Ovaj antički spomenik zanimljiv je i zbog činjenice da je u navedenu crkvu najvjerojatnije ugrađen u renesansnom razdoblju i svojevrsna je aktivna negacija antike, kaže konzervator Željko Bistrović
Vrijedno otkriće u crkvi: U srcu Rijeke pronađen antički kamen
Vrijedno otkriće Konzervatorskog odjela u Rijeci, kamen iz antičkog doba, pronađeno je tijekom kontinuirane obnove riječke župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (Vela crikva/Assunta), tj. nedavne sanacije krova crkve. Pretpostavlja se kako je navedeni antički kamen služio kao podnožje križa na krovu svetišta.
– Kamen je pronađen tijekom ovogodišnje obnove krova koji je prokišnjavao, a vlaga prijetila oštetiti i ono što je već obnovljeno. Kako je on završio na krovu, ne znamo, no pretpostavljamo da je tijekom postavljanja križa na svetište on trebao imati neko postolje - kazao je mons. Francetić.
- Kako je riječ o vremenima kada nije bilo električne struje i drugih pomagala, pretpostavljamo da su za postolje križa koristili ostatke starih građevina - dodajući kako obnova crkve traje već 30-tak godina, a riječ je o statičkim konzervatorskim radovima koji su vrlo zahtjevni.
Konzervator Željko Bistrović ističe kako je ovaj antički spomenik pronađen "in situ", tj. bio je ugrađen u krovište iznad apside. Jedan je od rijetkih "in situ" antičkih spomenika pronađenih u Rijeci, a vrijedan je i zbog svoje simbolike, ikonografije i namjene.
– Na njemu se nalaze dva dupina prepletenih repova i između njih trozubac, inače simboli Neptuna, vladara mora. Taj motiv iz antike pojavljuje se i u ranom kršćanstvu te kasnije ponovo u renesansi i baroku. Najvjerojatnije je kao piramidalni završetak stajao na nekom nadgrobnom spomeniku - priča.
- Ovaj vrijedan spomenik pripada akvilejskom kulturnom krugu, jer paralele koje smo pronašli vežu se za Akvileju i Manfalcone. Naime, uspoređujući ovaj kamen i reljef na njemu sa sličnim nalazima na području sjevernog Jadrana, posebno u antičkoj Akvileji, utvrđeno je da je izvorno bio gornji dio nadgrobnog spomenika iz rimskog doba. Pretpostavlja se da je postavljen kao nosač križa u razdoblju renesanse, tijekom obnove crkve nakon venecijanskog razaranja tadašnje Rijeke - istakao je Bistrović.
Poveznica boga mora Neptuna i Bogorodice je u tome što je ona i zaštitnica pomoraca, štuje se kao Stella Maris i posvećene su joj brojne župne crkve obalnih i otočnih župnih crkvi.
- Osim toga, ovaj antički spomenik zanimljiv je i zbog činjenice da je u navedenu crkvu najvjerojatnije ugrađen u renesansnom razdoblju i svojevrsna je aktivna negacija antike, zaključuje Bistrović.
Ovom prilikom mons. Franetić prisjetio se pokojnog senjskog biskupa mons. dr. Mile Bogovića rekavši da je kao profesor povijesti često naglašavao da kad se nešto radi u crkvama i župnim uredima, potrebno je biti pažljiv s materijalom koji je predviđen za otpad.
Kao primjer naveo je slučajno otkriće Senjske ploče (1964.), jednog od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika s početka 12. stoljeća, tijekom obnove senjske kule Nehaj. Kada je pogledao materijal koji je trebao biti bačen, tamo je uočio glagoljska slova. Biskup Bogović, iako je pokojni i sada nas uči - kazao je mons. Francetić, istaknuvši kako su navedeni, posljednji radovi na obnovi crkve, vrijedni 400 tisuća kuna, započeli prije dva mjeseca i trebali bi biti završeni tijekom sljedećih nekoliko dana.