Trump pokrenuo žestoke udare na jemenske hutiste, 31 mrtav. Zemlje EU pričaju o vojnom roku

 Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je u subotu velike vojne napade protiv jemenskih hutista, koje podržava Iran, zbog njihovih napada na brodove u Crvenom moru, ubivši najmanje 31 osobu na početku udara za koje se očekuje da će trajati mnogo dana.

Trump je također upozorio Iran, glavnog podržavatelja hutista, da mora odmah prekinuti podršku toj skupini. Rekao je, bude li Iran prijetio Sjedinjenim Državama, "Amerika će vas smatrati potpuno odgovornima i nećemo biti ljubazni u vezi s tim!"

Iran je u nedjelju nazvao "barbarskim" smrtonosne američke udare protiv hutista i rekao da "snažno osuđuje" napad.

Iran "snažno osuđuje barbarske zračne napade koje su izvele Sjedinjene Države", stoji u priopćenju iranske diplomacije, koja žali zbog "desetaka smrti i ozljeda", uključujući "nevine jemenske žene i djecu".

Glavni zapovjednik Iranske revolucionarne garde reagirao je u nedjelju rekavši da su hutisti neovisni i da sami donose strateške i operativne odluke.

"Upozoravamo naše neprijatelje da će Iran odgovoriti odlučno i destruktivno ako svoje prijetnje provedu u djelo", rekao je Hosein Salami državnim medijima.

Američki udari - za koje je jedan američki dužnosnik rekao Reutersu da bi mogli trajati tjednima - predstavljaju najveću američku vojnu operaciju na Bliskom istoku otkako je Trump preuzeo dužnost u siječnju. 

Trump: Pakao će se sručiti na vas

Počeli su u trenutku kada su Sjedinjene Države pojačale pritisak sankcijama na Teheran pokušavajući ga dovesti za pregovarački stol oko njegova nuklearnog programa.

"Svim hutističkim teroristima - vaše vrijeme je isteklo i vaši napadi moraju prestati, počevši od danas, pakao će se sručiti na vas kao ništa prije!" Trump je objavio pišući poruku velikim slovima na svojoj platformi Truth Social.

Najmanje 31 osoba je ubijena, a 101 osoba ozlijeđena u američkim udarima, većinom žena i djece, rekao je Anis al-Asbahi, glasnogovornik ministarstva zdravstva kojim upravljaju hutisti, u ažuriranoj objavi o stanju u nedjelju.

Politički ured hutista opisao je napade kao "ratni zločin".

"Naše jemenske oružane snage u potpunosti su spremne odgovoriti na eskalaciju eskalacijom", stoji u priopćenju.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao je Sjedinjene Države da prekinu napade na jemenske hutiste, priopćilo je u nedjelju rusko ministarstvo vanjskih poslova. Lavrov je telefonski razgovarao s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom, priopćilo je ministarstvo.

Stanovnici Sane rekli su da su udari pogodili zgradu u uporištu hutista.

"Eksplozije su bile žestoke i potresle su četvrt poput potresa. Prestravile su naše žene i djecu", rekao je Reutersu jedan od stanovnika koji se predstavio kao Abdulah Jahia.

Udari su također bili usmjereni na vojne položaje hutista u gradu Taizu na jugozapadu Jemena, rekla su u nedjelju dva svjedoka u tom području.

Još jedan udar na elektranu u gradu Dahjan u Sadi izazvao je nestanak struje, izvijestila je televizija Al-Masira rano u nedjelju. Dahjan je mjesto gdje se Abdul Malik al-Huti, zagonetni vođa pokreta, često sastaje sa svojim posjetitelima.

Solidarnost s Gazom

Hutisti, oružani pokret koji je preuzeo kontrolu nad većim dijelom Jemena u proteklom desetljeću, pokrenuli su desetke napada na brodove uz jemensku obalu iz solidarnosti s narodom Gaze pod izraelskim zračnim i kopnenim napadima kojemu su uskraćeni hrana, voda i razorene sve bolnice.

