Vršnjačko nasilje je u porastu, problemi se gomilaju, kao i uvrede: 'Zvali su je ruski tenk...'

Gotovo svaki tjedan u medije se probije mučna priča o vršnjačkom nasilju. Prošli tjedan dva su maloljetnika u Samoboru pretukla na ulici kolegu iz srednje škole koju pohađaju. Tjedan dana prije toga sličan slučaj u Trogiru, mladića su vršnjaci pretukli metalnom šipkom na igralištu. Iz još jedne zagrebačke škole očajni roditelji najavljuju bojkot nastave jer dječak u razredu maltretira druge.

Nakon napada u OŠ Prečko pojačana je zaštita škola od upada izvana, no vršnjačko nasilje kao da ne jenjava. U medije stižu najteži slučajevi, ali među mladima su ružne situacije svakodnevne. Posebno je problematično online nasilje "pojačano" tehnologijom, društvenim mrežama, komunikacijskim kanalima svih vrsta. Škole nikako tome ne mogu stati na kraj, a roditelji zahtijevaju konkretnija rješenja.

Pokretanje videa...

03:24

Vršnjačko nasilje crteži učenika | Video: učenici grada zagreba

A kako to izgleda u dječjoj svakodnevici, na panelu u organizaciji Grada Zagreba ispričali su učenici 7. i 8. razreda sedam zagrebačkih škola u kojima se od prošlog polugodišta provodi pilot-projekt Akcijskog plana za prevenciju vršnjačkog nasilja u Zagrebu. Ovih dana počinje provedba u još 20 škola.

- Uvrede se odnose na izgled, nacionalnost... Grupe učenika, recimo, hodaju za nekim koga maltretiraju, snimaju ga... Koriste izraze 'ruski tenk', 'muslimanka', objavljuju se videi s porukama poput: 'Život je težak, ali ti si još teži'... Poručuju da ih nitko neće spriječiti - govori nam Zara, učenica 8. razreda iz OŠ Vinka Žganeca.

Ona i drugi kažu nam kako je elektroničkog nasilja vrlo mnogo, od svakakvih komentara, poruka, plašenja, vrijeđanja, bullyinga. Većinom na TikToku, Instagramu, Snapchatu, chatovima.

- U okviru ovog programa s nama razgovaraju učitelji, psiholozi, pedagozi, provode radionice i drže predavanja o tome kako prevenirati nasilje, zašto to nije dobro... Učimo što treba napraviti, kome treba prijaviti, to nam puno pomaže - dodaje Zara.

SURADNJA S UNICEF-OM U 20 zagrebačkih osnovnih škola kreće program prevencije vršnjačkog nasilja

Sve više poziva Hrabrom telefonu

No online nasilje je ozbiljan problem. Hana Hrpka iz Hrabrog telefona ističe da primaju sve više poziva vezano za elektroničko nasilje.

- Zabrinjava nas što je taj broj poziva i dalje malen u odnosu na ono što znamo da djeca proživljavaju na internetu. Djeca nam najčešće govore kako nemaju povjerenja da se nešto može promijeniti i da im netko može pomoći - ističe ona.

Na pitanje kako roditelji mogu primijetiti da se nešto događa Hana Hrpka odgovara:

- Povlačenje u sebe, zatvaranje u sobu, kod žrtve možemo vidjeti da izbjegava korištenje elektroničkih medija, a kod djeteta koje ga čini još i veće korištenje. Mogu primijetiti i da je dijete agresivnije prema drugima, da se nastavnici žale na njegovo ponašanje, da je agresivno prema životinjama.

'Roditelji uopće ne znaju o čemu se radi'

No online nasilje je ozbiljan problem. 

“Akcijski plan za prevenciju vršnjačkog nasilja u Gradu Zagrebu 2024-2026." Grad Zagreb izradio je u suradnji s UNICEF-om. U projekt su uključeni savjetnici i mentori Savjetovališta "Luka Ritz", koji će raditi s nastavnicima, djecom i roditeljima. Program se temelji na ranijem projektu UNICEF-a "Stop nasilju među djecom", od 2003. do 2012., u oko 300 škola u Hrvatskoj. U 185 škola, pokazalo je istraživanje, nasilje se smanjilo za 50 posto.

Jedan od uključenih u provedbu je i Dušan Borić iz Savjetovališta "Luka Ritz". Ističe kako je upravo online nasilje u ogromnom porastu u odnosu na sve druge vrste nasilja.

