američka vlada planira uvesti cijepljenje protiv Covid-19 za djecu mlađu od 5 godina već 21. veljače, prenosi The Guardian.

Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) razmatra davanje odobrenja za korištenje cjepiva Pfizer i BioNTech u dobnoj skupini iako ono nije ispunilo ključni cilj u kliničkom ispitivanju djece od dvije do četiri godine.

Proizvođači lijekova su na zahtjev FDA-e dostavili podatke koji podupiru autorizaciju kako bi odgovorili na hitne potrebe javnog zdravlja u toj dobnoj skupini.

Vanjski savjetnici FDA-e trebali bi se sastati 15. veljače kako bi razgovarali o tome treba li preporučiti regulatoru da odobri cjepivo.

Sabor u četvrtak raspravlja prijedlog da Vlada provjeri Mostove potpise

Saborski zastupnici u četvrtak će sjednicu nastaviti raspravom o prijedlogu Odbora za Ustav i Poslovnik da se Vladu zaduži da provjeri broj i vjerodostojnosti potpisa prikupljenih za Mostove referendumske inicijative Odlučujmo zajedno i Dosta je stožerokracije.

Odbor je prihvatio prijedlog Bože Petrova (Most) da se u prebrojavanje potpisa uključe i najmanje po dva predstavnika svake inicijative, ali nije prihvatio njegov prijedlog da odredi rok u kojem se potpisi trebaju prebrojati.

Razuman je rok barem onoliko koliko je trebalo inicijativama da prebroje potpise, a to je 30 dana, rekao je Petrov i poručio kako je Mostov cilj da se čim prije počne s prebrojavanjem potpisa i što prije organizira referendum.

Odbor, odnosno većina u njemu, odlučili su brojanje potpisa povjeriti Vladi iako je oporba zagovarala da se to prepusti Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) kao neovisnom tijelu.  

Most je potpise prikupljene za raspisivanje referenduma kojima se traži ukidanje covid potvrda i "stožerokracije", tj. prebacivanje ovlasti s Nacionalnog stožera na Sabor, predao u Sabor 24. siječnja.

Zastupnici će raspraviti i prijedloge Vlade o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje te imenovanju dijela članova Upravnog odbora te Agencije.

Vlada predlaže da se dužnosti članova Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje razriješe Vlatko Cvrtila koji je bio imenovan na prijedlog Vijeća veleučilišta i visokih škola te Nediljko Jerković iz reda studenata koji je bio  imenovan na prijedlog Hrvatskoga studentskog zbora.

Za članove Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje Vlada je predložila da se imenuju Damir Jugo na prijedlog Vijeća veleučilišta i visokih škola te Neven Pintarić, iz reda studenata.

Prosvjedi u Kanadi: 13. dan blokade, zabrinutost za gospodarstvo

Trinaestog dana prosvjeda u Kanadi raste zabrinutost za gospodarske posljedice pokreta vozača kamiona koji ne slabi unatoč prvim informacijama o popuštanju epidemioloških mjera u nekim dijelovima zemlje.

Osim što su krajem siječnja, kada je počela pobuna protiv epidemioloških mjera, zauzeli prometnice u glavnom gradu Ottawi, vozači kamiona i njihovi pristaše žele udariti na gospodarstvo paralizirajući i neke glavne trgovinske rute.

Blokada mosta Ambassador na granici sa Sjedinjenim Državama koja traje od ponedjeljka pojačala je napetost.

"Nezakonite blokade moraju prestati", poručio je u srijedu na Twitteru Francois-Philippe Champagne, ministar industrije. Taj je prolaz "važan" za opskrbu Kanade, istaknuo je, dodajući da o njemu "ovise tisuće radnika i tvrtka".

Taj viseći most koji Ontario povezuje s Detroitom u SAD-u, presudan je za automobilsku industriju, ali i za američke bolnice u kojima radi velik broj medicinskog osoblja iz Kanade.

"Blokada na kanadskoj granici prijeti opskrbnim lancima koji su već oslabljeni zbog nestašice i kašnjenja povezanog s pandemijom", rekao je za AFP Brian Kingston, predsjednik Kanadske udruge proizvođača automobila, zatraživši prekid prosvjeda.

Oko 40.000 ljudi svakodnevno prolazi tim mostom i preveze se robe u vrijednosti 323 milijuna američkih dolara.

U srijedu ujutro na terenu je vladala potpuna paraliza. Odgovarajući na novinarska pitanja u srijedu ujutro premijer Justin Trudeau se držao već poznatih izjava: "Razumijem da su ljudi umorni i nezadovoljni", ali "krizu ćemo svladati ako se cijepimo i slušamo znanost".

U Ottawi, središtu prosvjeda, stanje je isto već 13 dana: stotine kamiona još su na brežuljku oko zgrade parlamenta i ispred ureda Justina Trudeaua.

U utorak su pokrajine Saskatchewan i Alberta (u središtu) priopćile da odustaju od covid potvrda, ocijenivši da "korist od njih nije veća od troška". Quebec je prvi put od uvođenja restrikcija zbog širenja omikron varijante najavio iscrpan plan popuštanja mjera u budućnosti.

