U samo mililitru sapuna dokazali su ekstremnih 30 milijuna bakterija, kvasaca i plijesni. Prema europskom vodiču, preporučeno je da ukupan broj bakterija ne treba prelaziti 1000 kolonija po mililitru
VELIKA INSPEKCIJA 24SATA
WC u Avenue Mallu u Zagrebu: Sapun je bio pun bakterija...
Uredan, čist, nema gužve, evidencijska lista čišćenja redovito popunjenja. Nismo ni oprali ruke, a kraj nas je stajala čistačica i poprskala umivaonik kako bi ga oprala. Unijela je kanistar sa sapunom i dotočila ga u spremnik.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:07
Malo prije nego što je čistačica ušla, stručnjakinja s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar uzela je u sterilnu posudu uzorak sapuna radi bakteriološke analize. U kontroliranim uvjetima prenijela ga je na zavod. U samo mililitru sapuna dokazali su ekstremnih 30 milijuna bakterija, kvasaca i plijesni.
- To je zaista ekstremno velik broj mikroorganizama. Prema europskom vodiču za takve proizvode, preporučeno je da ukupan broj bakterija ne treba prelaziti 1000 kolonija po mililitru - govori dr. Ivančica Kovaček, voditeljica Odjela za mikrobiološke analize iz Štampara. Gotovo je nevjerojatno što u tako velikom broju bakterija nije bio niti jedan patogen, kao što su salmonela, stafilokok, Escherichia coli...
- Nismo izolirali niti jednu koloniju enterobakterija, među koje spadaju i neki od ovih patogena - rekao je i Zdenko Mlinar, pomoćnik voditeljice Odjela na zavodu. Iako smo slali upit i pokušali ih telefonom dobiti, nitko iz Avenue Malla nije odgovorio niti je komentirao rezultate analize.
24sata u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar proveli inspekciju javnih toaleta, među njima i u tri trgovačka centra u Zagrebu. U pratnji stručnjaka uzeli smo briseve s površina toaleta i uzorke sapuna.
Stručnjaci sa zavoda nisu mogli utvrditi je li iz izvor ovako velikog broja bakterija u sapunu sam sapun ili su korisnici svojim rukama nanijeli bakterije na spremnik sapuna te su se one namnožile.
Bez patogena u centrima
- A ako su uvjeti povoljni, svakih 20 minuta iz jedne bakterije namnoži se još jedna. Zato treba paziti i na higijenu samih spremnika za sapun te na njoj treba poraditi i u ovom slučaju. Bakterije itekako mogu preživjeti u sapunu, makar bio antibakterijski i zato spremnik treba nekad potpuno isprazniti, jednostavno ga dobro oprati i tek onda utočiti novi sapun – kaže Mlinar.
Tijekom naše inspekcije uspjeli smo slikati kanistar iz kojeg je čistačica dotočila sapun (fotografija desno). Na njemu je pisalo da je antibakterijski. U ženskom WC-u u Avenue Mallu uzeli smo i brisove WC daske, tipke na kotliću, kvake u kabini i sušila za ruke. Tu su rezultati bili izvanredni. Na svim brisovima bilo je manje od 10 kolonija neopasnih bakterija. Radi usporedbe - u kubičnome metru zraka neprestano ima između 10 i 15 kolonija.
- Ne znam kako čiste taj WC, ali rade to vrlo dobro - kaže Mlinar. Teoretski, na tim površinama mogla se rezati salama i sve bi bilo OK jer je bakterija taj dan bilo manje nego što je dozvoljeno u kuhinji restorana.
Uzeli smo i bris ruku stručnjakinje sa zavoda koja je koristila zahod te je na njenim rukama bilo 200 kolonija nakon što ih je oprala. Bile su čiste i bez patogena.
Isti smo dan obišli i Arena Centar u Zagrebu. Uzeli smo uzorak sapuna iz muškog WC-a i u njemu je bilo manje od 1000 kolonija bakterija, ništa patogeno. Podsjetimo, europska preporuka za sapune smatra da je do 1000 kolonija u sapunu u redu. Stručnjaci sa zavoda objašnjavaju zašto je važno raditi bakteriološke analize u sapunima.