Napadi hutista na brodove počeli su u studenom 2023., remeteći globalnu trgovinu i prisiljavajući američku vojsku na skupu kampanju presretanja projektila i bespilotnih letjelica koje su uništile zalihe američke protuzračne obrane.

Glasnogovornik Pentagona rekao je da su hutisti napali američke ratne brodove 174 puta i komercijalna plovila 145 puta od 2023. 

Prethodna američka administracija predsjednika Joea Bidena nastojala je smanjiti sposobnost hutista da napadnu plovila, ali je ograničila razmjere akcije SAD-a.

Američki dužnosnici, govoreći pod uvjetom anonimnosti, kažu da je Trump odobrio agresivniji pristup.

Središnje zapovjedništvo američke vojske, koje nadzire trupe na Bliskom istoku, opisalo je subotnje napade kao početak operacije velikih razmjera diljem Jemena.

Napade u subotu djelomično su izveli borbeni zrakoplovi s nosača zrakoplova Harry S. Truman koji se nalazi u Crvenom moru, rekli su dužnosnici.

"Napadi hutista na američke brodove i zrakoplove (i naše trupe!) neće se tolerirati; i Iran, njihov dobročinitelj, upozoren je", napisao je ministar obrane Pete Hegseth na X-u.

"Okončajte podršku izraelskom genocidu i terorizmu"

Iransko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je napade na Jemen kao "grubo kršenje načela Povelje Ujedinjenih naroda i temeljnih pravila međunarodnog prava", u izjavi koju su prenijeli državni mediji.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči rekao je da američka vlada "nema ovlasti niti smije određivati iransku vanjsku politiku".

"Okončajte podršku izraelskom genocidu i terorizmu", rekao je u objavi X-u rano u nedjelju.

U utorak su hutisti rekli da će nastaviti s napadima na izraelske brodove koji prolaze Crvenim morem i Arapskim morem, kroz tjesnac Bab al-Mandab i Adenski zaljev, čime je okončano razdoblje relativnog mira koje je počelo u siječnju prekidom vatre u Gazi.

Američki napadi uslijedili su samo nekoliko dana nakon što je Trump dostavio pismo iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Hameneiju, tražeći razgovore o iranskom nuklearnom programu.

Hamenei je u srijedu odbacio održavanje pregovora sa Sjedinjenim Državama.

Zabrinute zbog mogućeg američkog povlačenja s kontinenta i trogodišnjeg rata Moskve protiv Ukrajine, europske zemlje raspravljaju o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka kako bi pojačale svoju obranu suočene s ruskom agresijom. 

Invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu 2022. je Europu zatekla nespremnu, a zabrinutost glede snage NATO-a je dodatno povećana nakon što je američki predsjednik Donald Trump napravio zaokret u transatlantskom sporazumu, kazavši da se Europa mora sama pobrinuti za vlastitu sigurnost.

Vojni analitičari i europske vlade se slažu da je prijetnja od ruske agresije stvarna i to u većoj mjeri nego prije tri godine.

"Ruska vojska je danas veća i bolja nego 24. veljače 2022. Rusi imaju neprijateljske namjere prema baltičkim zemljama i istočnom krilu Europske unije", kazao je Alexandr Burilkov, istraživač na politološkom institutu sveučilišta u Heidelbergu.

Prema istraživanju izrađenom za think tank Bruegel i njemački institut Kiel, a u kojem je Burilkov bio suautor, Europi bi moglo trebati dodatnih 300.000 vojnika kako bi odvratila rusku agresiju i to pored 1,47 milijuna aktivnih vojnih djelatnika.

"Novačenje bi moralo igrati ulogu u tako velikim brojkama novih vojnika", kazao je.

Od Pariza do Varšave, vođe nastoje povećati izdvajanja za obranu s obzirom na prijetnje Sjedinjenih Američkih Država da će povući svoja sigurnosna jamstva za Europu.

No, mnoge zemlje, uključujući Francusku i Britaniju, imaju poteškoća s privlačenjem i zadržavanjem vojnika.