Ovaj kanadski pokret prozvan u početku "konvoj slobode" bio je isprva usmjeren protiv odluke po kojoj se vozači kamiona moraju cijepiti ako žele prijeći granicu s SAD-om. No ubrzo se prometnuo u prosvjede protiv epidemioloških mjera i protiv vlade.

Smanjene razlike u razvijenosti, ali covid-19 teže pogodio siromašne članice EU-a

Novo izvješće Europske komisije pokazuje da je kohezijska politika EU-a pridonijela smanjenju razlika u razvijenosti između bogatih i siromašnih regija, ali i da je pandemija covida-19 teže pogodila siromašne.

“Pandemija je povećala rizik od nejednakosti u EU-u, a kohezijska politika jedan je od naših glavnih alata za borbu protiv tog trenda i ulaganje u ljude”, izjavio je povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit.

Schmit i povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira predstavili su u srijedu osmo izvješće o koheziji. Svake tri godine Komisija objavljuje Izvješće o koheziji koje daje sveobuhvatnu sliku stanja socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije u EU, koristeći se širokim rasponom pokazatelja, kao što su prosperitet, zaposlenost, razina obrazovanja, dostupnost i upravljanje.

U izvješću stoji da će se zahvaljujući sredstvima iz kohezijskih fondova, BDP po stanovniku u slabije razvijenim regijama do 2023. povećati za do 5 posto te da su za 3,5 posto smanjene razlike  BDP-a po stanovniku između 10 posto najnerazvijenijih i 10 posto najrazvijenijih regija.

Međutim, pandemija covida-19 teže je pogodila slabije razvijene regije. Višak smrtnosti, to jest stopa smrtnosti iznad normalne, iznosio je 17 posto u manje razvijenim regijama između ožujka 2020. i srpnja 2021. U najbogatijim područjima ta je stopa iznosila 12 posto.

Učinci pandemije na gospodarstvo najveći su bili u južnim regijama koje ovise o turizmu. U odnosu na 2019., broj noćenja turista u mjesecima nakon ožujka 2020. smanjen je za 90 posto.

Velike su razlike u pristupu širokopojasnom internetu, koji je znatno manje dostupan u manje razvijenim i ruralnim područjima. U gradovima dvije od tri osobe imaju pristup brzom internetu, a u ruralnim područjima samo jedna od šest osoba.

U izvješću su zemlje članice podijeljene prema zemljopisnom kriteriju i prema stupnju razvijenosti.

U istočne članice spadaju Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka. Južne su članice Grčka, Španjolska, Italija, Cipar, Malta i Portugal, a sjeverozapadne Belgija, Danska, Njemačka, Irska, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Finska i Švedska.

Po stupnju razvijenosti, najmanje razvijene su Bugarska, Grčka, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska i sve one imaju bruto nacionalni dohodak ispod 75 posto prosjeka EU-a.

Umjereno razvijene zemlje s bruto nacionalnim dohotkom između 75 i 90 posto prosjeka EU-a su Češka, Estonija, Cipar, Malta, Portugal, Slovenija i Slovačka.

I visokorazvijene zemlje s bruto nacionalnim dohotkom od najmanje 90 posto prosjeka pa naviše su Belgija, Danska, Njemačka, Irska, Španjolska, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Finska i Švedska.

Od 2001. slabije razvijene regije istočne Europe sustižu ostatak EU-a. Međutim, mnoge su regije sa srednjim dohotkom i slabije razvijene regije, posebno u južnom i jugozapadnom dijelu EU-a, istodobno pretrpjele gospodarsku stagnaciju ili pad.

Iako se konvergencija među državama članicama ubrzala, istodobno su se povećale unutarnje regionalne razlike u brzorastućim državama članicama. Dok veća urbana središta brzo rastu, ruralna područja se prazne i zaostaju.

Izvješće pokazuje da zaposlenost raste, s tim da su regionalne razlike veće nego u razdoblju prije 2008.

Broj osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti smanjio se za 17 milijuna u razdoblju od 2012. do 2019.

Stanovništvo EU-a sve je starije i u narednim će se godinama broj stanovnika početi smanjivati. U 2020. je 34 posto stanovništva EU-a živjelo u regiji čiji se broj stanovnika smanjuje. Predviđa se da će u 2040. ta brojka dosegnuti 51 posto.

Kohezijska politika postala je važniji izvor ulaganja. Financijska sredstva iz kohezijskih fondova porasla su s 34 posto ukupnih javnih ulaganja u programskom razdoblju 2013.-2020. na 52 posto u programskom razdoblju 2014. – 2020.

“U izvješću su mapirana područja za koja države članice i regije moraju učiniti više i ostvariti bolje rezultate. To nam omogućuje da iz prošlosti izvučemo pouke kako bismo se bolje pripremili za buduće izazove. Moramo ubrzati donošenje i provedbu programa kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. kako bismo mogli nastaviti podupirati regije u oporavku od pandemije, u potpunosti iskoristiti prelazak na zelenu i digitalnu Europu te ostvariti dugoročni rast”, izjavila je Ferreira.