- Nažalost, tijekom godina na zavod su nam stizali uzorci sapuna koji bi iz tvornica dolazili puni bakterija, čak patogena. Ruke nakon takvih sapuna bile bi prljavije nego prije pranja – rekao je Mlinar.
A brisovi daske u njihovu WC-u, tipke kvake na kabini i tipke sa spremnika za sapun pokazali su manje od 10 kolonija po četvornom centimetru, što je izvanredan rezultat. Bris ruku novinara nakon korištenja bio je također manji od 10 kolonija i s takvim rukama može se doslovce raditi u slastičarnici. Rezultati brisova njihovih površina pokazali su da je to najčistiji toalet koji smo posjetili, a bili smo u njih sedam.
I u Areni smo sreli čistačicu, a prostor je bio čist, bez mirisa i ugodan. Iz tog centra odgovorili su kako se toaleti čiste svakih sat vremena, a kad je “špica”, i češće. Na godinu ih posjeti oko 9 milijuna kupaca, pa bi dnevni prosjek bio oko 25.000.
Slična situacija bila je u City Centeru One West, čiji su rezultati također dobri, ali je ipak bilo neznatno više kolonija u brisovima.
- I stanje bi na kraju dana bilo gore nego u prvom dijelu dana kad su se brisovi radili – kaže Mlinar. No iz City Centera su odgovorili da svoje toalete čiste svakih sat vremena, a na udarne dane i češće. Tako da se situacija pred kraj dana vjerojatno ne bi puno pogoršala ako se čisti jednakim intenzitetom. Odgovorili su kako su tijekom 12 godina, koliko su u Hrvatskoj, posjetitelji uvijek na visoko mjesto stavljali urednost i čistoću toaleta te da su također naglašavali da im je to važan segment posjeta centru.
A na udarne dane kroz centar prođe i 30.000 kupaca. U prosječnom danu potroše 21 veliku rolu toaletnog papira, 13.260 listova papirnatih ručnika i oko pet litara tekućeg sapuna.
Sapuni mogu imati bakterije
Podsjetimo, jučer smo objavili kako su brisovi WC-a na Glavnom kolodvoru u Zagrebu pokazali postojanje stafilokoka na dasci za WC u ženskom toaletu. Ništa alarmantno jer bakterijske kolonije nisu bile velike, ali tu bi trebalo poraditi na higijeni, smatraju stručnjaci i ruke treba obavezno prati nakon toaleta.
Također, na istome mjestu u sapunu su izolirali 5000 kolonija neopasnih bakterija, ništa zabrinjavajuće, ali i tu treba poraditi na higijeni spremnika za sapun.
Stručnjake sa zavoda zapravo je oduševilo što su rezultati brisova iz javno dostupnih toaleta uglavnom bili puno bolji nego što su očekivali, a kao kritična točka pokazali su se zapravo sapuni.
- Oni nisu tu samo da lijepo mirišu, trebaju i obaviti svoj posao, a ne da su ruke prljavije nego prije pranja - rekao je Mlinar.
Razbili mit o sušilima za ruke
Brisove smo uzimali sterilnim štapićima umočenim u sterilnu fiziološku otopinu. U baždarenom hladnjaku i na kontroliranoj temperaturi prenijeli smo ih na zavod, kao i uzorke sapuna koje smo uzeli u sterilnim posudama. Stručnjaci su brisove nacijepili na hranjivu podlogu koja se radi od krvi konja.
Potom su analizirali bakterijske kolonije, a to su zapravo točkice koje se uočavaju na hranjivoj podlozi. Kolonije se broje u jednome mililitru, gramu ili centimetru kubičnom nekog uzorka, i to je priznata međunarodna jedinica u mikrobiologiji.
Stručnjaci s Nastavnog zavoda Dr. Andrija Štampar imaju metode pomoću kojih mogu otkriti doslovce i jednu koloniju patogenih bakterija. Naša analiza razbila je i mit da su sušila za ruke rasadnici bakterije jer su naše analize pokazale da na njima ima mnogo manje bakterija nego, primjerice, na dječjim kockama za igru.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
