Vujčić o financijskoj stabilnosti i uvođenju eura: Inflacija bi se ove godine mogla još ubrzati...

- Ove godine smo od početka imali revizije prognoze stope rasta BDPa, iz mjeseca u mjesec revizija ide dolje. Što se tiče inflacije, ona iznenađuje iz mjeseca u mjesec rastom. Dinamika rasta cijena se usporava, ali inflacija i dalje raste. Porast cijena, a onda i revizija prognoze rasta BDPa su u korelaciji s porastom cijena sirovina na međunarodnom tržištu. Tržište u ovom trenutku očekuje da ce cijena nafte padati. Ona je pala s vrha koji se dogodio za vrijeme početka rata u Ukrajini. Trebala bi pasti i cijena metala u drugoj polovici ove godine i prvom tromjesečju iduće godine. Očekujemo visoku stopu rasta BDP-a za Hrvatsku, u ovom trenutku očekujemo da će biti 5,5% što je znatno vise od ostalih prognoza. Očekujemo još snažniju stopu rasta nego što smo imali u prvom kvartalu, a u trećem kvartalu, obzirom na turizam, očekujemo snažnu stopu rasta. Dolasci su negdje na razini 2019. međutim cijene su znatno više što upućuje na rekordnu sezonu.

U četvrtom kvartalu očekujemo usporavanje, dakle u početku 2023.godine, ovisno o energetskom tržištu i embargu na uvoz plina iz Rusije koji ce dovesti do recesije. Tržište rada prati gospodarski zamah, nastavak pada stope nezaposlenosti, očekujemo to i ove godine i iduće. Očekujemo da ce stopa nezaposlenosti biti oko 6%, sto možemo uspoređivati sa zemljama koje imaju fleksibilnije tržište rada nego Hrvatska. Zaposlenost nastavlja rasti, imamo više otvorenih radnih mjesta nego nezaposlenih, taj dio nedostatka radne snage se rješava uvozom radne snage što očekujemo da će se nastaviti povećavati. Plaće snažno rastu, u privatnom sektoru znatno jače nego u javnom sektoru.

PRESTAT ĆE KUPOVATI Ured predsjednika predložit će nove mjere za inflaciju: 'Mjera se odnosi na 785.000 ljudi'

Privatni sektor je postao veći lider, imamo situaciju u kojoj sindikati traže rast plaća u javnom sektoru kakav je u privatnom. No realno je rast plaća u negativnom teritoriju jer je stopa inflacije velika, odnosno plaće ce vrijediti manje. Očekujemo da neto inozemni dug padne na nulu u 2023.godini, što je jako bitno za rejting zemlje. Rekordna turistička sezona će takva biti zbog viših cijena, a broj turista je skoro kao 2019.kad su cijene bile manje. Danas su cijene 30-40 posto više nego što su bile 2019. Ljudi su spremni platiti znatno više cijene za usluge nego što je to bilo prije pandemije što utječe i na način formiranja stope inflacije.

MARIĆ O NOVIM MJERAMA: 'Sve je na stolu pa i vaučeri za gorivo. Razmatra se sve, ne bih ništa još sada prejudicirao'

Inflacija raste, u petom mjesecu je bila 10,8 posto. I daje je posljedica rasta cijena energenata i prehrane, no počela se širiti i na ostale proizvode. Tri četvrtine proizvoda ima stopu inflacije višu od 5 posto. Stopa inflacije će nastaviti rasti iznad 11 posto, nakon ljeta bi trebala lagano početi padati, glavni bazni efekt bismo trebali vidjeti u prvom kvartalu 2023. kad možemo očekivati značajniji pad stope inflacije. Rizici više inflacije su da će ove cijene za koje očekujemo da će padati - cijene energenata i hrane, nastaviti rasti. To može biti posljedica geopolitičke situacije, rata u Ukrajini, embarga na plin. Problemi u opskrbnim lancu su se nastavili zbog lockdowna u Kini, gdje je on i dalje na snazi, imaju zero covid politiku. Postoje dva mehanizma koja utječu na porast stopa inflacije: utjecaj promjena cijene na promjene cijene, drugi je elastičnost promjene cijena na promjenu plaća - što vise rastu plaće, rastu i cijene. Očekujemo da je prosječni rast za 2022. 9,6 posto. Imamo prve naznake smanjenja cijene sirovina, vozarina, naznaku da Kina neće nastaviti s tvrdim lockdownom. Ako se to nastavi, brze ćemo se oporaviti - rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić na brifingu o financijskoj stabilnosti.

Trziste nekretnina

Ciklus rasta nekretninskih cijena, sad smo u petogodišnjem razdoblju rasta cijena nekretnina, najveći porast je u Zagrebu. Jedan razlog su niske kamatne stope, programsko financiranje kredita, ubrzavanje inflacije i rastući interes stranaca. 50 posto transakcija na tržištu nekretnina je niskogotovinske i nisu kreditirane kupnje nekretnina što znači da kupuju nekretnine iz štednje. Cijene nekretnina rastu i oni koji imaju štednju kupuju dodatne nekretnine, a mladi koji moraju kupiti prvu nekretninu su u problemu. Onda se država nalazi ponukana da im pomogne mjerama, kao sto je to APN. Subvencija uzrokuje rast cijena i sve to skupa dovodi do kruga rasta cijena koja uz inflaciju dobiva dodatni poticaj. Imamo dodatan interes stranaca zbog eurozone i Schengena, ono što bi trebalo funkcionirati u suprotnom smjeru je rast kamatnih stopa.  Idući tjedan ECB kreće s ciklusom povećanja kamata što će utjecati na zaoštravanje financiranja.

REKORDNA INFLACIJA Stopa inflacije prešla je 10 posto i mogla bi nastaviti rasti: 'Stat će kada novac bude skuplji'

Kod nas je strukturni višak likvidnosti izrazito velik, i dalje oko 60 milijardi kuna. S pričuvom od 21 milijardu eura ulazimo u eurozonu. Mali dio toga ide u ECB, s ostalim dijelom mi upravljamo što nam otvara bolje mogućnosti upravljanja financijskim rizicima jer nestaje najveći rizik, a to je tečajna stopa. Što se tiče kreditiranja, ove godine vidimo snažan porast rasta plasmana poduzećima i zdravi rast kreditiranja stanovništva, i dalje u uvjetima povijesno niskih kamata. Prosječna kamata na stambene kredite je 2,7 posto i tu ostaju, nema razloga za rast. Uvođenje eura je važno i korisno u situacijama krize, kamatne stope banaka u zemljama koje nisu uvele euro su značajno više, Mađarska je na 7,6 posto, Poljska oko 6 posto, a valute su im i dalje pod snažnim pritiskom tržišta. U Hrvatskoj to nije slučaj, tečaj kune se nije pomaknuo, a ni kamatne stope. Razlog za to je ulazak u eurozonu. U ovoj krizi nismo morali intervenirati ni približno kao na proljeće 2020.godine. 

Odluke sa sjednice Savjeta i odluke guvernera

Donijeli smo odluku o smanjenju stope obvezne pričuve s 9 na 5 posto i od 14.12. s pet na jedan posto. Ukupan učinak je oslobađanje 34,2 milijarde kuna.

U prosincu dokidamo obvezu držanja minimalnih deviznih potraživanja što bankama oslobađa 5 milijardi eura. Ova druga odluka je značajnija jer time omogućavamo bankama da smanje troškove u niskim kamatnim stopama, rekao je na brifingu guverner HNB-a Vujčić.