Ponovno uvođenje neke vrste vojnog roka, obveznog ili dobrovoljnog, moglo bi biti još teže.

Prema anketi YouGov, većina ljudi u Francuskoj (68 posto) i Njemačkoj (58 posto) podupire obveznu vojnu službu za mlade.

Talijani i Britanci su podijeljeni, a većina Španjolaca (53 posto) joj se protivi.

No, istraživanja također pokazuju da mnogi Europljani nisu spremni braniti svoje zemlje na bojištu.

"U liberalnom društvu, nametanje vojne obaveze je postalo gotovo nemoguće implementirati", kazala je Benedicte Cheron, francuska stručnjakinja koja proučava veze između društva i oružanih snaga.

"Dokle god ne postoji invazija na teritorij, prihvaćanje političke cijene za uvođenje sankcija za one koji se ne odazovu na poziv (u vojsku) čini se nezamislivim".

'Poticaji'

Nakon hladnog rata, većina europskih zemalja je ukinula obvezan vojni rok.

Svega devet zemalja, Grčka, Cipar, Austrija, Švicarska, Danska, Estonija, Finska, Norveška i Turska, ga nikada nisu suspendirale.

Litva je ponovo uvela vojnu službu 2015., godinu dana nakon što je Rusija anektirala Krim.

Švedska je to učinila 2017., a Latvija 2023.

No, s obzirom na političku i ekonomsku cijenu, većina od pet europskih članica NATO-a koje najviše izdvajaju za obranu, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Poljska, ne namjerava vojnu službu učiniti obaveznom.

No, Poljska, koja je vojni rok ukinula 2008. nedavno je najavila namjeru da od 2027. počne nuditi vojnu obuku za 100.000 civila godišnje. Program će biti dobrovoljan, no vlasti planiraju sustav "motivacija i poticaja", kazao je premijer Donald Tusk.

Vjerojatno sljedeći njemački kancelar Friedrich Merz je rekao da podržava ponovno uvođenje jednogodišnje obaveze tijekom kojeg bi mladi ljudi mogli obavljati vojnu ili civilnu službu.

U Velikoj Britaniji, posljednji ročnici su demobilizirani 1963., a vlada ne namjerava promijeniti svoju politiku.

"Ne razmatramo novačenje, no, naravno, najavili smo veliko povećanje izdvajanja za obranu", kazao je britanski ministar za međuvladine odnose Pat McFadden.

U Francuskoj, gdje je obvezna vojna služba ukinuta 2001., predsjednik Emmanuel Macron traži načine da potakne mlade ljude da se prijave.

Macron je u izjavama za novinare objavljenima u subotu rekao da Francuska više nema "logistiku" da ponovo uvede obveznu službu, no da želi "razmotriti načine da mobilizira civile" te će u narednim tjednima pružiti više pojedinosti.

Ponovno uvođenje vojnog roka "bi značilo transformaciju velikog dijela vojske u centre za obuku", kazao je francuski vojni povjesničar Michel Goya.

Talijanski ministar obrane Guido Crosetto je isključio mogućnost ponovnog uvođenja vojne službe, no podržava pričuvne snage.

'Podjela istok-zapad'

Istraživači kažu da bi se zapadnoeuropski političari trebali ugledati na nordijske i baltičke zemlje, a osobito Finsku i Švedsku.

Finska, koja dijeli dugu granicu s Rusijom i koju je Sovjetski Savez napao 1939., ima jednu od najvećih pričuvnih snaga u Europi.

"Podjela istok-zapad i dalje predstavlja problem. Malo ljudi u zapadnoj Europi je spremno boriti se", kazao je Burilkov.

Uvjeravanje Europljana da se dobrovoljno prijave će iziskivati promidžbene kampanje, rekao je.

"Također postoji veza između toga misle li ljudi da mogu pobijediti u ratu i žele li služiti, stoga bi dramatično poboljšanje europskih vojnih sposobnosti ulilo više povjerenja u njih".

Goya je rekao da su Europljani odjednom iznenađeni svojom ranjivošću.

