WC u Avenue Mallu u Zagrebu: Sapun je bio pun bakterija...

Uredan, čist, nema gužve, evidencijska lista čišćenja redovito popunjenja. Nismo ni oprali ruke, a kraj nas je stajala čistačica i poprskala umivaonik kako bi ga oprala. Unijela je kanistar sa sapunom i dotočila ga u spremnik.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

02:07

Javni zahodi Arena centar, avenue mall, city center one | Video: 24sata/pixsell

Malo prije nego što je čistačica ušla, stručnjakinja s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar uzela je u sterilnu posudu uzorak sapuna radi bakteriološke analize. U kontroliranim uvjetima prenijela ga je na zavod. U samo mililitru sapuna dokazali su ekstremnih 30 milijuna bakterija, kvasaca i plijesni.

VELIKA INSPEKCIJA 24SATA U javnim zahodima u Zagrebu moglo bi se čak i jesti s poda

- To je zaista ekstremno velik broj mikroorganizama. Prema europskom vodiču za takve proizvode, preporučeno je da ukupan broj bakterija ne treba prelaziti 1000 kolonija po mililitru - govori dr. Ivančica Kovaček, voditeljica Odjela za mikrobiološke analize iz Štampara. Gotovo je nevjerojatno što u tako velikom broju bakterija nije bio niti jedan patogen, kao što su salmonela, stafilokok, Escherichia coli...

- Nismo izolirali niti jednu koloniju enterobakterija, među koje spadaju i neki od ovih patogena - rekao je i Zdenko Mlinar, pomoćnik voditeljice Odjela na zavodu. Iako smo slali upit i pokušali ih telefonom dobiti, nitko iz Avenue Malla nije odgovorio niti je komentirao rezultate analize.

24sata u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar proveli inspekciju javnih toaleta, među njima i u tri trgovačka centra u Zagrebu. U pratnji stručnjaka uzeli smo briseve s površina toaleta i uzorke sapuna.

Stručnjaci sa zavoda nisu mogli utvrditi je li iz izvor ovako velikog broja bakterija u sapunu sam sapun ili su korisnici svojim rukama nanijeli bakterije na spremnik sapuna te su se one namnožile.

Bez patogena u centrima

- A ako su uvjeti povoljni, svakih 20 minuta iz jedne bakterije namnoži se još jedna. Zato treba paziti i na higijenu samih spremnika za sapun te na njoj treba poraditi i u ovom slučaju. Bakterije itekako mogu preživjeti u sapunu, makar bio antibakterijski i zato spremnik treba nekad potpuno isprazniti, jednostavno ga dobro oprati i tek onda utočiti novi sapun – kaže Mlinar.

Tijekom naše inspekcije uspjeli smo slikati kanistar iz kojeg je čistačica dotočila sapun (fotografija desno). Na njemu je pisalo da je antibakterijski. U ženskom WC-u u Avenue Mallu uzeli smo i brisove WC daske, tipke na kotliću, kvake u kabini i sušila za ruke. Tu su rezultati bili izvanredni. Na svim brisovima bilo je manje od 10 kolonija neopasnih bakterija. Radi usporedbe - u kubičnome metru zraka neprestano ima između 10 i 15 kolonija.

-  Ne znam kako čiste taj WC, ali rade to vrlo dobro - kaže Mlinar. Teoretski, na tim površinama mogla se rezati salama i sve bi bilo OK jer je bakterija taj dan bilo manje nego što je dozvoljeno u kuhinji restorana.

Uzeli smo i bris ruku stručnjakinje sa zavoda koja je koristila zahod te je na njenim rukama bilo 200 kolonija nakon što ih je oprala. Bile su čiste i bez patogena.

Isti smo dan obišli i Arena Centar u Zagrebu. Uzeli smo uzorak sapuna iz muškog WC-a i u njemu je bilo manje od 1000 kolonija bakterija, ništa patogeno. Podsjetimo, europska preporuka za sapune smatra da je do 1000 kolonija u sapunu u redu. Stručnjaci sa zavoda objašnjavaju zašto je važno raditi bakteriološke analize u sapunima.