- Djeca koja nam se obraćaju najviše se žale da odrasli rijetko uočavaju online nasilje. Ono je djelomično skriveno, van kontrole, roditelji često nemaju kontrolu nad njihovim uređajima, aplikacijama. Žale se i da odrasli uopće ne znaju što obuhvaća to online nasilje, to se vidi i po komentarima članaka, primjerice. To se smatra normalnim, ali isto spada u nasilje. Moraju se uključiti i roditelji, potrebna je komunikacija, djeca moraju imati povjerenje u odrasle, od roditelja, do razrednice, pedagoga, psihologa, a mi odrasli moramo stalno učiti. I mi moramo znati reagirati i provesti pravu intervenciju - ističe za 24sata.

Prava intervencija je, dodaje, utvrditi činjenice, je li to zaista tako, ili je to dio dječje šale iz koje je ispala ružna situacija.

- I mi odrasli moramo paziti što gdje govorimo. Škola ima svoje mjere, opomene, ukori. Važno je zvati roditelje, vrlo skoro, ne kroz mjesec dana. Neke se stvari moraju prijaviti odmah Zavodu i policiji, tad roditelji moraju biti upoznati i onda idu pravne procedure. No zlostavljač i od roditelja mora čuti da mu ponašanje nije u redu, zašto to nije u redu, da je povrijedio, da li će biti uključen u tretman psihologa itd - pojašnjava Borić. 

LAKŠE JE OZLIJEĐEN Vršnjačko nasilje u Trogiru: Dvojica maloljetnika metalnom šipkom pretukla su trećeg

Educirat će i spremačice i kuharice

Velik dio nastavnika priznaje da ne zna reagirati u situacijama vršnjačkog nasilja, pa smo pitali kakve su smjernice mentora.

- Naglasak je na edukaciji nastavnika, ali i svih zaposlenika škole - kuharica, spremačica, oni trebaju dobiti poruku - nasilje se jednostavno ne tolerira. I to ćemo kroz tu edukaciju širiti - uspostaviti određena pravila koja obuhvaćaju općenito ponašanje koja su uspostava bitnih vrijednosti - da je okolina bude sigurna i poticajna. - zaključuje Borić.

Poražavajući rezultati

Akcijski plan usvojila je Gradska skupština, a temeljen je da dubinskom istraživanju koje je proveo tim Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. Kako ističu u Gradu Zagrebu, cilj je bio izraditi plan koji će biti temeljen na konkretnim podacima, a istraživanja će se redovito ponavljati.

Sudjelovalo je 2080 učenika iz OŠ, 5189 učenika iz SŠ. 2614 roditelja, te 712 odgojno-obrazovnih djelatnika. Istraživanje je dalo prilično poražavajuće podatke: 

- Čak 75% učenika/ca izjasnilo se kako je doživjelo verbalno nasilje, koje je i najučestalije, i to u obliku ogovaranja, govorenja ružnih riječi, te ismijavanja;

- Nešto više od 50% njih, dakle, polovica učenika, priznaje da su i sami činili verbalno nasilje;

- Skoro trećina roditelja osnovnoškolaca smatra kako im je dijete bilo žrtva nasilja, a manje od 5% roditelja smatra da im je dijete bilo počinitelj vršnjačkog nasilja.

- Manje od 15% roditelja srednjoškolaca smatra da im je dijete bilo izloženo, a više od 95% ih smatra da im dijete nije počinitelj vršnjačkog nasilja;

- Oko 30% odgojno-obrazovnih djelatnika ne zna kako postupiti prema počinitelju, dok ih više od 25% ne zna kako postupiti prema žrtvi.

Važno je uključiti 'promatrače'

Roditelji traže jasnija i konkretnija rješenja. No mnogi se ne uključuju u preventivne programe škola, a često ne surađuju ni u konkretnim slučajevima. Voditeljica Odjela za zaštitu djece Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Martina Tomić Latinac, kazala je kako je njihov program u Zagrebu usmjeren na načelo "odgovor cijele škole".

- Škole se ne mogu same s tim suočavati. Zato im dovodimo vanjske stručnjake mentore. Najviše radimo s djecom, da ih osnažimo, a posebno promatrače. 60% njih kaže da im je vrlo žao kad vršnjaci trpe nasilje, ali ne znaju kako im pomoći - zaključila je Martina Tomić Latinac.