Još će se pričekati odluku Vrhovnog suda, a onda se potrošači mogu obratiti Ustavnom sudu
Vrhovni je sud odlučio da još uvijek nije odlučio: Evo što se još može učiniti i što kažu banke
Sudska saga zvana "švicarski franak u Hrvatskoj" traje deset godina. Nanizale su se sudske presude i mišljenja, no ništa još nije završeno. Najnovija odluka Vrhovnog suda dužnike je opet digla na noge.
O čemu je Vrhovni sud odlučivao?
Trebao je odlučiti imaju li nekad zaduženi u švicarskim francima koji su 2015. konvertirali kredite u eurske pravo na dodatnu odštetu zbog preplaćenih anuiteta ili nemaju.
Što je na kraju Vrhovni sud odlučio?
Ništa vezano za odštetu. Za odluku da se dužnike obešteti glasalo je deset sudaca, a za odluku prema kojoj im odšteta ne pripada njih šest - ni jedna odluka ne vrijedi jer je za svaku potrebno najmanje 12 glasova.
Koje su posljedice takve (ne)odluke?
Niži sudovi - općinski i županijski - i dalje nemaju uputu, odnosno smjernice, kako suditi u parnicama dužnika prema bankama - imaju li pravo ili nemaju pravo na odštetu. Sudovi i sad vrlo različito odlučuju u ovom pitanju.
Kakva je to zatezna kamata o kojoj je sud jedino odlučio?
U konverziji, dužniku je sve obračunato u euro po tečaju na dan podizanja kredita. Kako je kod nekih nastala razlika, odnosno više su platili, na tom im pripada zatezna kamata. U udruzi Franak tvrde da nitko od 20.000 potrošača tužitelja to nije ni tražio, napominju da te zatezne kamate nemaju niti uporište u zakonu o konverziji.
Što je još moguće učiniti?
Oko 55.000 potrošača konvertiralo je kredite, pri čemu ih je oko 20.000 i podnijelo tužbu kojom traže dodatnu odštetu zbog preplaćenih anuiteta, a 35.000 nije tužilo. Oni tužbu mogu podnijeti još najdalje do 14. lipnja iduće godine, nakon čega nastupa zastara. Oni koji su kredite nastavili plaćati u CHF, ili su ih otplatili, a njih je još oko 50.000, također mogu podnijeti tužbu, poručuju iz udruge Franak. Još će neko vrijeme pričekati odluku Vrhovnog suda o odšteti, a onda se potrošači mogu obratiti Ustavnom sudu, pojedinačno, na kraju i Strasbourgu. Ako Vrhovni sud ne donese mišljenje, kažu, dio onih koji su konvertirali ostat će oštećeno za 40-50 posto više uplata bankama od onih koji nisu konvertirali jer niži sudovi nemaju sigurno uporište.
Što tvrde banke?
Da je zakonski provedenom konverzijom iz 2015. godine u potpunosti riješeno pitanje odštete te da bi svaka dodatna odšteta jedne kategorije dužnika bila diskriminatorna prema drugima.