- Nažalost, tijekom godina na zavod su nam stizali uzorci sapuna koji bi iz tvornica dolazili puni bakterija, čak patogena. Ruke nakon takvih sapuna bile bi prljavije nego prije pranja – rekao je Mlinar.

A brisovi daske u njihovu WC-u, tipke kvake na kabini i tipke sa spremnika za sapun pokazali su manje od 10 kolonija po četvornom centimetru, što je izvanredan rezultat. Bris ruku novinara nakon korištenja bio je također manji od 10 kolonija i s takvim rukama može se doslovce raditi u slastičarnici. Rezultati brisova njihovih površina pokazali su da je to najčistiji toalet koji smo posjetili, a bili smo u njih sedam.

I u Areni smo sreli čistačicu, a prostor je bio čist, bez mirisa i ugodan. Iz tog centra odgovorili su kako se toaleti čiste svakih sat vremena, a kad je “špica”, i češće. Na godinu ih posjeti oko 9 milijuna kupaca, pa bi dnevni prosjek bio oko 25.000.

Slična situacija bila je u City Centeru One West, čiji su rezultati također dobri, ali je ipak bilo neznatno više kolonija u brisovima.

 - I stanje bi na kraju dana bilo gore nego u prvom dijelu dana kad su se brisovi radili – kaže Mlinar. No iz City Centera su odgovorili da svoje toalete čiste svakih sat vremena, a na udarne dane i češće. Tako da se situacija pred kraj dana vjerojatno ne bi puno pogoršala ako se čisti jednakim intenzitetom. Odgovorili su kako su tijekom 12 godina, koliko su u Hrvatskoj, posjetitelji uvijek na visoko mjesto stavljali urednost i čistoću toaleta te da su također naglašavali da im je to važan segment posjeta centru.

A na udarne dane kroz centar prođe i 30.000 kupaca. U prosječnom danu potroše 21 veliku rolu toaletnog papira, 13.260 listova papirnatih ručnika i oko pet litara tekućeg sapuna.

Sapuni mogu imati bakterije

Podsjetimo, jučer smo objavili kako su brisovi WC-a na Glavnom kolodvoru u Zagrebu pokazali postojanje stafilokoka na dasci za WC u ženskom toaletu. Ništa alarmantno jer bakterijske kolonije nisu bile velike, ali tu bi trebalo poraditi na higijeni, smatraju stručnjaci i ruke treba obavezno prati nakon toaleta.

Također, na istome mjestu u sapunu su izolirali 5000 kolonija neopasnih bakterija, ništa zabrinjavajuće, ali i tu treba poraditi na higijeni spremnika za sapun.

Stručnjake sa zavoda zapravo je oduševilo što su rezultati brisova iz javno dostupnih toaleta uglavnom bili puno bolji nego što su očekivali, a kao kritična točka pokazali su se zapravo sapuni.

- Oni nisu tu samo da lijepo mirišu, trebaju i obaviti svoj posao, a ne da su ruke prljavije nego prije pranja - rekao je Mlinar.

Razbili mit o sušilima za ruke

Brisove smo uzimali sterilnim štapićima umočenim u sterilnu fiziološku otopinu. U baždarenom hladnjaku i na kontroliranoj temperaturi prenijeli smo ih na zavod, kao i uzorke sapuna koje smo uzeli u sterilnim posudama. Stručnjaci su brisove nacijepili na hranjivu podlogu koja se radi od krvi konja.

Potom su analizirali bakterijske kolonije, a to su zapravo točkice koje se uočavaju na hranjivoj podlozi. Kolonije se broje u jednome mililitru, gramu ili centimetru kubičnom nekog uzorka, i to je priznata međunarodna jedinica u mikrobiologiji.

Stručnjaci s Nastavnog zavoda Dr. Andrija Štampar imaju metode pomoću kojih mogu otkriti doslovce i jednu koloniju patogenih bakterija. Naša analiza razbila je i mit da su sušila za ruke rasadnici bakterije jer su naše analize pokazale da na njima ima mnogo manje bakterija nego, primjerice, na dječjim kockama za igru.