"Tek kada se plima spusti, saznajete tko je plivao gol", kazao je.

"Američko more se povlači, a mnoge europske zemlje govore sebi da su, na koncu, malo izložene".

SAD i Rusija u razgovorima, Europa uz Ukrajinu...

Američki državni tajnik Marco Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov telefonski su razgovarali u subotu i "raspravljali o sljedećim koracima" u pregovorima za okončanje rata u Ukrajini, objavio je State Department. Dvojica ministara "raspravljala su o sljedećim koracima nakon nedavnih sastanaka u Saudijskoj Arabiji i složili su se nastaviti raditi na obnovi komunikacije između Sjedinjenih Država i Rusije", rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce.

Nije iznijela detalje o datumu sljedećeg kruga pregovora između Sjedinjenih Država i Rusije pod okriljem Saudijske Arabije.

Otkako se u siječnju vratio u Bijelu kuću, Trump je isticao da želi završetak trogodišnjeg sukoba.

Unatoč nedavnim napetostima između predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog, Kijev je načelno pristao na bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Država, ako Moskva prekine napade u istočnoj Ukrajini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nije pristao na kakvo primirje, već je umjesto toga postavio uvjete koji premašuju one u dogovoru SAD-a i Ukrajine.

Prijedlog o prekidu vatre Trumpova tima dolazi u trenutku kada Rusija ima zamah na mnogim područjima fronte u Ukrajini.

U subotu je tridesetak čelnika zemalja i organizacija koje podupiru Ukrajinu, tijekom virtualnog samita u organizaciji Londona, odlučilo izvršiti "kolektivni pritisak" na Rusiju, za koju sumnjaju da želi nastaviti rat, kako bi je natjerali da prihvati primirje.

"Lopta je u ruskom dvorištu", koja će se "prije ili kasnije morati upustiti u ozbiljne razgovore", izjavio je britanski premijer Keir Starmer, prema kojem je Vladimir Putin "taj koji pokušava odgoditi" stvari.

Starmer je rekao da će Putin na kraju morati "doći za stol".

Vojni čelnici iz oko 30 zemalja sastali su se 11. ožujka u Parizu kako bi razgovarali o planovima za mirovne snage u Ukrajini, a sastat će se ponovno u četvrtak u Britaniji.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u subotu na udruženu akciju kako bi se osiguralo da Rusija prihvati predloženi prekid vatre.

"Ovo je trenutak istine jer ako se Rusija iskreno ne posveti miru, predsjednik Trump će pooštriti sankcije i odmazdu, a to će potpuno promijeniti dinamiku", rekao je Macron francuskim regionalnim novinama u intervjuu objavljenom u subotu navečer.

"Rusija mora jasno odgovoriti i pritisak mora biti jasan, u suradnji sa Sjedinjenim Državama, kako bi se postigao prekid vatre", rekao je u izjavi za AFP.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da Rusija mora pokazati da je "spremna podržati primirje koje vodi ka pravednom i trajnom miru".

Ali Zelenski je upozorio da Rusija želi postići "jači položaj" vojno prije bilo kakvog prekida vatre, više od tri godine otkako je izvršila invaziju na Ukrajinu.

Oni žele poboljšati svoju situaciju na bojnom polju, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.

Starmer i Macron rekli su da su voljni poslati britanske i francuske snage na teren u Ukrajini, ali nije jasno žele li druge zemlje učiniti isto.

Rusija je odbacila ideju da takvi vojnici djeluju kao mirovne snage u Ukrajini.

Ali Macron je u subotu rekao: "Ako Ukrajina zatraži da savezničke snage budu na njezinom teritoriju, nije na Rusiji hoće li to prihvatiti ili ne."

Starmer je rekao da pozdravlja svaku ponudu podrške koaliciji, povećavajući izglede da bi neke zemlje mogle doprinijeti logistici ili nadzoru.

Borbe se nastavljaju, a Moskva je ovaj tjedan povratila dijelove zemlje u pograničnoj regiji Kursk.