Vučić: Ako nas napadnu, gotovi su! Thaqi: I za to smo spremni

Što se zbiva na Kosovu i zašto je situacija naglo eskalirala?

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

02:16

specijal i dalje je napeto na kosovu | Video: RTS

Pije otprilike 11 godina Kosovo je proglasilo neovisnost, točnije 17. veljače 2008. Od onda je Kosovo priznato kao nezavisna država od strane 113 UN članica (UN ima ukupno 193 članice).

Kosovo je danas članica nekoliko međunarodnih organizacija kao što su MMF i Svjetska banka, ali ne i Ujedinjenih naroda.

Zanimljiv je podatak kako su dvije UN članice inicijalno priznale Kosovo da bi zatim povukle svoje priznanje - riječ je o afričkoj državi Burundi i južnoameričkoj državi Suriname.

Burundi je pak odlučio odustati od priznavanja Kosova za vrijeme posjete ministra vanjskih poslova Srbije, Ivice Dačića.

- Ovo pokazuje koliko je krhka nezavisnost Kosova - kazao je tada Dačić. 

Akciji koju su Specijalne jedinice Kosovske policije (ROSU) jutros započele na sjeveru Kosova u kojoj je ranjeno najmanje troje ljudi. 

Svakako nije slučajnost to što je akcija kosovske policije na sjeveru bila tik nakon što je u Skupštini Srbije započela rasprava o Kosovu, u kojoj je srbijanski predsjednik u dugom govoru rekao kako je došlo vrijeme izbora 'između slatkih laži i gorke istine' o Kosovu i upozorio da će Srbija izgubiti sve ako ne postigne kompromis s Albancima.

Sjednica je prekinuta u ponedjeljak oko 22 sata, a nastavljena je jutros. Dok kosovske vlasti tvrde da je riječ o policijskoj akciji koja se po nalogu Tužiteljstva u Prištini izvodi zbog borbe protiv organiziranog kriminala, ali srpski dužnosnici smatraju da je cilj zastrašivanje srpskog stanovništva, dok neki zahtijevaju vojnu akciju Srbije.

Pokretanje videa...

01:37

specijal kosovo uhićuje srbe na sjeveru države

Jedan od glavnih uzroka je to što Srbija i dalje ne prihvaća činjenicu da nema svoju povijesnu pokrajinu KOSMET. Albanci čine većinu stanovništva, osim deset općina u kojima su Srbi većina. Četiri općina ih je na samom sjeveru Kosova, uz samu granicu sa Srbijom.

Najveći grad u tom predjelu je Kosovska Mitrovica koja je podijeljena u dva dijela rijekom Iber. U gradu su 2004. godine izbili žestoki sukobi koji su se proširili čitavim Kosovom, u kojima je poginulo najmanje osam ljudi. Neredi su ponovo izbili četiri godine kasnije, kada je poginuo jedan policajac.

U gradu važnu ulogu ima KFOR (mirovne snage UN-a kojih na Kosovu ima oko 3500) kojima se smanjuju ovlasti kako bi ih prenijeli na lokalne vlasti. 

Danas je u tom problematičnom dijelu Kosova ponovo došlo do sukoba. Akcija je počela u 6:10 sati, u sve četiri općine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova

U općini Zubin potok došlo je do žestoke razmjene vatre između pripadnika ROSU-a i više zasad nepoznatih ljudi. U pucnjavi je ranjen jedan kosovski specijalac, dok ih je nekoliko ozlijeđeno. Albanski mediji su prenijeli da je uhićeno 19 ljudi. Od kojih je sedmero osumnjičeno za kriminalne radnje i krijumčarenje robe, među kojima dvojica visokih policijskih službenika i četvorica carinika. 

Upali sa 73 vozila na sjever Kosova, još 50 čeka u južnoj Mitrovici. Do sada je potvrđeno uhićenje 23 osobe srpske nacionalnosti. Riječ je pripadnicima snaga kosovske policije. Srbi nisu raspolagali nikakvim oružjem, Albanci pucaju bojevom municijom preko glava Srba koji su protestirali. Kad ne pronađu onoga koga su htjeli uhititi, sve po kući lome. Srbija će pobijediti - grmio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Skupštini. 

S druge strane kosovske vlasti imaju blažu retoriku. 

Premijer Kosova Ramush Haradinaj na Twitteru je objavio da je akcija protiv organiziranog kriminala, te pozvao građane da ostanu mirni. Haradinaj je odgovorio i Vučiću, pozvavši ga da se okrene europskim vrijednostima i da prestane prizivati ratne sukobe i bol. 

Dok je predsjednik Kosova Hashim Thaqi uzvratio Vučiću istom mjerom:

- Naše su institucije spremne za sve. Vučić je u panici jer ne može imati kontrolu na Kosovu - rekao je Thaqi. 

Valja napomenuti da se već dulje vremena, u međunarodnim krugovima, raspravlja o opasnoj raspodijeli teritorija između Kosova i Srbije. 

Naime, Srbija bi tim dogovorom trebala dobiti sjever Kosova, dok se zauzvrat odriču svog teritorija u južnoj Srbiji, tj. Preševske doline u kojoj su većina Albanci. 

Drugi glavni razlog koji sprječava stabilizaciju odnosa između Prištine i Beograda su vodeće političke stranke. 

Imajući na umu da su na vlasti stranke koje birački bazen pune na nacionalističkim temama. U Srbiji je Aleksandar Vučić koji na svim izborima pohara glasove na Kosovu, ali među stanovništvom, dok su na vlasti na Kosovu bivši vojnici koji su se profilirali upravo kroz ratne sukobe. 

Ako bi obje strane, kako sami tvrde, dogovor, nacrt sporazuma bi već biti na stolu. Dosadašnji fokus samo na potpise političkih lidera  na raznim sastancima nije davao željene rezultate. Pred vlastima u Beogradu i Prištini je težak zadatak. Ali ne smijemo izgubiti iz vida da je trajni i održiv sporazum moguć samo uz većinski pristanak građana obiju država.

Isto tako, povijesni sukobi između različitih nacija se ne rješavaju preko noći. Imamo primjere Cipra, Južne Osetije i Abhazije u Gruziji, Pridnjestrovlja u Moldaviji, Donbasa i Krima u Ukrajini, Nagorno Karabaha u Azerbejdžanu.